Ići u nehrvatsku školu (u Hrvatskoj)

[Balarosa]

Ne znam baš kako nazvati ovu temu da bude jasna i ne znam zapravo ima li i u drugim dijelovima Hrvatske mogućnosti odlaska u "stranu" školu kao što je kod nas u talijansku. Dakle, u Rijeci postoje talijanske škole gdje se kompletna nastava odvija na talijanskom, talijanski je glavni jezik. Ukratko, to je talijanska škola. Zanimaju me iskustva roditelja i djece kojima talijanski nije materinji jezik, koja talijanski čak nisu ni govorili, ali su krenula u takvu školu.

Bilo bi mi drago čuti i mišljenje ostalih o tome.

[MalaRiba]

Pratim.

[Elly]

Mi smo slightly off-topic, E. ide u Italiji u skolu (4.razred), prije toga je isla 2 godine u talijanski vrtic, talijanski joj nije materinji.
No ako mogu necim pomoci, reci.

[Danci_Krmed]

Mi idemo u talijanski vrtić i sljedeće godine u talijansku školu, počela je curka u tal. vrtić sa 5 godina (do tada je bila doma), zbog jezika jer doma govori engleski i hrvatski ne talijanski. U dvije godine je dosta toga naučila, sad ide u program predškole, maestra je čak pitala mm-a da li pričamo talijanski doma jer je ful dobro prihvatila. Od 6 djece koje će biti sa njom u prvi razred, samo jedna govori talijanski doma.

Nečak mi je u 4. razredu talijanske škole isto ali u drugom gradu, šogorica mi često govori kako u školu dolaze (čak i nakon 1. razreda) nova djeca koja ubrzo nauče jezik. Prošle godine su im se pridružili dva brata (čini mi se) iz Varaždina jer su se preselili u drugi grad, roditelji su čuli da je talijanska škola dobra škola, upisali ih i ubrzo su naučili jezik, kaže da su sad odlikaši oboje.

Mislim da ovisi od djeteta do djeteta, treba pratiti djetetove potrebe ali mislim da se puno njih lijepo snađu. U mojoj srednjoj školi su svojedobno svaki mjesec stizali par novih učenika iz Poljske koji bi kroz tri mjeseca se snašli sa engleskim i dobro se uklopili i radili dalje. S druge strane, na faksu je bilo brdo ljudi iz Azije koji su svi studirali matematiku ne zato jer imaju matematičke gene nego zato što za matematiku treba minimalno znanje engleskog - brojevi su međunarodni LOL.

Naša draga administratorica sigurno ima nešto na reč na ovu temu, ona je pohađala školu na manjinskom jeziku a doma taj jezik nije pričala, a svemu sudeći relativno dobro je ispala :p.

[puntica]

Naša draga administratorica sigurno ima nešto na reč na ovu temu, ona je pohađala školu na manjinskom jeziku a doma taj jezik nije pričala, a svemu sudeći relativno dobro je ispala :p.

relativno?!?!

ne stignem sad pisat, ali pisat ću

[no@]

U Sloveniji (koja itekako promišlja i ulaže u svoj obrazovni sustav) samo je strancima dozvoljen upis u međunarodne OSNOVNE škole.
S tim da kod nas postoji mala razlika imamo škole na stranim jezicima - i nacionalnih manjina, ali i međunarodne.

Moji stavovi idu u tom smjeru. Srednja škola ili fakultet da, osnovna ne.

[In love]

U Sloveniji (koja itekako promišlja i ulaže u svoj obrazovni sustav) samo je strancima dozvoljen upis u međunarodne OSNOVNE škole.
S tim da kod nas postoji mala razlika imamo škole na stranim jezicima - i nacionalnih manjina, ali i međunarodne.

Moji stavovi idu u tom smjeru. Srednja škola ili fakultet da, osnovna ne.

U slo mogu djeca u škole nacionalnih manjina, recimo u Kopru imaš talijansku školu, ne mogu se upisati u međunarodne škole koje nisu verificirane od stane slovenskog ministarstva.

Balarosa, od moje susjede mali ide u školu o kojoj pričaš, ona nezna jezik, malo je teško jer mu baš i nemože pomoći oko nastave. Muž joj zna pa je malo lakše, on preuzima taj dio. Mislim da je mali išao prije toga u talijanski vrtić ali nisam sigurna.

[Danci_Krmed]

Balarosa, od moje susjede mali ide u školu o kojoj pričaš, ona nezna jezik, malo je teško jer mu baš i nemože pomoći oko nastave. Muž joj zna pa je malo lakše, on preuzima taj dio. Mislim da je mali išao prije toga u talijanski vrtić ali nisam sigurna.

Naša škola ima super "dopo scuola" program gdje se puno, puno radi i dosta se toga riješava.

[no@]

U slo mogu djeca u škole nacionalnih manjina, recimo u Kopru imaš talijansku školu, ne mogu se upisati u međunarodne škole koje nisu verificirane od stane slovenskog ministarstva.

Ne mogu niti u verificirane. Imam info iz jedne verificirane škole u SLO.

[In love]

Ne mogu niti u verificirane. Imam info iz jedne verificirane škole u SLO.

