Rođendani na sve strane - kako izlazite na kraj?

[Nena-Jabuka]

[QUOTE=seni;2494156]

ili ako ti ne volis putovanja, reci joj to.

šališ se? ne, znam da se ne šališ. Ali mi fakat smiješno. Ja da sam pošizila jer možda ne volim putovanja.
Radi se o principima. Po mom dubokom uvjerenju, nitko od te djece ne bi smio imati NIKAKAV mobitel, iz milijun razloga, od toga da ćemo tek vidjeti tko će kakve tumore nositi s četrdeset godina, do temeljne nejednakosti među njima...ma svega, svega, previše filozofije.
No, dobro, ima ga, vraća se navečer kasno, i ok. Riječ je o dijametralno suprotnom pogledu na život mene i cijele te ekipe. Može ona razmijeniti glazbu na mobaću i sada, ali su ove druge dobile neki novi, koji može još više, i onda će za koji mjesec trebati novi jer treba još više.i.. i još više...
i više izleta, i više putovanja, i više obleke, i više poklona za rođendan, i svega još više...

Ja sam malo neozbiljna dok pišem, ti to ozbiljno analiziraš, meni usput izletavaju neke asocijacije, ne pričam ja klinki od 12 godina od Liniću i deficitu, to nabacujem u tekst samo kao simbole iz svoje glave, i smijem se samoj sebi usput, shvaćam te potpuno i apsolutno se slažem, a vidim da su i ostale tu negdje na tim pozicijama. Izvući ću se, bit će to sve dobro.

[seni]

Radi se o mentalnom sklopu, zašto se rasipati, zašto ne reciklirati ako se može i gdje se može. No, ona bi umrla da netko od tih curi sazna da mi rado odemo na hrelić. Samo, ovo je bila šala, simbol, rekacija na psri, ono što mislimo da bi joj nekad trebalo, i svima njima za pouku, ne bih dijete poslala kao beskućnika, ali da neku vrstu pouke trebaju dobiti, trebaju.
Žive u snovima. beverly hills snovima
.

ma nista protiv hrelica. a pogotovo ne protiv recikliranja.
recikliranje je super.
ja mislim da je najdjelotvornija pouka jasni financijski okviri, jasni okviri zivotnog stila

a onda (znam da je to najtezi dio)
dati im odgovornost da u tim okvirima sami donose odluke.

na beverly hills snove na zalost se ne moze utjecati tako, da se zabrane, ali se suptilno mogu raspletati i upletati neki drugi snovi u familiju.

pitanje je sto zelimo:
da postupaju onako kako mi hocemo, bez obzira sto zapravo misle i zele
ili
da nauce reflektirati svoje zelje, impulse i djelovanje (u okviru etike i vrijednosti obitelji ili drustva) na jedan promisljen i osoban nacin.
znam da zvucim apstraktno...a mozda sam i naporna
ali u zadnije dvije godine sam jako dobro razumijela juula i njegova razglabanja o pubertetu.
moje dijete je doduse osobenoscu i karakterom par godina zrelija od svoje kronoloske dobi, pa i to vjerojatno utjece na moja iskustva i razmisljanja.

[cvijeta73]

meni se isto sviđaju postovi od seni. i ne, nisi naporna nikako.

i onako općenito, nevezano baš za tvoju situaciju, neno.

i bliski su mi intuitivno.
kad moj j "plače" za ajfonom, npr, koji ima tisuću i jednu mogućnost i tisuću i jednu aplikaciju više nego neka stara nokia koju ima, jedini argument protiv ajfona je vrlo jednostavan - sori, nemamo novaca.
pa kad on kaže - a jel se može to na rate pa brzo izračuna koliko je to mjesečno ako se kupi na american, na 24 rate
o može, kako da ne, al nije trenutno prioritet.
priča gotova.
ne ubacujem tu lekciju oko nejednakosti i previše filozofije.
licemjerno mi je to, nekako, ne znam.
dok ljudi umiru ispred italije, jer su se usudili željeti ma desetinu onog što imamo mi, bez ajfona.

[leonisa]

Ne bih otvarala novu temu, dajte, molim vas, trebam mišljenje babskog konzilija glede jedne nove okolnosti koja se pojavila u svezi rođendanskih poklona.

Napisah već da trošim nekih 60-ak kuna po rođendanu, svako dijete ode na nekih 10-15 godišnje (školskih), tj. njih dvije (pravit ću se da ne znam matematiku pa neću množiti).Rodbinske, prijateljske, kumske tu ne ubrajam, to je posebna kategorija, tu se i mi nažderavamo.

Nego, evo ga sad, ide moja šestašica na rođendan jedne od svojih najboljih frendica, najbolju nema, ali iz te grupacije the bestfriends je, i kaže da frendica hoće za poklon novce, 100 kuna. Za toliko obično i kupimo poklon tom najužem friends-klubu, a one ispu i više, ni moja kćer se ne libi izraziti želje njima što bi htjela, kakvu majicu, kakvu tuniku, ni one njoj. Po mom mišljenju, cijeli je taj kružok zapravo kružok malih snobica i materijalistica (uključujući moju kćer), koje briju o obleki i sličnom non-stop. Jedina im je "olakotna" (?)okolnost , i jedino što ih razlikuje od onih idiotskih američkih tinejdžerskih navijačica, ta što su inteligentne i ambiciozne u školi pa se još i natječu koja će više petica skupiti i već znaju koja će koju gimnaziju upisati. Dijete mi izrasta u zlatnu mladež i to mi je, ono, ne znam ni što bih rekla...
S jedne strane mi je drago da hoće učiti i trude se, ali sve ostalo mi potiče milijun pitanja i dvojbi...

