Pokazuje rezultate 1 do 44 od 44

Tema: Naivnost i opasnost-molim savjet

  1. #1
    klia avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zadar
    Postovi
    1,796

    Početno Naivnost i opasnost-molim savjet

    Dakle, Matej spada u jako otvorenu djecu, npr.kad sjedimo u kafiću, obiđe sve stolove, popriča s ljudima, pogleda im mobitele. Stalno je nasmijan (Bogu hvala) i ljude doživljava u apsolutno ružičastom svjetlu jer nikakva lošeg iskustva s njima nije imao.
    No,pitam ja njega neki dan, onako da ga testiram: Što kad bi tebi došao neki barba koga ti ne poznaš s čokoladom kad mame nema i rekao ti da odeš s njim? Bi li pošao? I on meni cijeli veseo - daa! :shock:
    E sad, kako djetetu objasniti neke stvari, a ne usaditi mu strah od ljudi? Nisam još ništa počela činiti po tom pitanju jer je Matej uvijek s nekime od nas (no na jesen će, nadam se, u vrtić), a i ne znam što je pametno napraviti i baš zato pitam sve vas kakva su vaša iskustva i što ste činili u sličnim situacijama?

  2. #2
    Osoblje foruma Lutonjica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Samobor
    Postovi
    13,505

    Početno

    identičan problem muči mene.

    jučer se npr. zalijepila za jednu ženu u restoranu, ljubila ju i grlila, a kad su ona i muž trebali otići, zara je stala između njih, primila ih za ruke i krenula s njima prema vratima :shock:

  3. #3
    ana.m avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2004
    Lokacija
    Zagreb,wild west
    Postovi
    9,219

    Početno

    Moj Janko je još mali ali naginje sličnom ponašanju. Ako mu se netko nasmije, netko koga vidi prvi put u životu odmah rukice pruža i taj netko ga bez problema može uzeti na ruke. Jedino ne može otići s njim jer on ipak gleda di sam ja ali on je ipak još mali, mogao bi i on ovako :/

  4. #4
    Osoblje foruma Lutonjica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Samobor
    Postovi
    13,505

    Početno

    zaboravih, jedino što sam ju uspjela naučiti jest da ako ne vidi nikog poznatog u blizini, ode do policajca i kaže svoje ime, prezime i ulicu u kojoj živi.

  5. #5
    Brunda avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    4,882

    Početno

    I ja sam počela razmišljati o tome jer isto imam skroz otovreno i komunikativno dijete.
    Ništa mu još po tom pitanju nismo govorili ali mislim da bi polako mogli početi. Samo kako i šta?

  6. #6
    Osoblje foruma ivarica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    15,526

    Početno

    u toj dobi je skroz normalno da su i slobodni i naivni i otvoreni. i da bi posli za bombonima.
    zato sva sreca da nikad nisu sami

    kad ga to isto pitas ko sestogodisnjaka dat ce ti drukciji odgovor, vjeruj mi

  7. #7
    Audrey avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    2,023

    Početno

    Kao što kaže ivarica, u toj dobi nikad nisu sami. Mene je strah trenutka kad će se početi vani igrati bez mene, kad će htjeti sama u dućan po kruh, kad će ostajati sama kod kuće... Već sad razrađujem neke scenarije s njom, sve kao kroz priču, recimo pričam joj priču o djevojčici Crvenšlapici, koja je ostala sama kod kuće, i iako su joj tata i mama rekli da nikome ne otvara vrata, ona je otvorila nekome tko je rekao da je prodavač čestitaka (ili poštar, ili netko tko očitava plin...), a zapravo je bio lopov, i ukrao je televizor i kompjuter i njezinog Furbyja i najdražu barbiku... Nekako imam osjećaj da će se ona prije držati naših uputa da ne otvara nikom vrata ako se prisjeti što se dogodilo Crvenšlapici. Doduše meni to djeluje pomalo morbidno, smišljati priče o lopovima, dilerima, kradljivcima djece, ali kad razmislim o čemu se priča u Crvenkapici, Vuku i 7 kozlića, mislim da će ove moje priče bar biti korisne jer će ih pripremiti na stvarne opasnosti, a ne na tamo neke vukove, divove i vještice.

  8. #8

    Datum pristupanja
    Dec 2005
    Lokacija
    varaždin
    Postovi
    131

    Početno

    tamo neki vukovi, divovi i vještice su djeci vrlo konkretne opasnosti

  9. #9

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    244

    Početno

    I lopovi, dileri i kradljivci djece su isto stvarni likovi.