Ako je škola verificirana po slovenskom programu mogu u nju SVA djeca. Ali - svaka škola ima pravo da "zabrani" upis djece koja nisu manjinska, tako da to u stvari zavisi o školi samoj. To su državne manjinske škole!

Imaš i međunarodne škole - privatne, koje nisu verificirane od strane slo ministarstva ( u Lj imaš British, American i francusku) i tamo se ne mogu upisati. imaš u državnoj školi oš Danile Kumer u Lj program IBO (International Baccalaureate Organization) koji je namijenjen strancima - djeci sa stranim državljanstvom i tamo stvarno ne mogu slovenska djeca ali to nije isto kao škola na jeziku manjine

[no@]

Imaš i međunarodne škole - privatne, koje nisu verificirane od strane slo ministarstva ( u Lj imaš British, American i francusku) i tamo se ne mogu upisati. imaš u državnoj školi oš Danile Kumer u Lj program IBO (International Baccalaureate Organization) koji je namijenjen strancima - djeci sa stranim državljanstvom i tamo stvarno ne mogu slovenska djeca ali to nije isto kao škola na jeziku manjine

.... e a kod nas mogu! O tome govorim.

[Danci_Krmed]

I da, super su mi razmjene koje npr talijanske škole u Sloveniji i Hrvatskoj imaju, idu skupa na izlete, imaju zajedničke novine, imaju zajedničke susrete, posjete, razmjene...

[Danci_Krmed]

Kako se možeš upisat u srednju školu na jezik kojeg ne znaš? Kod nas je baš suprotan trend, puno djece npr u vrtiću na manjinskom jeziku, manje u osnovnoj školi, još manje u srednjoj školi

[no@]

Kako se možeš upisat u srednju školu na jezik kojeg ne znaš? Kod nas je baš suprotan trend, puno djece npr u vrtiću na manjinskom jeziku, manje u osnovnoj školi, još manje u srednjoj školi

Zašto se ne bi mogao taj jezik u OŠ (pa i vrtiću) učiti kao strani? I onda ga usavršiti u SŠ.

[no@]

Btw mislim da se HR roditelji odlučuju za školovanje djece u manjinskim i međunarodnim školama iz razloga koji nemaju veze s učenjem jezika - manji razredi, bolja opremljenost, bolji uvjeti rada....
U manjinskim školama puno toga je besplatno (financira matična država) od knjiga do terenskih nastava.

[Danci_Krmed]

Btw mislim da se HR roditelji odlučuju za školovanje djece u manjinskim i međunarodnim školama iz razloga koji nemaju veze s učenjem jezika - manji razredi, bolja opremljenost, bolji uvjeti rada....
U manjinskim školama puno toga je besplatno (financira matična država) od knjiga do terenskih nastava.

Ja bi rekla da je to mix razloga, uglavnom jezik i sve ovo što si gore opisala, barem za nas koji nismo dio te manjine (a nas je sve više). Meni je još žao što me nisu roditelji upisali u manjinsku školu, znala bi francuski puno bolje danas da jesu, ja sam htjela a njima je bio bed kako će se salaziti sa nastavnicima.

[Beti3]

Moja prijateljica ima dijete već u riječkom Liceu, tj. talijanskoj srednjoj školi. Završila je i osnovnu talijansku, iako im talijanski nije materinji i ne pričaju ga međusobno.
Nastava je uvijek ujutro. Knjige na talijanskom jeziku dobivaju besplatno, česti su odlasci u Italiju. I na razmjene idu. Malo ih je u razredu, 10 sad.
Roditeljski sastanci i informacije su na talijanskom jeziku, Znači, roditelj mora znati govoriti.
Program je kao i u hrvatskim školama, s tim da imaju dodatak o talijanskoj povijesti, zemljopisu...
Prva četiri razreda nije teško, brzo oni svladaju jezik, potiču ih i da na odmoru govore talijanski.
No, za više razrede i kasnije to znanje jezika mora biti jako fluentno, obrađuje se tal.književnost, lektira naravno. Pa biologija, kemija, fizika...sve talijanski.

Mislim da se roditelj mora puno više angažirati ako mu dijete ide u školu na njemu stranom jeziku. Sve zavisi od toga koliko imate vremena, koliko ulažete u projekt budućnosti tog djeteta. I koliko vam je važno to da ide u OŠ na stranom jeziku. Jer, djetetu to nije ni malo važno kad ima 6,5 godina. Ono će uraditi što roditelji kažu. Neće ni shvatiti da ima alternativa, barem u početku neće shvatiti.
No, može se probati i ako vam se čini da to nije za vaše dijete, preseliti u istoj školi u hrvatski razred.
Ova učenica je čisti odličan od početka do sad. I zadovoljna sa maestrama u osnovnoj. Za srednju ima zamjerke, ali to nije tema.

[no@]

Roditeljski sastanci i informacije su na talijanskom jeziku, Znači, roditelj mora znati govoriti.

Moram napomenuti da je uvjet zapošljavanja učitelja i stručnih suradnika i u redovnim i u manjinskim školama u HR znanje hrvatskog jezika (prema Zakonu o odgoju i obrazovanju) pa se još jednom pitam koja je svrha školovanja ne- talijana u talijanskim školama?