I sad još taj novac za roćkas. Točka na I, kap koja je prelila čašu. Poludila sam jučer na nju. Najakše mi je zapravo dati te novce, još bolje, ne moram hodati po dućanu ni tražiti, ni pakirati. Kud ćeš bolje.
Jučer smo imale fajt oko toga i ona ne kuži šta je sporno, "sve su se i ostale frendice izjasnile da žele za rođendan novac, i ona, baš super, kaj je to problem?", ko da se udaju, pa si onda mogu kupiti što žele, oblekicu, cipele, kajgod.
Rekla sam da ću joj dati, neka nosi, ali ona neće za rođendan od frendica primati novce. Nisu one baka, ni teta, ni kuma....
Napisat ću depešu njihovim starcima i reći da mi je pun kufer i rođendana tog malog kokošinjca i njihovih zahtjeva.
Sve se u meni buni protiv tih novčanih transakcija. To je najlakše, najjednostavnije, možda uopće nije ništa strašno, ali se u meni sve naprosto buni protiv toga, govori mi da je otišlo predaleko.
Prije nego išta napravim trebam mišljenje konzilija, molim.

meni su najdrazi ti pokloni. zaista.
i za odrasle i za djecu.
za djecu, naravno, uz dogovor s roditeljima.
jedne godine je ekipa odavdje tako kupila mojoj bicikl. mi joj ga te godine ne bi mogli priustiti. dobila bi ili 10 igracaka kojih ima previse. za knjige i odjecu se uvijek nadje. al bicikl....i to nam je svima bilo the best.

prije 4g smo jednoj skupljali lovu da olaksamo starcima kupnju tobogana za viksu.

sve je u kutu promatranja.

inace potpisujem cvijetin post o neopterecivanju.

i dodajem da i moji u vrticu (a sad i u skoli) fantaziraju sa zeljama. prvo sam se ljutila na nju, a kasnije sam to samo stavila na ignore. i njene i tudje zelje. one "nerealne", tipa monsterica kakva.

[tanja_b]

kad moj j "plače" za ajfonom, npr, koji ima tisuću i jednu mogućnost i tisuću i jednu aplikaciju više nego neka stara nokia koju ima, jedini argument protiv ajfona je vrlo jednostavan - sori, nemamo novaca.
pa kad on kaže - a jel se može to na rate pa brzo izračuna koliko je to mjesečno ako se kupi na american, na 24 rate
o može, kako da ne, al nije trenutno prioritet.
priča gotova.
ne ubacujem tu lekciju oko nejednakosti i previše filozofije.
licemjerno mi je to, nekako, ne znam.
dok ljudi umiru ispred italije, jer su se usudili željeti ma desetinu onog što imamo mi, bez ajfona.

He-he, i moj žica ajfon iako zna da ga neće dobiti.
Doduše, bio bi on sretan s bilo kojim mobitelom, ali ni njega zasad neće dobiti. Dokle god ide u boravak i ne boravi dulje vremena sam, odvojeno od roditelja i odraslih, ne treba mu.
Osim toga, kad ga jednom i dobije, dobit će mobitel vulgaris koji služi telefoniranju, a ne mini-džepni ured s internetom i ludim aplikacijama.
Tako sam i njemu prezentirala, nije baš bio presretan ali je takav odgovor i očekivao. Do financijske argumentacije nisam još ni stigla, ovo mi je zasad bilo dovoljno.
Naravno, "svi u razredu imaju mobitel" (ne vjerujem mu, zar u 3. razredu???).

[leonisa]

He-he, i moj žica ajfon iako zna da ga neće dobiti.
Doduše, bio bi on sretan s bilo kojim mobitelom, ali ni njega zasad neće dobiti. Dokle god ide u boravak i ne boravi dulje vremena sam, odvojeno od roditelja i odraslih, ne treba mu.
Osim toga, kad ga jednom i dobije, dobit će mobitel vulgaris koji služi telefoniranju, a ne mini-džepni ured s internetom i ludim aplikacijama.
Tako sam i njemu prezentirala, nije baš bio presretan ali je takav odgovor i očekivao. Do financijske argumentacije nisam još ni stigla, ovo mi je zasad bilo dovoljno.
Naravno, "svi u razredu imaju mobitel" (ne vjerujem mu, zar u 3. razredu???).

ovako i ja razmisljam, a onda mi je muz stavio bubu u uho.
naime, mislila sam joj jednom, kad bude trebalo, dati svoju staru, prastaru nokiju (jos radi a onda je muz reko kako cemo joj uzeti neki mob koji se da pratiti preko gpsa, a ja sam rekla, ok, nebum joj dala mob tek sa 16, a on je reko, tad ju necemo pratiti, postovat cemo njenu privatnost i mati povjerenja u nju, mislio sam na djecu koja se izgube ili onu koja su oteta. posto ja zivim u nekom svom neopterecenom balonu, opteretio me (kao i ovaj topic ) pa sad i ja razmisljam o nekom, malko boljem, jednom...kad bude doslo i do toga.

btw, kod nas u prvom neki vec imaju mobitele i na prvom roditeljskom je bilo govora kako ga koristiti u skoli :eek:

[cvijeta73]

ajme leo. previše gledate filmove. odnosno da budem preciznija, serije, vas dva

[tanja_b]

naime, mislila sam joj jednom, kad bude trebalo, dati svoju staru, prastaru nokiju (jos radi a onda je muz reko kako cemo joj uzeti neki mob koji se da pratiti preko gpsa, a ja sam rekla, ok, nebum joj dala mob tek sa 16, a on je reko, tad ju necemo pratiti, postovat cemo njenu privatnost i mati povjerenja u nju, mislio sam na djecu koja se izgube ili onu koja su oteta. posto ja zivim u nekom svom neopterecenom balonu, opteretio me (kao i ovaj topic ) pa sad i ja razmisljam o nekom, malko boljem, jednom...kad bude doslo i do toga.

