Ići u nehrvatsku školu (u Hrvatskoj)

[Danci_Krmed]

Kanadska usporedba: država (federalna vlada) je dvojezična, dakle putovnice su dvojezične, kad odeš u bilo koji ured za putovnice možeš razgovarat sa nekim ko govori francuski ako želiš. I to tek od 1974., dakle ne dugo. Na sjeveru zemlje (Northwest Territories) postoji također 9 službenih jezika domoroca tzv aboriginal languages.

Sad kad sam išla pročitat baš službene statuse zapravo samo jednan provincija u Kanadi je službeno dvojezična, tamo gdje postoji francuska manjina, New Brunswick. Druge provincije kao takve nisu dvojezične po statutu (premda ih sudski presedani prisiljavaju da omogućuju francuski npr u sudstvu ako je potrebno) ali neka mjesta jestu i u tim mjestima su dvojezični znakovi, postoje dvojezične službe itd. Hrvatska usporedba bi bila da su primjerice Pula, Motovun, Poreč, Rovinj, Bale dvojezični gradovi, dok Pazin i Buzet nisu. Logično.

Gradivo koji se uči u talijanskim školama je isti kao onaj u hrvatskim školama, udžbenici su prevedeni, samo što talijanski imaju ne kao strani jezik nego ima istu satnicu kao hrvatski sa udžbenicima iz Italije; za matematiku čini mi se isto da koriste udžbenici iz Italije (ali to treba provjeriti nisam ziher da svi koriste). Knjige koje dolaze iz Italije su besplatne (plaća talijanska unija) dok druge knjige roditelji plaćaju sami; no opet to se mijenja iz godinu u godinu i ovisi u kojem gradu / općini ljudi žive jer neke općine/gradovi (su)financiraju knjige.

[Elly]

talijanski imaju ne kao strani jezik nego ima istu satnicu kao hrvatski sa udžbenicima iz Italije; za matematiku čini mi se isto da koriste udžbenici iz Italije (ali to treba provjeriti nisam ziher da svi koriste). Knjige koje dolaze iz Italije

Danci, bas me zanima po kojim knjigama rade u nizim razredima, ako mozes napisi.
(Mi smo prve 3 razreda koristili In giardino...., a za 4. i 5. razred su im odabrane knjige Castelli in aria (talijanski, zemljopis, povijest, itd.) i DocJunior (matematika i scienze), dok iz engleskog svih 5 razreda imaju Treetops).

[Danci_Krmed]

... no, možda ja nosim i drugu perspektivu. Nisam isključivo dio ni talijanske ni hrvatske etničke skupine, niti sam u Kanadi bila isključivi dio anglofonske ni frankofonske skupine, ja sam očigledno cijeli život osuđena biti imigrantica, ili dijete imigranata, pa možda gledam to sve drugim očima.

[no@]

... no, možda ja nosim i drugu perspektivu. Nisam isključivo dio ni talijanske ni hrvatske etničke skupine, niti sam u Kanadi bila isključivi dio anglofonske ni frankofonske skupine, ja sam očigledno cijeli život osuđena biti imigrantica, ili dijete imigranata, pa možda gledam to sve drugim očima.

Hvala što si podjelila svoju, odnosno priču tvoje obitelji s nama!
Rasprava s tobom mi je doduše pala u vodu - jer tvoja obitelj nikako ne spada u kategoriju kojoj bi ja ograničila upis u strane škole ( jezično- policjotski rečeno), ali s druge strane ne bih nikako niti rekla da ste vi prosječni egzemplar roditelja koji biraju strane škole.

Meggi ne zna koliko ima talijanskih škola u Rijeci, i pretpostavlja da problem oko zaposlenja za kojeg je načula u jednoj je isti u svima. To sam mislila da je rekla-kazala.

Stjecajem okolnosti imam ponešto uvida u rad različitih stranih i dvojezičnih škola u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji i Srbiji.... Svima su zajedničke poteškoće oko kadroviranja zaposlenika; Istina u zadnje vrijeme situacija se znatno popravila u većim gradovima kao posljedica recesije i opće nezaposlenosti (eto da i recesija nekome donese dobro!)

Djelomično se slažem sa Hagegom, ali mislim da je baš način da se sačuva izvorna kompetencija ta da se sačuvaju škole, ma koja god djeca ih pohađala. Posebni dijalekti također, kao što se sačuvaju u sredinama u Istri; dijalekt koji je u Puli nije isti kao onaj u Bujama, Poreču, Umagu, Rovinju. I to je super.