[Elly]

Moja prijateljica ima dijete već u riječkom Liceu, tj. talijanskoj srednjoj školi. Završila je i osnovnu talijansku,

Prva četiri razreda nije teško, brzo oni svladaju jezik, potiču ih i da na odmoru govore talijanski.
No, za više razrede i kasnije

Liceo jest srednja skola, gimnazija.

Mene sad zanima ovo, iz perspektive talijanske OS - u Italiji osnovna skola (scuola primaria/elementare) traje 5 godina, a onda dijete prelazi scuole medie, ono sto bi kod nas bili visi razredi, i to traje 3 godine.
Znaci, u principu se dodje na 8 godina isto kao i kod nas, ali je sustav drukcije organiziran, jer scuole medie su kompletno zasebne od scuola primaria (moze se upisati u skolu koja ne pripada istom edukacijskom institutu, knjige u scuole medie vise nisu besplatne, itd.).

Pa me zanima, ako netko zna, da li je talijanska OS u HR koncipirana na isti nacin kao i hrvatska OS, ili u potpunosti prate sustav talijanskog skolstva?

[Beti3]

u riječkom Liceu, tj. talijanskoj srednjoj školi.

Liceo jest srednja skola, gimnazija.

Da, zato sam i napisala, za one koje ne znaju što je to Liceo. Napisala sam da je Liceo srednja škola, ne znam što je nejasno u toj mojoj rečenici.

Ovo su dvije iste rečenice.

[Elly]

Da, zato sam i napisala, za one koje ne znaju što je to Liceo. Napisala sam da je Liceo srednja škola, ne znam što je nejasno u toj mojoj rečenici.

Ovo su dvije iste rečenice.

Dodala sam da je to gimnazija, jer postoje i talijanske srednje skole - scuole secondarie di secondo grado (iliti scuole superiori), koje su strukovne.Takodjer se liceo moze razlikovati po smjeru: liceo classico (klasicna gimnazija), liceo linguistico (jezicna gimnazija), liceo artistico (umjetnicka gimnazija), liceo scientifico (prirodnih znanosti), a po reformi Gelmini za par godina bi trebali dodati jos dvije vrste gimnazija.

Liceo se po ustroju, predmetima, mogucnostima kasnijeg upisa na fakultet razlikuje od pohadjanja onoga sto je kod nas poznato kao strukovna srednja skola (scuole secondarie di secondo grado/superiori).

[Danci_Krmed]

Di nam je ono adminica? Ona je baš to prošla. Puno mojih učenika isto prođu period prilagodbe ako idu iz manjinske osnovne u HR srednju, treba vremena da pohvataju novi vokabular (npr cellula je stanica itd.). Ali fakat ni ja nisam na prvi dan prvog posla u Hrvatskoj znala kako se kaže bušilica za papir iako sam hrvatski znala, ostala sam živa, naučila sam i išla dalje.

Kod nas su roditeljski na talijanskom, ja uglavnom kužim ali ako mi nešto nije jasno pitam, i kažu mi na hrvatski bez problema. Ako treba dođem prije / poslije da mi objasne. Ali nikad nije bio problem; mm ne zna talijanski dobro i isto mu sve objasne, znaju koji roditelji znaju jezik i koji ne i to je to.

[no@]

S jedne strane razumljiva mi je potreba za kvalitetnim obrazovanjem i na osobnoj i na društvenoj razini.
S druge strane potpuno mi je neprihvatljiva situacija u kojoj HR država sufinancira obrazovanje svojih građana nepripadnika nacionalnih manjina u manjinskim školama.
Konkretno ne - talijana u talijanskim školama, što je sada postalo masovno.
Koja je svrha toga?

[mim]

S jedne strane razumljiva mi je potreba za kvalitetnim obrazovanjem i na osobnoj i na društvenoj razini.
S druge strane potpuno mi je neprihvatljiva situacija u kojoj HR država sufinancira obrazovanje svojih građana nepripadnika nacionalnih manjina u manjinskim školama.
Konkretno ne - talijana u talijanskim školama, što je sada postalo masovno.
Koja je svrha toga?

Priprema djece za studij u inozemstvu u kojem imaju priliku naučiti sve ono što kod nas ne mogu (zbog bolje opremljenosti sveučilišta i raznih drugih razloga) npr. Završni ispit (matura) koja se prizna na preko 300 sveučilišta u svijetu i prijemni ispit je nepotreban.

Iz mog iskustva: osnovna hrvatska škola i međunarodna srednja kod nas se pokazala (za sad) savršenim izborom. Potomčica namjerava u inozemstvo na studij. S njom su u razredu djeca koja su i osnovnu završili na stranom jeziku. Ne primjećujem da imaju lošiji/uži vokabular od nje. Činjenica je samo ta da i pod odmorima razgovaraju na stranom jeziku jer, kako kaže, teško im se "prešaltati". Satnica hrvatskog i stranog jezika jednaka je, lektira je dvostruka.

[maggie34]

i, eto, da ne citiram previše, potpisujem no@ od riječi do riječi!