Ne znam, meni se čini da je puno veća vjerojatnost da mu u školi (ili ispred škole) netko ukrade skupi mobitel, nego da završi kao žrtva otmice

[Mima]

Kod moje je lani jedna mala (2. razred dakle) izgubila ajfon na izletu.
Ne može čovjek a da se ne nasmije ovako

[leonisa]

lol cvijeto :D

ma ima onih za 1kn, ocu reci, danas skoro svaki ima gps, ako nemas neki stari, vise ni ne mozes kupiti mob koji nema internet, a recimo meni je internet bez nadzora, opasnost.

a prije 2tj. na petak 13 sam trcala za jednom sestasicom koja je najnoviji iphone ostavila na klupici u hodniku.

[cvijeta73]

Kod moje je lani jedna mala (2. razred dakle) izgubila ajfon na izletu.
Ne može čovjek a da se ne nasmije ovako

ajme sad me smijeh uhvatio.
i zamišljam neninu malu kako pjeva:

Volio bi' da je para vise nego manje
i da svaki dan za rucak mezim sushi, jedem janje

Volio bi' da se Bosna plasira u Brazil
Svedjani da kod nas traze politicki azil
Volio bi' Ferarija kupiti na rate
da u basti osvane mi busotina nafte

[Nena-Jabuka]

I tako su uz pjesmu i ples nastavili druženje do kasno u noć.

[seni]

adio mare

cvijeta

[Cathy]

meni su najdrazi ti pokloni. zaista.
i za odrasle i za djecu.
za djecu, naravno, uz dogovor s roditeljima.
jedne godine je ekipa odavdje tako kupila mojoj bicikl. mi joj ga te godine ne bi mogli priustiti. dobila bi ili 10 igracaka kojih ima previse. za knjige i odjecu se uvijek nadje. al bicikl....i to nam je svima bilo the best.

prije 4g smo jednoj skupljali lovu da olaksamo starcima kupnju tobogana za viksu.

sve je u kutu promatranja.

Nisam htjela ranije napisati, ali...
Možda roditelji nemaju za novu jaknu i čizme, a dijete je stare preraslo, pa su rekli kćeri da napravi ovako, traži novac.
Ja sam sad imala situaciju da sam morala i mlađem i starijem djetetu kupovati zimske jakne.
Veće dijete je svoju preraslo a mlađemu je preraštena još prevelika. I šta, kupila sam, ali MOŽDA bi da je bio neki rođendan i da nemam novac došla u iskušenje.
Nemaju svi rodbinu koja dijeli pare.
Kod nas je jednom jedna djevojčica tražila novac, ali onda je na rođendanu net-bankingom uplatila sakupljenu lovu u humanitarne svrhe.
Svako dijete je dobilo svoju potvrdu.

[Nena-Jabuka]

Nisam htjela ranije napisati, ali...
Možda roditelji nemaju za novu jaknu i čizme, a dijete je stare preraslo, pa su rekli kćeri da napravi ovako, traži novac.

Misliš općenito ili na slučaj koji sam ja navela? Ako je ovo drugo, onda to nema veze s vezom, curka je obučena ko s piste, njih još i najbolje znam, pitala sam jel rekla za što skuplja, i da, rekla je da hoće novi mobitel, neki "mrak mrakova".
Nebitno. Neka skupljaju za što hoće, tko traži novac, ja ću ga poslati, ali u moju kuću pare za rođendan od prijatelja neće ući.
Zaboravila sam da prije roćkasa moje kćeri imaju još dva iz te grupe, smela sam se u datumima.
I te su dvije rekle da hoće novce, ok, dobit će. S kćeri sam danas imala podulji razgovor oko svega toga, malo detaljnija pojašnjavanja nego inače. Ne znam koliko je shvatila, negdje u nekim svojim sferama, ni koliko je to rado prihvatila, ono, baš sad u svakoj stanici, ali onaj površinski dio, onaj koji sam ja mogla pročitati, bio je- shvaćam i ima smisla. I nije joj upće bed što će im reći da se kod nje novci ne donose jer njezina mama kaže da ne želi primati novce od prijateljica.
A ona inače nije tip koji se libi izraziti negodovanje i neslaganje (meni), pa mislim da joj je zaista negdje sjelo.
Kako će na to reagirati cure i roditelji, to ću još vidjeti. Reći će mi.

[Cathy]

Mislila sam na konkretni slučaj. Ali ako nije takva situacija, ok.
A ovo da sakuplja za novi mobitel ne bih štela komentirati.

[bubica27]

Naši pokloni nisu za svakog iste vrijednosti.. Bližima su oko, pa i iznad 100kn, ostalima otprilike 60-80kn..
Nikad se novci nisi skupljali..

Nena- ako se dobro sjećam ti si davno pisala, (do)seljenje je bilo u pitanju da ti nisu sjeli bogatuni u okolici koji niti ne pozdravljaju..pa ako je to ta okolina onda nije čudo ni daljnje ponašanje. Teško je odgajanje u takvoj sredini da ne bude izdvojena od društva a da ide pravim smjerom. Sorry ako sam te pobrkala s nekim drugim..

[Elly]

Kod nas je jednom jedna djevojčica tražila novac, ali onda je na rođendanu net-bankingom uplatila sakupljenu lovu u humanitarne svrhe.
Svako dijete je dobilo svoju potvrdu.