    Neki dan sam bila s Grgom u dućanu i upustila sam se u čavrljanje s jednom bakicom, Grga mi je fino rekao: nemoj s njom pričati, ona je nepoznata!
    Radije bih da ima strah od nepoznatih nego da grli i ljubi ljude po bircu.

  10. #10
    Osoblje foruma Lutonjica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Samobor
    Postovi
    13,505

    Početno

    meni je najdraža zarina osobina upravo "grljenje i ljubljenje ljudi po bircevima".
    obožavam što je toliko otvorena, puna ljubavi, što se ničega i nikoga ne srami, što je sigurna u sebe i što ima ogromno povjerenje u svijet oko sebe.
    jer upravo to povjerenje u svijet oko sebe mi govori da se od rođenja osjećala super sigurno i da nikada nije izgubila povjerenje u svoje roditelje.

    istina, to je malo problematično obzirom na to da uistinu ne možemo vjerovati svim ljudima, ali, kao što kaže ivarica, do vremena kad ću ju samu negdje puštati, već će, nadam se, biti dovoljno velika da joj neke stvari objasnim (kao što već sada zna što treba učiniti ako se izgubi).

  11. #11

    Datum pristupanja
    Dec 2005
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    1,198

    Početno

    Kud je vrijeme otišlo! Tko bi se bojao toga da ti je dijete komunikativno i veselo i otvoreno prije 20tak godina!

  12. #12

    Datum pristupanja
    Aug 2005
    Lokacija
    Zagreb,Trešnjevka
    Postovi
    1,581

    Početno

    Citiraj ivarica prvotno napisa
    u toj dobi je skroz normalno da su i slobodni i naivni i otvoreni. i da bi posli za bombonima.
    zato sva sreca da nikad nisu sami

    kad ga to isto pitas ko sestogodisnjaka dat ce ti drukciji odgovor, vjeruj mi
    slažem se jer je i Sonja u toj dobi bila u stanju otići s prvom osobom koja joj se nasmije, a sada je već potpuno drugačija i rezerviranija iako nikakvih negativnih iskustava nikada nije imala.

  13. #13

    Datum pristupanja
    Dec 2005
    Lokacija
    varaždin
    Postovi
    131

    Početno

    ja sam kao klinka ljubila ljude. čak i poštara. a kad sam krenula u vrtić, počela sam bojati ljudi.

  14. #14

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    244

    Početno

    Joj, Lutonjice, sad sam skužila da je Zara 2 godine mlađa od Grge.

  15. #15
    Osoblje foruma Lutonjica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Samobor
    Postovi
    13,505

    Početno


  16. #16
    klia avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zadar
    Postovi
    1,796

    Početno

    Ma frka me uhvatila kad mi je MM neki dan rekao da je ostavio Mateja 2 minute u dječjem odjelu knjižnice, dok se on zaletio na odjel za odrasle. :shock: Dakle, uvijek se može dogoditi neka nepredvidljiva situacija u kojoj bi ovakvo dijete moglo nastradati. Premda, Lutonjice, ja isto kao i ti, obožavam tu njegovu otvorenost jer znam da je ona u biti dobra, samo nažalost, kao što kovke kaže, tko je mogao misliti da će nam danas otvorenost djeteta predstavljati problem.
    Ovo s Crvenkapicom i kozlicima - neće djetetu pričanje priče stvoriti traume, ono će ispričane prizore nasilja zamisliti u svojoj nenasilnoj perspektivi. Problem je kad je nasilje nametnuto od strane odrasloga u vidu ekranizacije od koje se dijete ne može obraniti. Inače, psihoanalitičari (Bruno Bettelheim) kažu da kroz bajke, i to upravo u svojim klasičnim verzijama, djeca doživljavaju nadrastanje razvojnih strahova, svojevrsnu katarzu.
    Ipak, tvoja priča, Audrey, o Crvenšlapici i lopovima mi je skroz simpa i prihvatljiva za ovaj naš problem

  17. #17
    Osoblje foruma ivarica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    15,526

    Početno

    Citiraj klia prvotno napisa
    Ma frka me uhvatila kad mi je MM neki dan rekao da je ostavio Mateja 2 minute u dječjem odjelu knjižnice, dok se on zaletio na odjel za odrasle. :shock: Dakle, uvijek se može dogoditi neka nepredvidljiva situacija u kojoj bi ovakvo dijete moglo nastradati.
    sori, ali sljedeci put se ne bi smjela dogoditi. ako ga je TM ostavio tamo bez nadzora onda za eventualne posljedice ne bi bilo krivo dijete od 3 godine kakvo god (ne)oovjerljivo ono bilo.