[bobić]

Priprema djece za studij u inozemstvu u kojem imaju priliku naučiti sve ono što kod nas ne mogu (zbog bolje opremljenosti sveučilišta i raznih drugih razloga) npr. Završni ispit (matura) koja se prizna na preko 300 sveučilišta u svijetu i prijemni ispit je nepotreban.

Iz mog iskustva: osnovna hrvatska škola i međunarodna srednja kod nas se pokazala (za sad) savršenim izborom. Potomčica namjerava u inozemstvo na studij. S njom su u razredu djeca koja su i osnovnu završili na stranom jeziku. Ne primjećujem da imaju lošiji/uži vokabular od nje. Činjenica je samo ta da i pod odmorima razgovaraju na stranom jeziku jer, kako kaže, teško im se "prešaltati". Satnica hrvatskog i stranog jezika jednaka je, lektira je dvostruka.

Interesira me, tj. moje dijete međunarodna srednja u xv. gimnaziji. Možete li mi reći više informacija osim onih što mogu pročitati na službenim stranicama (vaš dojam, koliko je zahtjevno, odnos prema učeniku...)
Hvala.

[In love]

Ja mogu govoriti iz svog iskustva - moje dijete ide u Hr školu, a meni hr nije maternji jezik. I koma mi je kada mi dodje doma sa pitanjima kako se piše to i to. Kako se na hr pišu brojevi, kako ide to, kako ono..A tek je drugi razred, mogu samo zamisliti kako će biti kada krene malo žešča gramatika ili sl.... A tek meki i tvrdi Č!! Ajme meni. Svaki jeb...stvar moram pogledati u slovnicu! A krenula je u školu sa lošim predznanjem hr i imala je probleme sa vokabularom - falilo joj je hr riječi (ipak joj je maternji jezik slovenski i u njemu je bila puno jača unatoč tome što je išla u hr vrtić) i naglascima.
Ali opet - njoj jezici ne idu baš... Mali su druga prića, oni pričaju hr i slo pojednako.

[Danci_Krmed]

nije talijanska škola jedina manjinska; ima dugu, dugu tradiciju posebice u ovim krajevima i financiranje uglavnom ne dolaze iz Hrvatske, nego iz matičnih zemlja. Da nema ne-talijana naše lokalne škole bi se odavno bile zatvorile, a oni su dio kulture ovog kraja, dio mosaika, kao što su francuske škole u Kanadi, i druge manjinske škole u drugim zemljama.

Ali to je OT

[no@]

Jest OT ali uporedba francuskih škola u Kanadi s talijanskim u HR je poprilično pretenciozna da ne kažem štogod oštrije s obzirom da je francuski u Kanadi drugi službeni jezik.

Naravno da ima i drugih manjinskih škola ali upravo talijanske u više gradova u Hrvatskoj doživljavaju svoj bum i postale su izuzetno privlačne ne-talijanima, radi već spomenutih beneficija koje nude.
Plaće učitelja u manjinskim školama kao i svih ostalih u redovnim školama isplaćuju se iz državnog proračuna RH.
Inzistiranje na RS i informacijama na talijanskom jeziku ne zvuči mi nimalo u duhu multikulturalnosti, kolikogod takve škole imale dugu tradiciju.
Inače, prošlu subotu je bio prilog na HTV-u o školovanju ne-talijana u talijanskim školama - ishod je zapravo odlazak svih tih mladih iz HR.

[Elly]

Jest OT ali uporedba francuskih škola u Kanadi s talijanskim u HR je poprilično pretenciozna da ne kažem štogod oštrije s obzirom da je francuski u Kanadi drugi službeni jezik.

Istra je sluzbeno dvojezicna zupanija.

[no@]

Istra je sluzbeno dvojezicna zupanija.

Ali nije Hrvatska, pa usporedba ne stoji

[Elly]

Ali nije Hrvatska, pa usporedba ne stoji

Potpisujem Danci u njenoj usporedbi :

Francuski je drugi službeni jezik Kanade ali se zapravo govori samo u određenim sredinama, Kanada je drukčije organizirana od Hrvatske pa nisu baš uvijek čiste usporedbe ali recimo da nije u svakoj provinciji francuski jedan od službenih jezika (a provincije su nadležne za puno, puno stvari za koje su u RH nadležna država); nisu svi znakovi dvojezični, ali u nekim gradovima jesu, kao što je recimo u Istri.

[Danci_Krmed]

Da nema mjesta u talijanskoj školi ili vrtiću, moja djeca kao ne pripadnici manjine ne bi upali. A taj broj djece bi ionako morao imati učiteljicu/učitelja u hrvatskoj školi, tako da obzirom da u našem slučaju ih dijeli samo hodnik, ne vidim neku razliku.

Francuski je drugi službeni jezik Kanade ali se zapravo govori samo u određenim sredinama, Kanada je drukčije organizirana od Hrvatske pa nisu baš uvijek čiste usporedbe ali recimo da nije u svakoj provinciji francuski jedan od službenih jezika (a provincije su nadležne za puno, puno stvari za koje su u RH nadležna država); nisu svi znakovi dvojezični, ali u nekim gradovima jesu, kao što je recimo u Istri. Zapravo vrlo, vrlo malen broj ljudi govori francuski u Kanadi kao materinji jezik. Ljudi se mješaju, obitelji su mješane i samim time više te neke "čisto" francuske obitelji je sve manje.