Bas lijepo!

[aleksandra70vanja]

ja razumijem sto apri zeli reci, ali se ne slazem s njom.
imam sjecanja iz djetinstva takve vrste (ne vezanio na materijalno, nego nesto drugo) na koja mi se i dan danas (a tako ce biti, bojim se, do kraja), stisne cijeli solarni pleksus. htjela bih, ali mislim da necu nikada ni zaboraviti, ni oprostiti.
poniziti dijete nije rjesenje.
oni sada rastu, razvijaju se, formiraju se. i imaju pravo na greske.

X
ma ne bi ni ona, malo prećeruje

[Nena-Jabuka]

Nena- ako se dobro sjećam ti si davno pisala, (do)seljenje je bilo u pitanju da ti nisu sjeli bogatuni u okolici koji niti ne pozdravljaju..pa ako je to ta okolina onda nije čudo ni daljnje ponašanje. Teško je odgajanje u takvoj sredini da ne bude izdvojena od društva a da ide pravim smjerom. Sorry ako sam te pobrkala s nekim drugim..

Nisu to ti ljudi, ovo su djeca iz škole, a kvart je velik, nema to veze sa susjedima. A susjedi, ovi što spominješ, i dalje su takvi, ali su oni iznimka u odnosu na sve ostale. Tada to nisam znala.

(aleksandra, i ja sam tako shvatila apri, baš mi je bilo smiješno, taj stil -dala bih ja njima, zato sam se i nadovezala u istom tonu).

[apricot]

X
ma ne bi ni ona, malo prećeruje

o da, itekako bih

jer mi se manjim poniženjem čini da napravim ono što je ispravno, nego da jednoga dana bude iskreno ponižena odbacivanjem u stilu "kaj ti znaš, ti nosiš s placa" (ili kako je već Nena to napisala)
mislim da bi se "mojim" postupkom naučila nositi sa takvim budalaštinama
jer se nadam kako bi shvatila da to jesu budalaštine

[leonisa]

ja razumijem sto apri zeli reci, ali se ne slazem s njom.
imam sjecanja iz djetinstva takve vrste (ne vezanio na materijalno, nego nesto drugo) na koja mi se i dan danas (a tako ce biti, bojim se, do kraja), stisne cijeli solarni pleksus. htjela bih, ali mislim da necu nikada ni zaboraviti, ni oprostiti.
poniziti dijete nije rjesenje.
oni sada rastu, razvijaju se, formiraju se. i imaju pravo na greske.

ja se nekak slazem s apri jer se sjecam kako mi je frendica rekla da majicom koju ja nosim doma brisu prasinu, kak ona nosi beneton i to peri deri nemre se potrgati. bile su rane 90, robu mi je sivala baka. sjecam se da mi je mama na to rekla ako zelim da ce mi baka zasiti etiketu beneton na majicu, ja sam rekla da ne treba, sutradan dosla u majici s placa i donjela krpu stare beneton majice i pitala je jel joj treba za prasinu.

nije da me nije ponizila pred razredom, al me ojacala. sutradan nije ona bila faca, bila sam ja

[Deaedi]

Pa sta se opterecujete tim mobitelima: moja ima Iphone 4 ( ja dobila na poslu novi 5), ali u skolu nosi Samsung Galaxy ( opet moj stari), da ga ne izgubi, a ima i tablet. Meni mobiteli nista ne znace, mozda zato jer ih nisam navikla placati, pa su mi onak, totalno sporedni...meni su stedstvo rada, njoj zabave...

[sirius]

Moj je krajem 8 mj .dobio pametni mobitel prvi put u zivotu ( isao je na put sa klubom , a mi smo mjenjali operatera pa smo ga dobili u paketu ).Ne nosi ga u skolu , a vise ga zapravo i ne gleda . Eno , ga jadnik prazan i ugasen stoji na polici.

[Deaedi]

U stvari, htjela sam reci da nama u familiji mobiteli nista ne predstavljaju, ako dodju dobro dodju, kupovala ih ne bi.

[Mima]

Pa čuj, ne dobije baš tako puno ljudi mobitele, a posebno ne Iphone. Ja isto imam službeni mobitel, nije Iphone, a kad dobijem novi stari moram vratiti.

[Peterlin]

Ti ko MM. Tako bi i on, radikalne metode, klin se klinom izbija. On ne bi išao na plac, nego Hrelić, isključivo Hrelić.:LOL

Ja isto!
Nisu klinci snobovi, bez brige... snobovi su (neki) roditelji. Kod mojih (ljetna djeca) je uobičajeno da dobiju od društva majicu kratkih rukava ili kratke hlače, često s Borongajca ili Volovčice jer to su najbliži "butici" u naselju. Dobiju i sitne tehnikalije, u istom cjenovnom razredu ili kozmetiku (gel za tuširanje, šampon i slično - oni Fa paketi s torbicom do 40 kn). To mi je drago jer se osjećaju odraslo kad to dobiju, a i higijenske navike nisu zanemarive, he he he...

Dobili su novac vrlo rijetko, možda dvaput, a od toga jednom uz iskrenu ispriku gosta da mama i on nisu stigli u kupovinu.

[Nena-Jabuka]

U stvari, htjela sam reci da nama u familiji mobiteli nista ne predstavljaju, ako dodju dobro dodju, kupovala ih ne bi.