  18. #18
    Osoblje foruma Lutonjica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Samobor
    Postovi
    13,505

    Početno

    nepredvidljiva situacija je da te auto pregazi na cesti, a ne da ostaviš dijete samo. MM bi dobio gadnu jezikovu juhu.

    sad sam se sjetila jedne "zgode" - bili smo u onom bircu kod WC-a u kaptol centru. i dođe jedan tata s djetetom od maximalno godinu dana, ostavi ga za onim stolom s igračkama i otiđe na wc :shock:

    dijete je odmah "pobjeglo", krenulo prema sredini kaptol centra, ja i frendica skočile za njim i ulovile ga. za to vrijeme je tata izašao, i sav u panici traži dijete - jer je on mislio da će se dijete igrati s kockicama te 2 minute što je on na WC-u :?

    ajme meni, može bit sretan što mu ja nisam žena... a možda je i prešutio taj događaj... samo se nadam da se naučio pameti.

  19. #19
    tatek avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Lokacija
    Zagreb/Precko
    Postovi
    4,271

    Početno

    Nemam sad vremena kopati po starim temama, ali nekak mi se cini da je bila negdje tema o tome kad (u kojoj dobi) dati djeci neke dodatne odgovornosti i dopustiti im razne stvari tipa ostati sam na igralistu 10 minuta, otici u trgovinu sam itd.

    Slazem se da tu treba biti oprezan (a svima nama je frka, priznali to ili ne, kad se probija neka granica), ali definitivno mislim da u danasnje vrijeme ima previse strahova. Da, ima gustog prometa, bezobzirnih vozaca, alkoholicara, narkomana, lopova i pedofila (bilo je takvih i nekad, ali manje ... a i nije se toliko trubilo o njima na sva zvona), ali to en znaci da djecu moramo drzati pod staklenim zvonom do 15 godine i dalje.

    OK, na ovoj temi se zaista prica o maloj djeci koju zaista treba dobro paziti, ali cujem tako cesto price o klincima koji idu 4-5 razred osnovnjaka i koji jos uvijek ne mogu/ne smiju otici bez mame ili bake sami do skole koja je udaljena 5 minuta. :shock: Kod takvih prica dobijem fraze ... i nije cudo da se onda razviju u nesamostalne i povodljive ljude kad ne steknu sami neka zivotna iskustva.

    Kao klinac isao sam sa Creta u osnovnjak na Bukovcu (maksimirci i junaci "Zvizuka s Bukovca" znaju taj kvart ) i za to je meni kao klincu trebalo 40-tak minuta pjesice i to sam hodao sam od 7 i pol godina, nakon mjesec dana prvog razreda, a kao klinac u drugom razredu sam prehodao nakon zubarskog pregleda sam maksimirsku sumu s kraja na kraj ... i tak su radili vise-manje svi iz kvarta, nije tad bilo autobusa, niti je bio obicaj da starci voze djecu autima u skolu.

    Sorry, malo sam oduzio i gadjao ne bas direktno u temu topica, ali nisam mogao odoljeti uletjeti s ovim komentarom.
    I da, na klince od 3 godine treba definitivno jako paziti. A starijima dati vise lufta, odgovornosti i povjerenja.

  20. #20

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    244

    Početno

    sam sa Creta
    ot: gdje je to?

  21. #21
    tatek avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Lokacija
    Zagreb/Precko
    Postovi
    4,271

    Početno

    Citiraj MamaAna prvotno napisa
    sam sa Creta
    ot: gdje je to?
    Bolje da uključim HR tastaturu.

    Čret je ulica između maksimirske šume i dotrščinske šume, nešto istočnije od Gornjeg Bukovca, a obzirom da se cijeli kvart sastoji od dvije duže ulice, Čreta i Jazbine, i desetak kraćih ulica, onda se obično tako naziva i cijeli kvart.
    Nekad je to bila MZ Dotrščina.