Ne znam, baš. Skeptična sam oko očuvanja izvornih kompetencija. Gledano iz Zagreba, a ispravi me ako griješim, Istra meni izgleda demografski jako stara regija odnosno županija. Mim ranije reče da je svrha školovanja u stranim školama priprema djece za odlazak na studij u inozemstvo ( a posljedično onda i za strano tržište rada) u čemu ima prilično istine.... Nemam romantičnih iluzija oko toga da je u današnje globalizacijsko vrijeme moguće administrativnim mjerama spriječiti odlazak i migracije (mladog) stanovništva (osim ako ne živiš na Kubi recimo) ali ne vidim niti razloga zašto bi država trebala zapravo poticati i olakšavati takve procese?! Gdje bi tu bio njen interes?

[mim]

ali ne vidim niti razloga zašto bi država trebala zapravo poticati i olakšavati takve procese?! Gdje bi tu bio njen interes?

A je li nužno da student nakon diplome ostane u zemlji u kojoj je studirao? Znači li to da bi se u HR student trebao obavezati da će cijeli život ostati u istoj državi samo zato da bi se istoj isplatilo ulagati u njega? Ili bi, ako odluči iseliti trebao vratiti sav uloženi novac u njega istoj toj državi? Gledaj dvosmjerno, molim te.

Mislim da je za Hrvata važnije da zna hrvatski, da s njim raste i živi. A ne da miješa č i ć, ije, je i sve ono što svaki dan vidimo na internetu.
Strani jezici su veliko bogatstvo, ali ima vremena za učiti ih.

Zar je neznanje pravopisa odlika samo onih koji su studirali "vani" ili završili talijanske škole?? Uostalom, i dio postova na Rodi dokaz je tome da to nije razlog. I ako se mladi čovjek odluči na studij u inozemstvu jezik na kojem namjerava studirati prekasno je početi učiti u srednjoj školi i svesti učenje na 2x2 sata tjedno. Tvrdim da ne može s takvim znanjem jezika kompetentno pratiti gradivo kolegija na fakultetu.

[nine]

Kanadska usporedba: država (federalna vlada) je dvojezična, dakle putovnice su dvojezične, kad odeš u bilo koji ured za putovnice možeš razgovarat sa nekim ko govori francuski ako želiš. I to tek od 1974., dakle ne dugo. Na sjeveru zemlje (Northwest Territories) postoji također 9 službenih jezika domoroca tzv aboriginal languages.

Sad kad sam išla pročitat baš službene statuse zapravo samo jednan provincija u Kanadi je službeno dvojezična, tamo gdje postoji francuska manjina, New Brunswick. Druge provincije kao takve nisu dvojezične po statutu (premda ih sudski presedani prisiljavaju da omogućuju francuski npr u sudstvu ako je potrebno) ali neka mjesta jestu i u tim mjestima su dvojezični znakovi, postoje dvojezične službe itd. Hrvatska usporedba bi bila da su primjerice Pula, Motovun, Poreč, Rovinj, Bale dvojezični gradovi, dok Pazin i Buzet nisu. Logično.

Gradivo koji se uči u talijanskim školama je isti kao onaj u hrvatskim školama, udžbenici su prevedeni, samo što talijanski imaju ne kao strani jezik nego ima istu satnicu kao hrvatski sa udžbenicima iz Italije; za matematiku čini mi se isto da koriste udžbenici iz Italije (ali to treba provjeriti nisam ziher da svi koriste). Knjige koje dolaze iz Italije su besplatne (plaća talijanska unija) dok druge knjige roditelji plaćaju sami; no opet to se mijenja iz godinu u godinu i ovisi u kojem gradu / općini ljudi žive jer neke općine/gradovi (su)financiraju knjige.

sve knjige, osim talijanskog su prevod hrv. užbenika, i plačaju se po istoj cijeni kao i za sve druge prvašiće u hrv. školama.... samo su dodatni materijali, radne bilježnice, ali dodatne donacija unije. konkretno mi imamo 3 knjige iz talij. kao donaciju i 3 radne bilježnice, jedna za slova i crte, kao radni listovi, jedna iz matematike, i jedna kombinirana s pojmovima prirode i društva i sl... platili ukupne knjige nismo ni KUNE manje nego bilo koji prvašić u hrv.... doniran je talij. jezik ali je on ionako fond sati viška koji mi imamo za razliku od prvašića u hrv. školama. (pardom, Oš u Hrv. u kojima se nastava provodi na hrv. jeziku, jer i jedne i druge su hrv. škole)

Elly to je ujedno odgovr na tvoje pitanje, isti je program kao i u hrv. samo mi imamo 4 sata tjedno više za još jedan dodatni jezik kao obvezni (Hrvatski)