To nema nikakve veze što tebi znači mobitel i kako ih ti dobivaš. Ni meni ne znači ništa, i isto ih dobijem ovako i onako, i znači mi nevjerojatno puno, toliko da kažem na njega - halo, mužu, kupi nešto ili pošaljem sms. Trenutno imam i-phone, jednako mi je "moćan i važan" ko i bilo koji mali tipkavac. Ne zanima me.
Možda se jedno dijete ne bi puhalo i stvaralo osjećaj vlastite vrijednosti na temelju imanja ili neimanja iphona ili smartphone, ali njih pet drugih bi. Ne želim da se tako oblikuje. A oni se oblikuju. Ne znači meni puno ni TV, ni sapunice, ni kompjuter, a i koliko god mi znači, ne formira moju ličnost.
Što je upropašteno, upropašteno je . A djecu neću prepustiti cjelodnevnom buljenju u ekran, bilo koji.

Nisam još baš previše stara, još je (pre)dugo do penzije, i za kojih 10-15 godina djeca kojoj sve pada s neba i sve je bogom dano i treba im stavljati lovorov vijenac na glavu ako bilo što učine "za druge", jer su oni ipak centar svijeta pa sve trebaju s lakoćom dobiti, neće biti radni kolege samo mojoj djeci nego i meni.
Moj prijatelj je inženjer u jednoj teleoperaterskoj firmi, i možete misliti koje on makine ima od mobitela i koja tehnička čudesa. Njemu je to dobiti ništa i ne znači mu ništa.

A sad zamislite, njegova curka od 10 godina nema nikakav mobitel, ne jednostavni nego nikakav.
Jer su ocijenili da joj ne treba. Hvala Bogu, njihovo dijete ide s mojom mlađom curom u razred, i s još takve djece, a ja imam jednu brigu manje i ne moram se svaki dan boriti s vjetrenjačama i gubiti energiju na takve stvari.

[Peterlin]

Evo, moj mlađi upravo je otišao na prijateljev rođendan. U vrećici je čokolada vulgaris, prženi cd domaće izrade i ova knjiga, po toj cijeni nabavljena na lanjskom ili čak predlanjskom Interliberu: http://www.rasprodaja-knjiga.hr/svi-...zacije-4-maye/

(To mi je inače običaj, kupiti par takvih izdanja baš za dječje rođendane, da ne tražim kad zatreba.)

Offt. kad je ovogodišnji Interliber?

[*mamica*]

Peterlin, 12.-17.11., cekam ga i ja kao ozebli sunce

[Elly]

A djecu neću prepustiti cjelodnevnom buljenju u ekran, bilo koji.

Veliki X!
E. koristi kompjuter i opcenito tehnologiju radi potrebe i, kontrolirano, radi zabave - no zabava se svela na Pottermore. FB ne - osim ako treba poslati poruku, onda - opet kontrolirano - salje s mog profila.


Vracam se na mobitele: nasoj smo bas ovih dana kupili mobitel. Vulgaris Alcatelov, po 19 € + tarifa 7 € mjesecno. Zalijepila si je s druge strane slicicu od Hello Kitty.
Njoj sa 10 godina treba samo za skupljanje s baleta - jer ima dan kad je na baletu po 3 sata, pa ju odvezemo i ostavimo (kad ima po sat vremena, obicno ostanemo negdje blizu) - da moze nazvati ako se npr. promijeni raspored, zavrse ranije, i slicno. Znaci, mobitel koristi prakticki jednom tjedno. I dosad jos nije nikoga zvala, doslovce joj sluzi "za svaki slucaj".

Ona inace ide na balet u razred u kojem su za godinu-dvije starije djevojcice, i tamo sve vrvi od smarphona, iPhona, itd. Medjutim, shvatila je da je cilj mobitela u ovoj fazi eventualna hitnoca poziva, eventualna poruka frendicama (iako svi dogovori jos uvijek idu preko roditelja), zadovoljna je i ne trazi bolji-veci-brzi-skuplji. Kad dodje u dob da joj bude potrebno vise - dobit ce.
I uopce se ne zabrinjava sto ce ostali misliti ili reci.

[Nena-Jabuka]

Ona inace ide na balet u razred u kojem su za godinu-dvije starije djevojcice, i tamo sve vrvi od smarphona, iPhona, itd. Medjutim, shvatila je da je cilj mobitela u ovoj fazi eventualna hitnoca poziva, eventualna poruka frendicama (iako svi dogovori jos uvijek idu preko roditelja), zadovoljna je i ne trazi bolji-veci-brzi-skuplji. Kad dodje u dob da joj bude potrebno vise - dobit ce.
I uopce se ne zabrinjava sto ce ostali misliti ili reci.

Ovo boldano mi je uvijek upitnik. Je li ono što dijete traži i želi ujedno i ono što mu treba. I čemu mi više udovoljavamo, stvarnim potrebama ili željama. To je tek pitanje za razmisliti, ne tebi, nego mi se stalno nameće, općenito.
Sad ovaj mjesec idem na jednu radionicu za roditelje Plavog telefona i prva tema bit će "Što djeca doista žele, a što trebaju (godine i faze)". Baš me zanima što će oni reći o tim tehnološkim "potrebama".