  22. #22
    klia avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zadar
    Postovi
    1,796

    Početno

    Baš iz toga razloga što nije uvijek mama ta koja pazi dijete, ovo i jest postavljeno kao problem. MM je dobio jezikovu juhu, ali što mi to znači kad još uvijek nisam sigurna da sam ga uvjerila u opasnost odlaska na dvije minute kad je u pitanju Matej. (Za mene jest bila nepredvidljiva situacija da će on tako nešto napraviti, opasnosti od auta na cesti su mi posve predvidljive). Kao što vidimo i po postovima na topicu, tate malo drukčije doživljavaju dijete i njegovu samostalnost, čini mi se kao da očekuju da se ona pojavi ranije ili misle da je pretjerano stalno pričati o opasnostima.
    A da i ne spominjemo djecu koju čuva strana osoba, pa čak i onu koja idu u vrtić. Tko može garantirati da dijete u nekom trenutku ne ostane samo na nezgodnom mjestu ili se odvoji od skupine, a da to, npr. teta ne primijeti? Sve su to nepredvidljive situacije, jer da su predvidljive, nitko ne bi od nas nikada prepuštao dijete drugome na čuvanje.
    Naravno, ni ja nisam za stakleno zvono, ali stvarno mislim da količina nadzora jako ovisi o djetetovu temperamentu i naravi. Npr. nije isto u igraonici paziti iznimno živo dijete koje se svuda penje i ulazi u opasnosti ili ono koje se npr. najradije igra kockicama. Tako je i s ovim: nije isto kad te dijete svuda prati i kad je na javnim mjestima strogo priljubljeno uz osobu koja ga čuva (imam priliku to uspoređivati jer je takvo dijete u našoj blizini) ili kad imaš klinca kojemu niti malo ne smeta ako npr. odeš na wc i ostaviš ga u gomili nepoznatih ljudi. Dapače, kad imaš dijete koje tebe ostavi i ode u tu gomilu.
    Ono što ja želim jest odgajati takvo dijete za odgovornu samostalnost. Čini mi se da kod djece koja počinju želju za samostalnošću pokazivati ranije i taj odgoj treba početi prije. U tom smislu mi je svaki dobar savjet dobrodošao.

  23. #23
    tatek avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Lokacija
    Zagreb/Precko
    Postovi
    4,271

    Početno

    Citiraj klia prvotno napisa
    Baš iz toga razloga što nije uvijek mama ta koja pazi dijete, ovo i jest postavljeno kao problem. MM je dobio jezikovu juhu, ali što mi to znači kad još uvijek nisam sigurna da sam ga uvjerila u opasnost odlaska na dvije minute kad je u pitanju Matej. (Za mene jest bila nepredvidljiva situacija da će on tako nešto napraviti, opasnosti od auta na cesti su mi posve predvidljive). Kao što vidimo i po postovima na topicu, tate malo drukčije doživljavaju dijete i njegovu samostalnost, čini mi se kao da očekuju da se ona pojavi ranije ili misle da je pretjerano stalno pričati o opasnostima.
    A da i ne spominjemo djecu koju čuva strana osoba, pa čak i onu koja idu u vrtić. Tko može garantirati da dijete u nekom trenutku ne ostane samo na nezgodnom mjestu ili se odvoji od skupine, a da to, npr. teta ne primijeti? Sve su to nepredvidljive situacije, jer da su predvidljive, nitko ne bi od nas nikada prepuštao dijete drugome na čuvanje.
    Naravno, ni ja nisam za stakleno zvono, ali stvarno mislim da količina nadzora jako ovisi o djetetovu temperamentu i naravi. Npr. nije isto u igraonici paziti iznimno živo dijete koje se svuda penje i ulazi u opasnosti ili ono koje se npr. najradije igra kockicama. Tako je i s ovim: nije isto kad te dijete svuda prati i kad je na javnim mjestima strogo priljubljeno uz osobu koja ga čuva (imam priliku to uspoređivati jer je takvo dijete u našoj blizini) ili kad imaš klinca kojemu niti malo ne smeta ako npr. odeš na wc i ostaviš ga u gomili nepoznatih ljudi. Dapače, kad imaš dijete koje tebe ostavi i ode u tu gomilu.
    Ono što ja želim jest odgajati takvo dijete za odgovornu samostalnost. Čini mi se da kod djece koja počinju želju za samostalnošću pokazivati ranije i taj odgoj treba početi prije. U tom smislu mi je svaki dobar savjet dobrodošao.
    recept je: dovodi ga u kontrolirane situacije u kojiam mu dajes samostalnost malo po malo.
    Mozes izaci pred kucu, ali me cekaj prije ceste, doalzim za 5 minuta.
    Mozes se igrati sam u kadi, ali cu te ja obici svakih 5 minuta (i biti blizu vrata da skocim ako je nesto cudno).
    Da, smijes otici sam niz stepenice u podrum, a ja cu te cekati kdo ulaznih vrata.
    itd itd itd
    Kad to savlada, moze dalje i vise.