Dok sam ja živjela u najvećem gradu u zemlji gdje nije manjinski jezik uopće bio bitan (osim ako si radio za državu), razmišljala sam poput no@. Ali sad kad živim u sredini i regiji koja zaista odiše oba jezika i gdje se u relativno velikoj mjeri "kuže" oba, sve više mi je jasno zašto je tzv. inzistiranje važno za opstajanje drugog jezika koji je važan dio ovog kraja.

Ako moja djeca budu živjeli u Hrvatskoj, posebice ako ostanu u Istri, bit će im vrlo važno znati talijanski i ponosna sam na to da će jednako u džepu imati materinji jezik svoje majke, svog oca, i jedan od jezika mjesta gdje će provesti djetinstvo.

[no@]

Dok sam ja živjela u najvećem gradu u zemlji gdje nije manjinski jezik uopće bio bitan (osim ako si radio za državu), razmišljala sam poput no@. Ali sad kad živim u sredini i regiji koja zaista odiše oba jezika i gdje se u relativno velikoj mjeri "kuže" oba, sve više mi je jasno zašto je tzv. inzistiranje važno za opstajanje drugog jezika koji je važan dio ovog kraja.
.

Nisam ja protiv opstajanja drugog jezika, niti dvojezičnosti.
Ako baš hoćeš protiv jednojezičnosti sam: odnosno protiv talijanizacije ne- talijana. Možda ćeš reći da pretjerujem ali poznajem nekoliko visokoobrazovanih osoba, u dobi od 25-45 godina, koji su odrasli u HR, proveli cijeli život ovdje izuzev studija u Italiji (dakle 4-5 godina) i natucaju hrvatski. Da bude paradoksalnije neki od njih rade u državnim službama koje podrazumijevaju znanje HR jezika!

[Balarosa]

Hvala svima koji su se uključili, Punticu s veseljem čekam jer me još i najviše zanima doživljaj odrasle osobe koja je sve to prošla. Sa svih strana čujem kako se djeca izvrsno snađu, ali dosta me muči kako dožive takvu situaciju na početku, je li im sve skupa preveliki stres, hoće li zamrziti školu? Jasno mi je da je sve individualno, da svako dijete drugačije reagira, ali ipak tuđa iskustva nešto znače, možda imate nekakve savjete ili upozorenja.

Ovo me baš iznenadilo:

Mi idemo u talijanski vrtić i sljedeće godine u talijansku školu, počela je curka u tal. vrtić sa 5 godina (do tada je bila doma), zbog jezika jer doma govori engleski i hrvatski ne talijanski. U dvije godine je dosta toga naučila, sad ide u program predškole, maestra je čak pitala mm-a da li pričamo talijanski doma jer je ful dobro prihvatila. Od 6 djece koje će biti sa njom u prvi razred, samo jedna govori talijanski doma.

mislila sam da je ta situacija puno rijeđa.

[nine]

Evo potpisujem Danci_Krmed od a do ž.... i sretna sam što sam nakon jednogodišnjeg kalkuliranja upisala dijete u TOŠ.... i što me u tom financira RH (kao da inaće nebi u manjoj mjeri) i što će mi se dijete potalijanizirati iako ama baš nikave genetske veze koliko ja znam nema s italijom osim dalmatinskog dijalekta koji obiluje talijanizmima.... i što sam dobila besplatne knjige, svu opremu, bilježnice, torbu, itd u školi i što je u 5 prvih razreda OŠ u mom gradu bum u prvom osnovne TOŠ, jedva ih se skupi 10 naspram 20inešto u hrv. razredima... e da, i na roditeljskom mi učiteljica sve kaže na talij. koji ja nabadam fondom od 50tak riječi.... kažem Gracie i odem

naravno ovo je bilo sve ironično, a sad zaozbiljno odgovor autorici posta... tek smo prvašići pa nije neko veliko iskustvo... kad smo tek doselili malu sam upisala u Hrv vrtić, nakon mjesec,dva dana njenog negodovanja, gotovo plakanja i razočaranosti radom s djecom u toj ustanovi i moje još veće razočaranosti malu sam prebacila u talijanski vrtić...uvjeti su neusporedivi čistim donacijama iz vana, ne onim što grad ulaže...samim tim više se radilo, više je bilo izleta, jezik je prihvatila i bila zadovoljna...još neko vrijeme smo kalkulirali.... onda sma joj ponudila izbor da se predomisli i ide s najboljom prijateljicom u hrv. školu ili nastavi s ekipom iz talij. vrtića dalje, nije se predomislila....
znaći nakon par mj tal vrtića koji joj je jedini susret u životu s tim jezikom, i meni, išla je još neko vrijeme privatno ovo ljeto na sate jezika, krenula je u školu na cjelodnevno (dopo scuola) gdje odlično rade s njima, ima posebne dodatne sate gdje učiteljica radi samo s njom, za sada niže same zvjezdice, među boljima je u razredu, ja sam kupila duple knjige, one na tal, i iste takve na hrv da joj mogu pomagati oko zadaća kad zapne.... ona 4 sata hrv što ima kao dodatni jezik i što joj je materinji doprinosi tom da ima odličan vokabular za svoju dob i čisto sumnjam da ga može s godinama izgubiti.... uglavnom mi smo zadovoljni...

sve ostalo je rekla Danci da ne ponavljam

[no@]

Koncipirane su kao hrvatske škole, osim što se hrvatski uči manje opsežno nego u redovnim školama.