[seni]

nena sa putovanjima se naravno nisam salila, na nacin "ako nemaju kruha, neka jedu kolace", ako si to mislila.
poanta je da djetetu uvijek mozes dati iskren i autentican odgovor. i osoban.

leo, ja nisam mislila na ponizavanje ili izrugivanje od strane djece. mislila sam na ponizavanje djece od strane njihovih roditelja. dakle na komunikaciju roditelja sa djecom u kojoj roditelji dijete zele poniziti. (ono, sad cu ja tebi pokazati...tko je gazda) ne zelim biti preosobna i ne idem u detalje.

nemam sad vise vremena, pa cu kratko. i roba i mobiteli su samo stvari. i nista vise i nista manje. dobri sluge i losi gospodari. kao i sve te stvari.
ja nisam tako pesimisticna, sto se tice buducnosti. generacija koja je odrasla u socijalizmu i toj tkz. nematrijalistickoj proslosti, je bila upravo fantasticna u kradi, grabljenju, neempatiji..itd gledamo ih zadnjih desteljeca. i one koji nisu grabili, ali su eto sutili, gledali i presutno dopustali.
sumnjam da ce ovi koji ce za 10 15 godina raditi s nama ili s nasom djecom, uspijeti nadmasiti "dosege" nasih generacija odraslih bez iphona i zare.

i inace, mislim da je to vrednovanje po stvarima tipicno za drustva u tranziciji. nemam takvih iskustava u okolini svog djeteta.
npr. nase je djete dobilo mobitel kad je krenula u 1. gimnazije - nas peti, iz razloga jer je sada isla do skole u-bahnom, a procijenili smo da je dovoljno zrela za to.
neka su ga djeca imala u trecem ili cetvrtom osnovne, one i neka druga djeca ne. i sve pet. nija da ona isti nije pitala. ona je objasnjavala zasto zeli., mi smo objasnjavali zasto ne.
medutim djeca se nisu medusobno ni izrugivala, ni izopcavala.
i to da li su imali ili nisu imali mobitel, nije ih odredivalo ni u modusobnoj relaciji, ni kao osobe.

problematika izrugivanja, iskljucivanja, kodiranja po posjedovanju nije proizasala iz stvari. nego je odnos prema stvarima proizasao iz stava i sustava vrijednosti.
pa nam se tako sasvim jasno pokazuje slika drustav u kojem zivimo.

[tanja_b]

Sad ovaj mjesec idem na jednu radionicu za roditelje Plavog telefona i prva tema bit će "Što djeca doista žele, a što trebaju (godine i faze)". Baš me zanima što će oni reći o tim tehnološkim "potrebama".

Ovo je čisti off topic, ali zanimalo bi me nešto više o tim radionicama, tko to održava, kad, gdje,...?

[Nena-Jabuka]

Ovo je čisti off topic, ali zanimalo bi me nešto više o tim radionicama, tko to održava, kad, gdje,...?

Mislim da imaju nešto na web stranici udruge Plavi telefon (ja nisam gledala), ali mi smo dobili u školi papir-poziv za prijavu, donijela mi kćer doma poziv da se u našoj školi svaku subotu ujutro (pet subota do prosinca) održavaju besplatne radionice za roditelje koje vode pedagoginje Plavog telefona. Teme su, uz već navedenu, ukratko -komunikacija s djecom, djeca i osjećaji, problemi, prkosi i izazovi, rješavanje konflikata...Pa sam se prijavila.

Mislim da oni te i slične radionice imaju stalno u prostorijama Plavog telefona, imali su sjedište negdje u centru, Ilica (kod Mesničke), ako se nisu preselili u međuvremenu.

[apricot]

seni, slažem se sa svime što si rekla/napisala...

osim s ovim

nena sa putovanjima se naravno nisam salila, na nacin "ako nemaju kruha, neka jedu kolace", ako si to mislila.
poanta je da djetetu uvijek mozes dati iskren i autentican odgovor. i osoban.

leo, ja nisam mislila na ponizavanje ili izrugivanje od strane djece. mislila sam na ponizavanje djece od strane njihovih roditelja. dakle na komunikaciju roditelja sa djecom u kojoj roditelji dijete zele poniziti. (ono, sad cu ja tebi pokazati...tko je gazda) ne zelim biti preosobna i ne idem u detalje.

nisam mislila onako "kažnjavati" dijete i time demonstrirati moć
to bi bio potpuno pogrešan put
nego nprosto da vidi koliko je to nevažno u sustavu prijateljstva, obrazovanja, obitelji... bilo čega

i ne vidim zašto bi netko bio ponižen ako bi bio odjeven kao ostalih xy djece iz razreda, a ne kao njih yx
jesu li onda svakodnevno ponižena ona druga kojoj je to stalni obrazac odijevanja

uostalom, svatko bi postupio u skladu sa poznavanjem vlastitog djeteta

[spajalica]

tema mobitela je nesto scim se svi susrecemo. i mislim da predstavlja pravi izazov roditeljstva.
BC ide u drugi razred i zeli mobitel, naravno. ali on nije djete koje voli razgovarati preko telefona, pa smo probelm rijesili na sljedeci nacin.
zasto zelis mobitel?
da se mogu igrati.
ali mobitel sluzi za telefoniranje, da li ti zbilja zuelis mobitel?
paaaaaaaaaa (sad mu se lagano lampica pali)
jer ako ti treba mobitel, mozemo ti dati onaj moj stari, ali na njemu nema igrica.
pa taj mi ne treba.
dakle tebi treba nesto na cemu ces se igrati, a ne mobitel?
pa da.
i tu krecem sa objasnjavanjima da ima Wii, da ima komp, da ima tablet i da je to zapravo to sto on zeli i da i dobije mobitel, imao bi samo sredstvo za telefoniranje, ali ne i igranje.

ja osobno mislim da njemu jos ne treba mobitel, no ne osudjujem roditelje koji su svojoj djeci dali/poklonili mobitele. mi smo odlucili da mu to jos ne treba. no sto ce buducnost donjeti i kada ce on dobiti mobitel ne znam.
tako sam govorila i za igracke oruzje da nece u nasu kucu, pa sad vec ima malu kolekciju

[Mima]