    Mislim da se slazemo - tate mozda daju malo vise slobode djeci, a mame daju nesto manje nego sto bi trebalo. Najbolje je u sredini, ali definitivno ne na nevidljivom lancu ...

  24. #24
    klia avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zadar
    Postovi
    1,796

    Početno

    Tatek, hvala, ovo je bilo konkretno
    Možda bih eventualno ovih 5 minuta skratila na 2 ili 3 maksimalno.

  25. #25
    Osoblje foruma ivarica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    15,526

    Početno

    evo mene mame: 5 minuta u kadi bez nadzora za dijete od 3 godine je preopasno

  26. #26
    tatek avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Lokacija
    Zagreb/Precko
    Postovi
    4,271

    Početno

    Ja pricam iz pozicije tate klinca od 5,5 godina tako da se sve to treba prilagoditi dobi djeteta. Malo mi je sad tesko prisjetiti se sto je Vedran radio sa 3 godine (morao bih konzultirati njegov dnevnik), ali je sa 5 godina npr. smio slijedece:

    - sam se popeti/spustiti stepenicama dok ja idem liftom
    - cekati me 5 minuta pred kucom (manje prometna cesta na 10 metara) ili u autu (zakljucanom)
    - igrati se na igralistu (nije uz cestu) dok ja skoknem na 5 minuta do stana na 4. katu
    - odvesti se biciklom 200-300 metara dalje od mene po pjesackoj stazi koja nije uz cestu
    - biti sam u kadi 20-tak minuta (ja provjerim svakih 5 minuta kako ide, a ako je tisina i cesce)
    - sam kuha uz nadzor (pali plin itd)
    - smije sam izaci ispred vrtica i trckarati uokolo na prostoru gdje se auti parkiraju (fizicki je nemoguce tamo brzo voziti)
    - smije sam razgledavati knjige u poznatim knjizarama (npr. Profil) dok ja listam knjige na drugim policama na istom katu

    Ima toga jos, ali je to otprilike tako kod nas ...

  27. #27
    klia avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zadar
    Postovi
    1,796

    Početno

    Uh, uh, mislim da će mame burno reagirati Meni je ovo - biti zaključan u autu na 5 minuta ipak malo :/ jer što ako se tebi dogodi nešto nepredvidljivo putem, a vani npr. vrućina, poznati su slučajevi kad su djeca tako stradavala. I ovo paljenje plina isto mi izgleda frkovito, da ti pravo kažem, u svojoj okolini ne znam ni jedno dijete kome u toj dobi to dopuštaju. Igranje na igralištu udaljenom od ceste mi je OK, vidim da se i u mom kvartu dosta djece igra vani u toj dobi i u sličnim okolnostima.
    To s kadom nama nije problem jer ga tuširamo, tako da nema ni potrebe za ostavljanjem.
    Mi smo na 6. katu i ne bih ga još puštala samog niza stube pa ni da smo niže. Doduše, za time ni ne pokazuje neku želju.

  28. #28

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    244

    Početno

    Ja definitivno nisam spremna na ovo što tatek već prakticira.
    Išao je sam po haustoru (2.kat) - ja gore s otvorenim vratima, deda dolje isto kraj otvorenih vrata od haustora.
    U zaključanom autu- nikada, ni ja ne bih htjela biti ostavljena u zaključanom autu.
    S biciklom po Maksimiru, ok, sve dok mi je u vidnom polju.
    Bez mene u parku dok skočim u dućan s Martom- da, pod nadzorom poznate mame s čijim djetetom se igra.

  29. #29
    tatek avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Lokacija
    Zagreb/Precko
    Postovi
    4,271

    Početno

    Klia, mama ana, vasi su klinci ipak nesto mladji od Vedrana.

    Ni meni se bas ne svidja to ostavljanje u autu, no cesto je naprosto nemoguce (citaj: vrlo neprakticno) nesto obaviti i za to vrijeme vuci ga/ih (nekad ostavim oboje) sa sobom.

    Recimo, idem s posla, trebam kupiti nesto u apoteci (parking na 40 m) i dok on ostavi strip (najcesce ne zeli tako izlaziti/ulaziti pa ga treba uvjeravati 5 minuta da izadje), izadje van, dodjemo u apoteku, kupimo, vratimo se , svezem ga u sjedalicu ... prodje 15 minuta. A sam to obavim za 2-3 minute. A cesto mi je slucaj da je svaka minuta bitna dok ih (MZ i klince) razvozim kojekuda.