[no@]

Hrvatski jezik je jedini službeni jezik Republike Hrvatske (u nekim županijama u upotrebi su i manjinski jezici, ali nemaju status alužbenih jezika).
Sve civilizirane države vode brigu o razvoju i očuvanju svojeg/svojih jezika. Osobito se oko zaštite svojih jezika trude male države/narodi poput primjerice Slovenije.

Kod nas takva skrb države o jeziku izostaje pa se sedmogodišnjacima prepušta odluka o izboru jezika na kojem će se obrazovati....

[Elly]

(u nekim županijama u upotrebi su i manjinski jezici, ali nemaju status alužbenih jezika).

Statut Istarske zupanije: http://www.istra-istria.hr/index.php?id=63
Članak 6.

U Istarskoj županiji hrvatski i talijanski jezik su u ravnopravnoj službenoj uporabi u radu županijskih tijela u samoupravnom djelokrugu.
Način ostvarivanja dvojezičnosti utvrđuje se ovim Statutom i drugim propisima.

[no@]

U Istarskoj županiji hrvatski i talijanski jezik su u ravnopravnoj službenoj uporabi u radu županijskih tijela u samoupravnom djelokrugu.
Način ostvarivanja dvojezičnosti utvrđuje se ovim Statutom i drugim propisima.

To sam i napisala ranije - talijanski je u upotrebi u Istarskoj županiji, no nema status službenog jezika.

Službeni jezik u Hrvatskoj je hrvatski.

[In love]

Hrvatski jezik je jedini službeni jezik Republike Hrvatske (u nekim županijama u upotrebi su i manjinski jezici, ali nemaju status alužbenih jezika).
Sve civilizirane države vode brigu o razvoju i očuvanju svojeg/svojih jezika. Osobito se oko zaštite svojih jezika trude male države/narodi poput primjerice Slovenije.

Kod nas takva skrb države o jeziku izostaje pa se sedmogodišnjacima prepušta odluka o izboru jezika na kojem će se obrazovati....

U Slo so službeni jezici slovenski, talijanski na obali i madžarski u Prekmurju. Na obali imaju talijanske škole, a u Prekmurju (Lendava i okolica) su SVE škole dvojezične, nemaju odvojeno slovenske i mađarske škole. Isto tako i srednje škole. I kada se polaže matura djete koji jim je maternji jezik i na tom jeziku polažu maturu.. Vjerujem da je slično u Hr.

A koliko ja znam u Istri su natpisi na hr i na talijanskom, tako da je talijanski tamo službeni jezik. I u Istri - pogotovo u malenim sredinama je dosta bitno znati talijanski jer ga svi pričaju i upotrebljavaju u svakodnevnom životu (mm puno radi s njima pa znam)...

A ništa nije loše ako dijete zna više jezika, to mu je u budučnosti samo veliki plus!

[no@]

U Slo so službeni jezici slovenski, talijanski na obali i madžarski u Prekmurju. Na obali imaju talijanske škole, a u Prekmurju (Lendava i okolica) su SVE škole dvojezične, nemaju odvojeno slovenske i mađarske škole. Isto tako i srednje škole. I kada se polaže matura djete koji jim je maternji jezik i na tom jeziku polažu maturu.. Vjerujem da je slično u Hr.

Hvala što si ovo napisala! Dakle da rezimiramo:
a) u SLO samo stranci imaju mogućnost upisa u međunarodne osnovne škole
b) u prekmurju su sve škole dvojezične, nema isključivo manjinskih
Rekla bih da država itekako vodi računa o tome da njeni građani steknu temeljnu naobrazbu na slovenskom jeziku.

A koliko ja znam u Istri su natpisi na hr i na talijanskom, tako da je talijanski tamo službeni jezik. I u Istri - pogotovo u malenim sredinama je dosta bitno znati talijanski jer ga svi pričaju i upotrebljavaju u svakodnevnom životu (mm puno radi s njima pa znam)...
A ništa nije loše ako dijete zna više jezika, to mu je u budučnosti samo veliki plus!

Naravno da je u takvoj sredini bitno znati talijanski jezik, to ja ne osporavam. Talijanski bi se svakako trebao učiti u svim redovnim osnovnim školama u Istri, kao strani jezik. I naravno u talijanskim školama za pripadnike talijanske manjine kao materinji.
Italija očito ulaže određene napore da očuva i proširi talijanski jezik u Istri (i PGŽ i Dalmaciji), a istodobno Hrvatska ne bi trebala skrbiti o hrvatskom jeziku?!!

[Danci_Krmed]

a istodobno Hrvatska ne bi trebala skrbiti o hrvatskom jeziku?!!