Mobitel je stvarno samo stvar i to super korisna stvar, ruku na srce meni bi bilo super da dijete nosi mobitel na izlet pa da se može javiti ili da ga ima za slučaj bilo kakve nezgode, šteta što imaju taj image nekakvo statusnog simbola i služe djeci za kojekakve svinjarije - zapravo super je što su se pojavili ti smartphoneovi pa sad obični mobitel više nije ništa posebno. Jedno je imati mobitel/tablet, drugo je nositi ga u školu i praviti se važan, isto tako je jedna stvar putovati (tu stvarno nema baš ništa loše), a druga stvar je hvalisati se time (i k tome vrlo moguće izmišljati)

[seni]

ajme apri...
pa znam te, vec smo veteranke na forumu.
pa nisam mislila da ces ti svoju orku, ponizavati u onom smislu mojih sjecanja na djetinstvo (ne mogu sad to opisivati, ja nisam tako slobodna na webu )
tvoja recenica, ono u stilu - ma pokazat cu ja njoj! - mi je posluzila kao slagvort.

potpuno si me krivo shvatila. ja ni u ludilu ne mislim da bi roditelji trebali prelaziti preko svojih stavova i vrijednosti da bi dijete bili "isto" kao i druga djeca u razredu, niti da je ista ponizavajuce u tom sto si obucen s hreljica, ili nemas mobitel ili bilo sto.
mislim da uvijek treba snaziti dijete u tome da bude sto jest i u tome da se nosi sa zivotom na odgovoran i karakteran nacin. no isto tako razumijeti da ti porivi nisu, takvi jer nam je dijete odjednom poludjelo, pretvorilo se u neko povrsno, egocentricno celjade, koje vise ne prepoznajemo....vec normalan proces (kod nekog ovakav, kod drugog onakav, neki malo blazi, neki eksplozivni) sazrijevanja, odrastanja, trazenja odgovora.
i to bome traje,traje, traje...
meni je sada razumljivo zasto se ovakve i onakve zelje pojavljuju, te da to ne znaci da je dijete "lose", ako pita ili zeli ovo ili ono.

(i nasa curka je mobitel dobila kad smo mi procijenili da je to ok, druga djeca su koda nas pila i jela ono sto mi jedemo, dakle nema ni fante, ni cole, ni pringlsa...osim za rodendan (al sam malo zlica, pa im kupim dvije male boce cole , doduse to vise i nije tema, cura je sazrela i sama razumije da je ok da mi jedemo ovako, a drugi onako, a i samia nije ljubitelj ni cole, ni slicnog junka)

ovo mi je bas super tema, pogotovo za nas roditelje pubertetske i prepubertetske djece, te ja to prosirujem na dalje od ovog neninog problema.
tocno vas razumijem, prije par godina su moje misli o "mehanizmima" bile vrlo slicne. i ja sam otvarala teme, gdje da kupimo odjecu, dijete je 10, stvari za kupit su koma, facebook da ne...sasvim iskreno, pred jedno dvije i pol godine sam mislila da smo sve, ama bas sve, promasili u odgoju , vec sam pocela traziti neke juulove radionice za roditelja, bespomocno gledala dijete koje je dnevno pet puta lilo gorke suze, lupalo vratima, i ponavljalo kako mi nju nista ne razumijemo..itd..itd
no onda mi se (i uz njenu pomoc) na srecu, puno toga prosvijetlilo.

rjesenja su nam vrlo slicna (ja bih postupila kao nena - na tvom rodendanu nema novaca, na tude rodendane mozes pokloniti novce ako dijete hoce.)
no moja reagiranje, razumijevanje situacije, proces pracenja djeteta, komunikacija je kako da kazem evaulirala i to poprilicno. o tome u nastavku..

[Nena-Jabuka]

[marta]

Kod mene je situacija različita od djeteta do djeteta. Nitko nema mobitel, jer imamo jedan "kucni" koji sluzi za situacije kad netko od njih ide nekamo odakle treba nazvati iz bilo kojeg razloga. Ali to je uistinu rijetko.
Iz najstarijeg ponekad progovori to "ja bi htio jer svi imaju", onda malo porazgovaramo o tome i uglavnom ga prodje. Ima on svojih mušica, ali je zapravo vrlo razuman kad je riječ o kupovanju stvari bilo koje vrste i marke. Da, on bi htio tenisice za 1000kn, ali shvaća zašto ih ne može dobiti. Nije da mu ih ne bih kupila ili dozvolila da kupi ukoliko uštedi novce, ali i kad se priblizi nekoj svoti obicno prouči prioritete i sam, bez da mu ja to objašnjavam. Porazgovaramo mi povremeno o tome, al nije nam to neka top tema. Štoviše, sad sam se sjetila kako mi je Andrija rekao kad smo zadnji put kupovali hlače za njega da se ne ljutim (udavio me s nekim isprobavanjem) jer je zapravo pristojan i razuman i nije trazio ništa skupo ni posebno. Još je rekao, "MOGAO bih ja sad tu traziti neku marku, al zapravo me nije za to briga i ne volim hodat s majicom uguranom u hlače da se vidi etiketa".
Srednji igra sve nagradne igre u nadi da će dobiti vlastiti tablet. Ima 10 godina i nikad nije trazio nikakvu posebnu robu. Tenisice jos uvijek izabere izmedju ponudjenih bez prevelike gnjavaze.
Još mladji vidi da ni duplo stariji brat nema mobitel pa ni ne pita.
Mala se pali na HelloKitty bokserice koje joj jedva otmem da ih operem, al zapravo jos uopce ne spada (niti ce, sljedecih x godina) u ovu kategoriju koja moze nesto zahtjevat i argumentirati zahtjev.

[marta]

Sad vise ne stignem napisati ostatak koji sam htjela, u vezi toga sto bih ja napravila na Neninom mjestu. Uglavnom bih pokusala dijete okrenut u nekom drugom pravcu, nekim drugim prijateljima. I u tom svemu bih poslusala Seni.

[apricot]

Sad vise ne stignem napisati ostatak koji sam htjela, u vezi toga sto bih ja napravila na Neninom mjestu. Uglavnom bih pokusala dijete okrenut u nekom drugom pravcu, nekim drugim prijateljima. I u tom svemu bih poslusala Seni.

evo, to bih i ja

i zato bih je odjenula u njima "neprihvatljijvu" odjeću

pa da vidimo koliko bi prijateljstva trajala
s tim da je odjeća personifikacija drugačijeg od njima poželjnog/prihvatljivog

[šafran]

Ja samo čitam ovo i mislim si kako ćemo mi jednog dana, majko moja. Spremit ću si negdje ovaj topic da se podsjetim, mislim da će mi dobro doći. Dobijam rogove na neke komentare, ne vas mama, nego klinaca, i onda se odmah sjetim sokova u vrtići i šlag me strefi, htjela sam upravu dignut na noge, pa nam prijatelj veli koji ima pubertetliju, čuvajte živce za školu, to je tek drama za sebe.

[larmama]

Naša zadnja epizoda s ekranima je bila kad je ljetos išla na taborovanje s izviđačima i htijela sa sobom ponijeti tablet. Meni se to kosilo s osnovnim postavkama taborovanja Nisam joj dopustila da sama odluči i tablet je ostao doma. Na kraju priče je sama rekla da je dobro što ga nije ponijela i da joj uopće nije trebao. S time da je čak ispalo da joj je prijateljica i cimerica iz šatora ponijela svoj na kojem se navodno na kraju igrala predvodnica.

[Peterlin]

Naša zadnja epizoda s ekranima je bila kad je ljetos išla na taborovanje s izviđačima i htijela sa sobom ponijeti tablet. Meni se to kosilo s osnovnim postavkama taborovanja Nisam joj dopustila da sama odluči i tablet je ostao doma. Na kraju priče je sama rekla da je dobro što ga nije ponijela i da joj uopće nije trebao. S time da je čak ispalo da joj je prijateljica i cimerica iz šatora ponijela svoj na kojem se navodno na kraju igrala predvodnica.

He he he.... klinci!

Moji su bili na glazbenom kampu i po običaju, drugi klinci su ponijeli tablete i pametne mobitele i svašta, a svi bez punjača i produžnog kabela s više rupa.... Došli mi po djecu, a na njihova dva kreveta prištekano ovo i ono, sve neki tableti i druge cirkusarije jer je društvo zaboravilo da se te stvari treabju i puniti. A moji su imali kabel i punjače, pa su se tu i tamo okoristili - u zamjenu za punjač dobili poneku igricu, he he he...

[leonisa]

seni, kuzim te, a kuzim i apri, i ja sam na tragu aprinog. s tim da ne mislim da bi apri, ni ti, ni nena, a ni ja, na silu obukli djecu tako vec da bi uz to uslijedio jedan opsiran razgovor upravo o ovome o cemu mi sada ovdje razgovaramo. a nekako vjerujem da smo tako i odgojili djecu da bi to prihvatili, a bome i razumjeli.

[Lili75]

Ja samo čitam ovo i mislim si kako ćemo mi jednog dana, majko moja. Spremit ću si negdje ovaj topic da se podsjetim, mislim da će mi dobro doći. Dobijam rogove na neke komentare, ne vas mama, nego klinaca, i onda se odmah sjetim sokova u vrtići i šlag me strefi, htjela sam upravu dignut na noge, pa nam prijatelj veli koji ima pubertetliju, čuvajte živce za školu, to je tek drama za sebe.

šafran, jesi li stvarno htjela dignut upravu vrtića na noge zbog sokova? ja ne znam kako ćeš onda preživjet sve što tek dolazi...

[vertex]

Joj...nemate (neke) pojma o čemu pričate
Ma na silu ili ne na silu, nema smisla taj pristup "ja bi je obukla".

Gledam svog jadnog momka u kojem se već četvrtu godinu vodi unutarnji konflikt oko Biebera. Sviđa mu se taj Bieber, a ne bi mu se "smio" sviđati. Sviđa se curama, a muškima je peder, i peder ko ga sluša, pardon maj frenč. Pa je tajio da mu se sviđa. Pa je sebe uvjeravao da mu je odvratan i sipao uvrede na račun jadnog Justina. Pa je bio grub prema prijateljici koja je na njegovom rođendanu htjela puštat njegove pjesme (sad imam deja vu, negdje sam već ovo pisala, barem do ove kronološke točke). Pa je gledao film o njegovom životu, koji valjda nije bio baš lak, i suosjećao do daske. Pa priznao sebi da mu se pjevač sviđa, slušao ga doma, ali dobro pazio da to ne kaže javno. I konačno, nekidan, priznao javno. Rekao mi je: Ajme, sutra će bit pakal u školi...:D. Ali nije bilo pakla, bar zasad, vidjet ćemo za dalje.

Tako da, potpis pod seni, od početka do kraja. Teške su to i krajnje osjetljive godine. I stvarno pravo vrijeme da napustimo ideju "upravljanja" njima i lagano se prebacimo u ulogu promatrača, sugovornika na istoj razini (s nešto malo više iskustva) i podrške.

[leonisa]

cekaj, al zar nije taj pristup upravo "trening" da jednog dana ga bk (perdon maj frenč ) sto drugi misle sto on slusa i bude svoj i ne pije fantu :D?
nadam se da mi se ovo nece obit o glavu s, recimo, narodnjacima
puj puj puj :D