    No, uvijek pazim da to ne bude dulje od tih nekoliko minuta i da nije daleko.

    Ali, mislim da kao i za sve drugo tako i za samostalnost treba trening. I ne treba od nekih takvih malih "treninga" praviti bauka i sipati stotine upozorenja nego mu reci par osnovnih stvari i prikazati to kao nesto sto veliki decki/cure kao on(a) rade. Bio je jako ponosan i pazljiv kad je npr. pekao jaja prvi put ili pak upoterbljavao prvi put prave velike skare ili prao sudje (ukljucivo staklene case i keramicke tanjure).

  30. #30
    Brunda avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    4,882

    Početno

    Sven je veliki ziheraš i kod ozbiljnih uputa koje uključuju njegovu samostalnost u novim situacijama se pokazao "poslušan".
    Ostavim ga ponekad u autu zavezanog u autosjedalici, a auto zaključan, ako skoknem samo do pekare ili kioska, a auto je parkiran neposredno pored.
    Jednom sam se jako žurila a zaboravila sam nešto u stanu (već smo bili u prizemlju, a stan na 4. katu). Dala sam mu uputu da se penje polako sam prema gore dok sam ja najbrže moguće odskakala do gore po to što sam zaboravila. S tim da smo cijelim putem komunicirali (dovikivali se). kad sam se spustila natrag bio je skoro pa na drugom katu i jako važan što se sam penjao do tamo.
    To ne znači da mislim da je dorastao tome da to postane praksa, ali ovo je bio izuzetak gdje mi se stvarno jaaaako žurilo.

  31. #31

    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    koprivnica
    Postovi
    21

    Početno

    moram reći da i ja imam taj problem , svi su oduševljeni kako je komunikativna , vesela , sa svima priča ali fakat razmišljam kako s njim počet razgovarat o tome :? posudila sam u knjižnici slikovnicu o strancima a likovi su medeki no još uvijek to ne pomaže.
    ---------------------------------------
    Gabriela 13.02.2003.
    Mihaela 15.11.2005.

  32. #32
    Dijana avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2005
    Postovi
    6,003

    Početno

    Svekrva mi je pričala da je svog sina (MM-a) s TRI godine slala u dućan po kruh i mlijeko. Još je trebao prijeći i cestu. Uvijek je donio što je trebalo i nikad nije ni novce izgubio, a kamoli da mu se nešto dogodilo.
    Meni za ne vjerovati, a istina je. Prije je sve bilo drugačije, djecu se ranije tretiralo kao "veliku", nije bilo toliko vanjskih opasnosti.
    Ja sam sama išla po kruh sa pet godina. (doduše, nekad bi se vratila i bez novaca i bez kruha)

  33. #33
    Osoblje foruma mamma san avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    zagreb
    Postovi
    10,959

    Početno

    Ja sam imala kojih 3 godine kad su me poslali u dućkas (Knežija, ako netko zna za stari "Inko") i trebalo je preći cestu...

    I mama je rekla: "Ne smiješ prijeći cestu dok ne prođe auto!" Ja sam otišla i nije me bilo 10 min, 15 minuta...tu je mama pop...la i tata je krenuo po mene...ja sam sjedila na rubu trotoara na cesti ispred Inka...prazna vrećica pored mene...i tata pita: "Pa što tu radiš?" i ja odgovaram: "Čekam da prođe auto!"....

    To su bila druga vremena onda (kraj šesdesetih) i nije bilo auta...kvartovi su bili sigurniji i mirniji...ja znam da će Lovro još malo (duže) pričekati dok neće otići negdje SAM....

  34. #34

    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Postovi
    3,805

    Početno

    NIKAD ne ostavljati djecu u autu same, ni za platiti benzin na pumpi!
    Neću zaboraviti, prije desetak godina (je, u Americi, ali kaj...) je tako jedna mama išla platiti, jel benzu ili nešto drugo, dijete ostalo u autu, tip upao u auto i odvezao ga, pokušao izbaciti dijete van u vožnji, a ono se zaplelo u pojas i auto ga je vukao do smrti.

  35. #35
    Dijana avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2005
    Postovi
    6,003

    Početno

    O Bože, Mamazika, strašno! Mislim da nakon tvog posta nitko više neće ostavljat djecu u autu.

  36. #36

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    2,198

    Početno

    znam i ja za tu pricu...