Pa skrbi na neki način... ne direktno toliko ali recimo postoji hrvatske katoličke misije (odnosno HR župe) u inozemstvu koje pomažu hrvatima vani da se organiziraju, druže, daje se neka (mala, jako mala) potpora hrvatskim školama u inozemstvo (ja sam svojevremeno bila nastavnica u HR školi (plaćala me država, jednom tjedno subotom ujutro na 3 sata), 6. razred, nismo imali udžbenike, izmišljavala sam program, to nije ok i tu bi sustavno trebalo riješiti uz potporu struke u Hrvatskoj).

[no@]

Pa skrbi na neki način... ne direktno toliko ali recimo postoji hrvatske katoličke misije (odnosno HR župe) u inozemstvu koje pomažu hrvatima vani da se organiziraju, druže, daje se neka (mala, jako mala) potpora hrvatskim školama u inozemstvo (ja sam svojevremeno bila nastavnica u HR školi (plaćala me država, jednom tjedno subotom ujutro na 3 sata), 6. razred, nismo imali udžbenike, izmišljavala sam program, to nije ok i tu bi sustavno trebalo riješiti uz potporu struke u Hrvatskoj).

Pitanje je trebalo glasiti a istodobno Hrvatska ne bi trebala skrbiti o hrvatskom jeziku u Hrvatskoj?!!


O očuvanju hrvatskog jezika općenito.

[Danci_Krmed]

Kanadska usporedba: država (federalna vlada) je dvojezična, dakle putovnice su dvojezične, kad odeš u bilo koji ured za putovnice možeš razgovarat sa nekim ko govori francuski ako želiš. I to tek od 1974., dakle ne dugo. Na sjeveru zemlje (Northwest Territories) postoji također 9 službenih jezika domoroca tzv aboriginal languages.

Sad kad sam išla pročitat baš službene statuse zapravo samo jednan provincija u Kanadi je službeno dvojezična, tamo gdje postoji francuska manjina, New Brunswick. Druge provincije kao takve nisu dvojezične po statutu (premda ih sudski presedani prisiljavaju da omogućuju francuski npr u sudstvu ako je potrebno) ali neka mjesta jestu i u tim mjestima su dvojezični znakovi, postoje dvojezične službe itd. Hrvatska usporedba bi bila da su primjerice Pula, Motovun, Poreč, Rovinj, Bale dvojezični gradovi, dok Pazin i Buzet nisu. Logično.

Gradivo koji se uči u talijanskim školama je isti kao onaj u hrvatskim školama, udžbenici su prevedeni, samo što talijanski imaju ne kao strani jezik nego ima istu satnicu kao hrvatski sa udžbenicima iz Italije; za matematiku čini mi se isto da koriste udžbenici iz Italije (ali to treba provjeriti nisam ziher da svi koriste). Knjige koje dolaze iz Italije su besplatne (plaća talijanska unija) dok druge knjige roditelji plaćaju sami; no opet to se mijenja iz godinu u godinu i ovisi u kojem gradu / općini ljudi žive jer neke općine/gradovi (su)financiraju knjige.

[Elly]

talijanski imaju ne kao strani jezik nego ima istu satnicu kao hrvatski sa udžbenicima iz Italije; za matematiku čini mi se isto da koriste udžbenici iz Italije (ali to treba provjeriti nisam ziher da svi koriste). Knjige koje dolaze iz Italije

Danci, bas me zanima po kojim knjigama rade u nizim razredima, ako mozes napisi.
(Mi smo prve 3 razreda koristili In giardino...., a za 4. i 5. razred su im odabrane knjige Castelli in aria (talijanski, zemljopis, povijest, itd.) i DocJunior (matematika i scienze), dok iz engleskog svih 5 razreda imaju Treetops).

[Danci_Krmed]

... no, možda ja nosim i drugu perspektivu. Nisam isključivo dio ni talijanske ni hrvatske etničke skupine, niti sam u Kanadi bila isključivi dio anglofonske ni frankofonske skupine, ja sam očigledno cijeli život osuđena biti imigrantica, ili dijete imigranata, pa možda gledam to sve drugim očima.

[no@]

... no, možda ja nosim i drugu perspektivu. Nisam isključivo dio ni talijanske ni hrvatske etničke skupine, niti sam u Kanadi bila isključivi dio anglofonske ni frankofonske skupine, ja sam očigledno cijeli život osuđena biti imigrantica, ili dijete imigranata, pa možda gledam to sve drugim očima.

Hvala što si podjelila svoju, odnosno priču tvoje obitelji s nama!
Rasprava s tobom mi je doduše pala u vodu - jer tvoja obitelj nikako ne spada u kategoriju kojoj bi ja ograničila upis u strane škole ( jezično- policjotski rečeno), ali s druge strane ne bih nikako niti rekla da ste vi prosječni egzemplar roditelja koji biraju strane škole.

Meggi ne zna koliko ima talijanskih škola u Rijeci, i pretpostavlja da problem oko zaposlenja za kojeg je načula u jednoj je isti u svima. To sam mislila da je rekla-kazala.

Stjecajem okolnosti imam ponešto uvida u rad različitih stranih i dvojezičnih škola u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji i Srbiji.... Svima su zajedničke poteškoće oko kadroviranja zaposlenika; Istina u zadnje vrijeme situacija se znatno popravila u većim gradovima kao posljedica recesije i opće nezaposlenosti (eto da i recesija nekome donese dobro!)

Djelomično se slažem sa Hagegom, ali mislim da je baš način da se sačuva izvorna kompetencija ta da se sačuvaju škole, ma koja god djeca ih pohađala. Posebni dijalekti također, kao što se sačuvaju u sredinama u Istri; dijalekt koji je u Puli nije isti kao onaj u Bujama, Poreču, Umagu, Rovinju. I to je super.

Ne znam, baš. Skeptična sam oko očuvanja izvornih kompetencija. Gledano iz Zagreba, a ispravi me ako griješim, Istra meni izgleda demografski jako stara regija odnosno županija. Mim ranije reče da je svrha školovanja u stranim školama priprema djece za odlazak na studij u inozemstvo ( a posljedično onda i za strano tržište rada) u čemu ima prilično istine.... Nemam romantičnih iluzija oko toga da je u današnje globalizacijsko vrijeme moguće administrativnim mjerama spriječiti odlazak i migracije (mladog) stanovništva (osim ako ne živiš na Kubi recimo) ali ne vidim niti razloga zašto bi država trebala zapravo poticati i olakšavati takve procese?! Gdje bi tu bio njen interes?

[mim]

ali ne vidim niti razloga zašto bi država trebala zapravo poticati i olakšavati takve procese?! Gdje bi tu bio njen interes?

A je li nužno da student nakon diplome ostane u zemlji u kojoj je studirao? Znači li to da bi se u HR student trebao obavezati da će cijeli život ostati u istoj državi samo zato da bi se istoj isplatilo ulagati u njega? Ili bi, ako odluči iseliti trebao vratiti sav uloženi novac u njega istoj toj državi? Gledaj dvosmjerno, molim te.

Mislim da je za Hrvata važnije da zna hrvatski, da s njim raste i živi. A ne da miješa č i ć, ije, je i sve ono što svaki dan vidimo na internetu.
Strani jezici su veliko bogatstvo, ali ima vremena za učiti ih.

Zar je neznanje pravopisa odlika samo onih koji su studirali "vani" ili završili talijanske škole?? Uostalom, i dio postova na Rodi dokaz je tome da to nije razlog. I ako se mladi čovjek odluči na studij u inozemstvu jezik na kojem namjerava studirati prekasno je početi učiti u srednjoj školi i svesti učenje na 2x2 sata tjedno. Tvrdim da ne može s takvim znanjem jezika kompetentno pratiti gradivo kolegija na fakultetu.

[nine]

Kanadska usporedba: država (federalna vlada) je dvojezična, dakle putovnice su dvojezične, kad odeš u bilo koji ured za putovnice možeš razgovarat sa nekim ko govori francuski ako želiš. I to tek od 1974., dakle ne dugo. Na sjeveru zemlje (Northwest Territories) postoji također 9 službenih jezika domoroca tzv aboriginal languages.

Sad kad sam išla pročitat baš službene statuse zapravo samo jednan provincija u Kanadi je službeno dvojezična, tamo gdje postoji francuska manjina, New Brunswick. Druge provincije kao takve nisu dvojezične po statutu (premda ih sudski presedani prisiljavaju da omogućuju francuski npr u sudstvu ako je potrebno) ali neka mjesta jestu i u tim mjestima su dvojezični znakovi, postoje dvojezične službe itd. Hrvatska usporedba bi bila da su primjerice Pula, Motovun, Poreč, Rovinj, Bale dvojezični gradovi, dok Pazin i Buzet nisu. Logično.

Gradivo koji se uči u talijanskim školama je isti kao onaj u hrvatskim školama, udžbenici su prevedeni, samo što talijanski imaju ne kao strani jezik nego ima istu satnicu kao hrvatski sa udžbenicima iz Italije; za matematiku čini mi se isto da koriste udžbenici iz Italije (ali to treba provjeriti nisam ziher da svi koriste). Knjige koje dolaze iz Italije su besplatne (plaća talijanska unija) dok druge knjige roditelji plaćaju sami; no opet to se mijenja iz godinu u godinu i ovisi u kojem gradu / općini ljudi žive jer neke općine/gradovi (su)financiraju knjige.

sve knjige, osim talijanskog su prevod hrv. užbenika, i plačaju se po istoj cijeni kao i za sve druge prvašiće u hrv. školama.... samo su dodatni materijali, radne bilježnice, ali dodatne donacija unije. konkretno mi imamo 3 knjige iz talij. kao donaciju i 3 radne bilježnice, jedna za slova i crte, kao radni listovi, jedna iz matematike, i jedna kombinirana s pojmovima prirode i društva i sl... platili ukupne knjige nismo ni KUNE manje nego bilo koji prvašić u hrv.... doniran je talij. jezik ali je on ionako fond sati viška koji mi imamo za razliku od prvašića u hrv. školama. (pardom, Oš u Hrv. u kojima se nastava provodi na hrv. jeziku, jer i jedne i druge su hrv. škole)

Elly to je ujedno odgovr na tvoje pitanje, isti je program kao i u hrv. samo mi imamo 4 sata tjedno više za još jedan dodatni jezik kao obvezni (Hrvatski)