  37. #37
    tatek avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Lokacija
    Zagreb/Precko
    Postovi
    4,271

    Početno

    Citiraj mamazika prvotno napisa
    NIKAD ne ostavljati djecu u autu same, ni za platiti benzin na pumpi!
    Neću zaboraviti, prije desetak godina (je, u Americi, ali kaj...) je tako jedna mama išla platiti, jel benzu ili nešto drugo, dijete ostalo u autu, tip upao u auto i odvezao ga, pokušao izbaciti dijete van u vožnji, a ono se zaplelo u pojas i auto ga je vukao do smrti.
    Hm, znam za slucaj (osobno znam covjeka) da se klinac sanjkao i naletio na drvo koje mu je probilo nogu ... da li to znaci da cemo zabraniti sanjkanje djeci? :/

    Priznajem da cu i nakon ovog posta, kao i dosad, ostavljati povremeno Vedrana samog u autu, sve dok je auto zakljucan, a auto na meni vidnom mjestu. Ako se i desi nesto u autu, on zna kako se auto moze otvoriti iznutra ...

  38. #38

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    2,198

    Početno

    ok, vedran sad ima skoro 6 godina, ali ti kazes da je sve to radio kad je imao 3. a to mi je prerano, ma koliko me prezastitnickom majkom smatrao....

    sanjkanje ne branim. pa ne sanjkaju se u sumi.

    ova situacija o kojoj mamazika govori nije nesto na sto mozes utjecati. osim tako da ne ostavljas dijete samo u autu.

  39. #39
    tatek avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Lokacija
    Zagreb/Precko
    Postovi
    4,271

    Početno

    Citiraj ivana7997 prvotno napisa
    ok, vedran sad ima skoro 6 godina, ali ti kazes da je sve to radio kad je imao 3. a to mi je prerano, ma koliko me prezastitnickom majkom smatrao....

    sanjkanje ne branim. pa ne sanjkaju se u sumi.

    ova situacija o kojoj mamazika govori nije nesto na sto mozes utjecati. osim tako da ne ostavljas dijete samo u autu.
    Da, ali isto tako se ta situacija ne desava svaki dan 5 puta u gradu Zagrebu pa da bi to bila realna opasnost. To je bila iznimna situacija koja se ne ponavlja cesto nego valjda jednom u 5 ili 10 ili neznamkoliko godina.
    Dobro je podsjetiti se nje i pripaziti, ali isto tako ne vidim bas nikakva razloga za paniku i fobiju.

    To je isto kao da trebas krenuti na put ajmo rec u Pariz. Odlucis krenuti avionom i onda se sjetis da je prije 2 godine bial avionska nesreca pa se odlucis za vlak. No, bila je i ona nesreca prije 4 godine, sudar vlakova, pa odlucis ici autom. No, i na cesti ljudi ginu svakodnevno pa se odlucis ici pjesice ... no, neki ljudi se unesrece i hodajuci (moj otac slomio nogu hodajuci po dvoristu prije 15 godina) i onda odlucis ne izlaziti uopce nikud iz kuce.
    Primjer je karirikiran, ali dobar, bas zato da odvojimo realne opasnoti od onih potencijalnih - izbjegnimo nesrece u zraku vozeci se avio kompanijama od povjerenja, izbjegnimo nesrecu na cesti tako da pazimo pri voznji, vezemo se, ne pijemo, izbjegnimo lom noge tako da hodamo uokolo misleci na tko zna sto ... i izbjegnimo djecje nesrece i probleme tako da razmisljamo o njima i postupamo razumno, ali ne da sad odmah prestanemo raditi sve i sva.

  40. #40

    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Postovi
    3,187

    Početno

    meni je najdraža zarina osobina upravo "grljenje i ljubljenje ljudi po bircevima".
    obožavam što je toliko otvorena, puna ljubavi, što se ničega i nikoga ne srami, što je sigurna u sebe i što ima ogromno povjerenje u svijet oko sebe.
    jer upravo to povjerenje u svijet oko sebe mi govori da se od rođenja osjećala super sigurno i da nikada nije izgubila povjerenje u svoje roditelje.
    Lea je puno drukčija od Zare po tom pitanu i nikad neće tako grliti neznance, čak ne voli ni pričati vani s nepoznatima, jedva izvučeš pokoju riječ, dok se doma ne gasi.
    ali ja ne smatram da je zato manje samouvjerena. Ili ako je, definitivno ne mislim da je to zato jer se od rođenja nije osjećala sigurno ili je izgubila povjerenje u roditelje.
    Dapače, meni je puno draže da se ponaša tako, nego jako otvoreno prema neznancima.
    Kad je pitaš - zašto nisi htjela razgovarati s onom tetom ili joj reći kako se zoveš - kaže - mama, pa ja nju ne poznam. I zapravo mi je to super odgovor. To je ono što ih i učimo: ne prićaj s nepoznatima.
    Što ona ima svima s ceste govoriti kako se zove. Možda ima neki unutarnji feeling jer prema nekim ljudima se brzo otvori, a prema nekima nikako.
    Ali definitivno mislim da možda ta prevelika otvorenost i nije dobra u današnje vrijeme.

    A sumnjam, Lutonjice, da smo ih puno drukčije odgajale

  41. #41

    Datum pristupanja
    Aug 2005
    Postovi
    1,241

    Početno

    svako dijete je drukčije, ali i svako dijete ima razvojne faze - proživljavanja strahova i povlačenja u sebe ili otvaranja. isto tako dijete, kako odrasta, tako pronalazi svoje mjesto i ulogu u svijetu i drukčije gleda okolinu i nepoznate i poznate ljude. slažem se s brankom da odgoj, (ukoliko nije neki ekstremni) ima manje utjecaja u ovim situacijama od samog karaktera djeteta.
    to, naravno ne znači da ne treba djetetu stalno iznova objašnjavati kako treba postupiti u "rizičnim" situacijama, tj. nastojati da se takve niti ne dogode. ja u posljednje vrijeme "vježbam" s Evom Marijom, tj. zamišljamo zajedno što bi se, npr. dogodilo da joj neki barba ili teta kažu: Dođi kod mene doma, gledat ćemo crtiće, ili slično. Tražim od nje da točno izgovori odbijanje, a ponekad i da vikne na mene. Smatram da je ovo jako važno, da se dijete oslobodi pritiska "moraš biti pristojna prema starijima" kojima ih se fila svakodnevno (pa i doma). Inizistiram na tome da moja kćer shvati da je u redu da bude gruba, da vrišti ili odgurne nasrtljivca ili da na glas zove u pomoć. Ne želim da je u tom (nedajbože) trenutku ometaju bilo kakve inhibicije.

  42. #42

    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Postovi
    3,187

    Početno

    Ovaj dio, aleta, o vikanju mi je super. Treba tako osloboditi dijete. Pa makar i pod cijenu na ponekad vikne na krivu osobu

  43. #43

    Datum pristupanja
    Aug 2005
    Postovi
    1,241

    Početno

    to sam, nažalost, naučila iz vlastitog primjera. jednom prilikom me je, tinejdžericu, neki stari jarac htio poljubiti a ja se, ma koliko zgađena sam bila, nisam mogla prisiliti da budem gruba. tako da sam se nekako izmotala i pobjegla. ovo sam ispričala i svojoj kćeri i nadam se da smo "istrenirale" reakciju kakvu ovakvi tipovi i zaslužuju. također, sjećam se da je mene tada dugo pratio i neki osjećaj srama, tj. nesigurnosti jesam li i ja tu bila nešto kriva. i to želim da bude jasno - dijete nije ništa krivo i ima se pravo braniti od svakog neželjenog kontakta.

  44. #44
    Zdenka2 avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Postovi
    6,448

    Početno

    Poanta je u tome da se nađe mjeru, da se ne traži od djeteta previše, ali niti da ga se ne koči. Pri tome treba osluškivati signale od djeteta, jer nisu sva djeca ista. Moj dojam je da je Tatek dobro procijenio V. mogućnosti kad mu je dopustio toliko samostalnosti.

    Upravo jučer sam dobila jezikovu juhu od sestre zbog toga što puštam M. na more s vrtićem, dakle s njegovom djecom i tetama. Ona misli da je on premali (u kolovozu puni 6 godina) i da je to preveliki rizik.... A ja mislim da je ona uvijek prezaštićivala svoju djecu i ponašala se kao da su manje nego što jesu, što je uzrokovalo ispade ljutine kod starije kćeri. A ja sam procijenila da je M. sposoban da ide deset dana bez roditelja na more u kontroliranim uvjetima.

    Inače, M. ne može podnijeti kad ga se koči u nečemu za što on osjeća da je sposoban. I slažem se s tatekom, nemojmo uopće izlaziti iz kuće, kad se tako bojimo opasnosti. Kako bi to bilo da ja mog sina tunkam prema dolje, nedam mu da bude samostalan zato što se ja bojim?

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •