Stranica 1 od 8 123 ... PosljednjePosljednje
Pokazuje rezultate 1 do 50 od 394

Tema: Pitanje za Davora

  1. #1
    leopoldina

    Početno Pitanje za Davora

    Davore, čitam tvoje postove i vidim da imaš i znanja o hrani i interesa, pa te molim da mi kažeš gdje kupuješ svojoj djeci voće, povrće i meso,
    s obzirom da živiš u našem lijepom Zagrebu.
    Ispričavam se ako si već negdje odgovarao na ovo pitanje, ali moja curica slabo tolerira mamino forumiranje, pa ne stignem sve pregledati.

    Naime, vidjela sam tvoje postove o ****-u, ali i o matovilcu iz bio uzgoja.
    Ja sam jedna strašno opterećena mama i zbilja me interesira odgovor.

    Nisam ovo stavila na pm,vjerujem da će i druge interesirati.
    Tx!

  2. #2
    LeaB avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    1,656

    Početno

    Nisam Davor, no mogu se malo pridružiti.
    Povrće kupujem kod Eko Sever-a ; Dolac, Utrine, Trešnjevka. A ostatak u dućanima zdrave hrane; bio&bio( Jurišićeva), bio centar (utrine tržnica)...

    Nadam se da nisam nepristojna...

  3. #3
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Meso: jedem što ubijem...

    Mi smo vegetarijanci s mojim povremenim ichtiološkim istraživanjima.
    Hranu nabavljam gdje stignem, s time da ad-hoc procijenim ima li nešto smisla jesti ili ne. Za nuždu se pojede i nešto drugo.
    Grozim se eksplicitno zdrave hrane, jer je uvijek negdje nekakav keč. Na primjer onaj bio-matovilac. (stare tenisice na bio programu bolje mirišu)
    Zapravo mi je svaka eksplicitno pouzdana stvar dobar znak da nešto nije u redu. Mislim, nakovanj je zaistač eksplicitno pouzdana stvar, ali to nikoga nije briga i nitko ti neće reči: "to je eksplicitno pouzdana stvar".
    U tom smislu mi je odlična jedna fraza od Bertranda Russela:
    "The fundamental cause of trouble in the world today is that the stupid are cocksure while the intelligent are full of doubt."

    Ne tari glavu baš previše, nego se lijepo i zdravo hrani. Do prije 15 godina je po zimi bilo samo graha, krumpira, kiselog kupusa i jabuka i u odnosu na to je skoro svaka namirnica danas super zdrava. Većina namirnica je sama po sebi "bio", a o onima preostalima najčešće doznaš sve bitno na vrijeme.

    Svaka namirnica je lijek ili otrov, a najčešće i jedno i drugo. Ako dopustiš organizmu barem jedan dan pauze do ponovnog uzimanja jedne te iste namirnice - tijelo se oslobodi otrova. Posljedica takvog razmišljanja je koncept minimalističkih obroka u kojima se namirnice ne ponavljaju. I začini. Puuuno začina.

  4. #4
    leopoldina

    Početno

    Hvala na odgovoru.
    I mislila sam da nema recepta.
    Problem je sto MM i ja nismo bas primjeri ljudi, koji su se nesto posebno zdravo hranili, cak smo i u tezoj kategoriji, a sad kad imamo dijete, ja bih htjela iznenada sve to promijeniti.
    A nije bas lako.

  5. #5

    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Postovi
    3,187

    Početno

    Zašto puno začina? I kojih?

  6. #6
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Paaa... imaš tridesetak osnovnih...
    (sigurno misliš da se zezam)
    Imam cca pedesetak začina od kojih je dvadesetak u opticaju, a pet-šest mi češće ponestane.

  7. #7
    Lu avatar
    Datum pristupanja
    Dec 2004
    Lokacija
    Molvice
    Postovi
    1,830

    Početno

    nabroji mi neke pliz?
    ja obozavam zacine ali ih koristim svega 7-8. naprosto ne znam koje bih jos upotrijebila. ti doduse kuhas egzoticnije od mene, ali mozda nesto i mogu usvojit.

  8. #8

    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Postovi
    3,187

    Početno

    Ma znam, imam ih i ja puno, ali ne znam zašto je preporučljivo puno ih koristiti.
    I da, neke gotovo da ne koristim jer ne znam gdje i kad ih upotrijebiti

  9. #9
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Osnovni začini:
    - crni papar
    - crvena paprika slatka
    - origano mljeveni
    - bosiljak mljeveni
    - kim u zrnu i mlinac
    - kumin
    - kurkuma
    - cimet
    - đumbir u prahu
    - đumbir svježi
    - kardamom
    - gorušica bijela
    - asafetida (jako malo se stavlja)
    - korijander mljeveri
    - anis mljeveni
    ...
    ovi mi nešto češće ponestanu.
    Začinjena hrana je "dinamizirana", a od postupaka sa začinima bitno je lipofiliranje: disperzija u masnoći kojoj začini predaju svoje blagodati.

  10. #10

    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Lokacija
    silent hill
    Postovi
    1,605

    Početno

    Dobila sam neko šturo objašnjenje, a mislim da će Davor znati bolje. Da li dati divlje šparoge djetetu od godinu dana?

  11. #11
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Mislim da svakako možeš probati, ali samo mekane vrhove. Koliko shvaćam šparoge, imaju iste problematične supstance kao i krumpir, jedino što su puuuno gorče.
    Mi smo tu fazu preskočili, jer nam je klinac bio premali (rođen u prosincu) pa ih malac nije dobio. Slijedeće godine ih je tamanio nemilice. Čak ih je i brao s nama.

  12. #12

    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Postovi
    3,187

    Početno

    Ha, ha, super mi je ovaj topic. Koja reputacija, Davore :D

  13. #13
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Skroz.
    Totalno sam se umislio. Samom sebi sve više ličim na Richtera

  14. #14

    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Postovi
    3,187

    Početno

    E sad imam i ja jedno. Da se još više umisliš .

    Ja sam odavno alergična (psihički) na smoki, doma ga ne kupujem, kao ni čips, ali kad dođemo na neki roćkas ili negdje ne branim joj da ga jede.
    E sad, Lea je krenula u igraonicu 2x tjedno po dva sata i tamo su mame počele donostiti razne grickalice (što mi je bezveze, pogotovo što ima jedan mali koji ništa ne smije radi zdr. problema, ali što ću).

    Lea podivlja od sreće kad vidi smoki i ne prestaje jesti dok sve ne pojede. kaže mi frendica kao da nije niš jela cijeli dan. Tako da sam zadnji put JA kupila smoki i odnijela ga tamo jer me sram da mi dijete stalno jede tuđi smoki, a ne mogu utjecati na to jer me nema tih dva sata ( a i ne znam što bih da i jesam tamo)

    I sad, ja pamtim da si ti negdje rekao da je onaj s okusom ketchupa ok jer nema kikirikija. Ali baš mi je ta frendica skrenula pažnju na to da on ima puno pojačivača okusa (doduše nisam stigla provjeriti jesu li na crvenoj listi ili ne, ali ipak je kemija), dok obični s kikirikijem to nema

    Comment?

  15. #15
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    No comment.
    Tek sam od nedavno počeo obračati pažnju na pojačivače okusa i ... nastojim ih izbjegavati.
    Ako je pitanje izbora IZMEĐU pojačivača i kikirikija, biram pojačivače. Samo, kako ih izbjeći? Do sada sam našao jedino Franckov običan čips bez pojačivača, a sve drugo je sa.
    Lea je već velika cura i vjerojatno joj ni kikiriki ne bi posebno štetio. Nezgodna strana aflatoksina (često u kikirikiju) je što blokiraju rad jetre, a time posredno ugrožavaju imunitet. Jesti kikiriki svakodnevno bio bi ogroman problem, a ovako...

    Ja to rješavam tako da jednostavno ne kupujem proizvode s kikirikijem. Ako malac nažica smoki-dva, oko toga ne radim problem.

  16. #16

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Split
    Postovi
    989

    Početno

    Nije me jasno to s kikirikijem
    ja ga doživljavam kao lješnjake ili bajame ili orahe

  17. #17
    LeaB avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    1,656

    Početno

    Citiraj Davor prvotno napisa
    No comment.
    Do sada sam našao jedino Franckov običan čips bez pojačivača, a sve drugo je sa.
    Mogu se još naći neki bez, crunch, bobi.

  18. #18
    LeaB avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    1,656

    Početno

    Moje isprike što se petljam u pitanja za Davora. No sad sam spaljena na hranu pa me sve ovo jako zanima.

  19. #19
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Orašasti plodovi i žitarice skloni su kvarenju pod utjecajem plijesni. Familija aspergilus je odgovorna za kontaminaciju takvih plodova aflatoksinom, gdje je tip B posebno problematičan. Od svih orašastih plodova kikiriki je na najlošijem glasu.

    Detektirati aspergiluse u hrani se baš i ne može, ali ih se može izbjegavati - prestankom upotrebe problematičnih namirnica.

    Ne znam za ljudsko mlijeko, ali ako krave klopaju hranu zatrovanu s aflatoksinom B - promijene ga i izluče u mlijeko u vidu aflatoksina M, koji je ipak nešto manje gadan, ali je svejedno tu.

    Kokoši se razbole i ugibaju ako pojedu takvu hranu. Treba li još?

  20. #20

    Datum pristupanja
    Aug 2005
    Postovi
    696

    Početno

    Davore, vidim da stvarno puno znaš i da si postao autoritet na području prehrane. Negdje sam pročitala da ti to nije struka...
    Kako si stekao toliko znanje? Knjige? Internet?

  21. #21

    Datum pristupanja
    Dec 2003
    Postovi
    3,187

    Početno

    Ma da. Prestat ću se živicrati oko tih stvari. Ionako ne mogu na sve utjecati. Kad krene u vrtić tamo će jesti i paštetu i hrenovke :/

  22. #22

    Datum pristupanja
    Sep 2005
    Lokacija
    zagreb
    Postovi
    204

    Početno

    Davoreee , reci mi u kojoj mjeri začiniš hranu za djecu, da li uopće to radiš, ako da kad si počeo i čime, i kad bi uopće klinci mogli probat nešto tipa kurkuma, kardamon.....i slične stvari koje ja i mm obilato koristimo..... smajlić koji skida kapu pred iscrpnim znanjem našeg forumaša!

  23. #23
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Ma baš. Prehrana mi nije struka i obilato si dopuštam naučiti ponešto, ali do one mjere gdje se to tiče mene i moje obitelji. Dakle, nabiflati cijeli genus aspergillusa mi nije interesantno, ali shvatiti da loše utječu na hranu (a takva hrana je u slobodnoj prodaji) mi je jako interesantno.

    Začini SVI od godinu dana. Malac jede ljuto da se sve praši - ima odraslih koje je strah to gledati.
    Do godinu dana se ionako treniraju okusi. Stvarno nema smisla dijete zbunjivati začinima do godine dana.

  24. #24

    Datum pristupanja
    Sep 2005
    Lokacija
    zagreb
    Postovi
    204

    Početno

    Tnx Davor!

  25. #25
    berlinka avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Postovi
    534

    Početno

    Citiraj Davor prvotno napisa
    No comment.
    Tek sam od nedavno počeo obračati pažnju na pojačivače okusa i ... nastojim ih izbjegavati.
    Ako je pitanje izbora IZMEĐU pojačivača i kikirikija, biram pojačivače. Samo, kako ih izbjeći? Do sada sam našao jedino Franckov običan čips bez pojačivača, a sve drugo je sa.
    Lea je već velika cura i vjerojatno joj ni kikiriki ne bi posebno štetio. Nezgodna strana aflatoksina (često u kikirikiju) je što blokiraju rad jetre, a time posredno ugrožavaju imunitet. Jesti kikiriki svakodnevno bio bi ogroman problem, a ovako...

    Ja to rješavam tako da jednostavno ne kupujem proizvode s kikirikijem. Ako malac nažica smoki-dva, oko toga ne radim problem.
    zbunjzbunj
    Ja jedem velike količine maslaca od kikirikija (a dojim), jela i u trudnoći. To je moglo naškoditi bebi? Nisam primijetila da joj smeta :?

  26. #26
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Aflatoksini su prilično podmukli jer ih se baš ne kuži. Kada je jetra u totalno jadnom stanju, osjećaš se nekako bez veze, kao kad popiješ previše kave. Dakle, skoro je sigurno da ćeš tu vrstu slabosti pripisati nečemu drugome, a ne trovanju aflatoksinima.

  27. #27

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Split
    Postovi
    989

    Početno

    Što trebate znati?

    Veliku odgovornost za ljudsko zdravlje preuzimanju proizvođači stočne hrane i hrane za ljude u kojoj se mogu pojaviti aflatoksini - od mlijeka i kukuruza, pa sve do mljevene paprike koja je posljednji slučaj u susjednoj nam Mađarskoj (a da li je tako i u našoj zemlji saznat ćemo uskoro). Svaka zemlja treba imati dobre propise, te pravovremenom intervencijom zaduženih službi mora osigurati kontrolu i promet takvom hranom, te znati kazniti prekršitelje kojima očigledno nije stalo do našeg zdravlja, već samo do vlastitog profita.


    Američka FDA smatra da kad su u pitanju aflatoksini nije moguće postizanje apsolutne sigurnosti hrane (tj. da maksimalno dopuštena količina bude jednaka nuli). Povremena konzumacija malih količina aflatoksina je neizbježna, ali u tom slučaju FDA smatra da je rizik za pojavu bolesti biti vrlo nizak.


    Kako se može smanjiti prisutnost aflatoksina u hrani za životinje i hrani za ljude? Prije svega dobrim agrikulturnim mjerama, kao i dobro provedenim i kontroliranim procesima u prehrambenoj industriji i u cijelom lancu od sirovine do našeg stola.


    Prisutnost aflatoksina u hrani može se smanjiti nizom specifičnih procesa prerade kao i procesima dekontaminacije. Koliko će se aflatoksina moći odstraniti ovisi prvenstveno o korištenom procesu, vrsti sirovine, stabilnosti aflatoksina te interakciji aflatoksina sa sastojcima sirovine/hrane. Danas se najviše koristi fizička separacija (odstranjuje se 40-80% aflatoksina), suhim i mokrim mljevenjem moguće je daljnje odstranjivanje aflatoksina koji zaostaju u mekinjama, adekvatnim čišćenjem strojeva i uređaja odstranjuju se eventualno prisutne spore plijesni, a od koristi mogu biti i mineralni dodaci koji vežu aflatoksine iz vodenih suspenzija (pr za mlijeko).


    U slučaju kroničnog konzumiranja hrane zaražene aflatoksinima, kako što je slučaj sa mnogim siromašnim tropskim zemljama, smatra se da se negativno djelovanje aflatoksina može se smanjiti konzumiranjem gline. Ona u probavnom sustavu na sebe veže aflatoksin, tako da će on imati manju biodostupnost i toksičnost. U toku su ispitivanja koja će pokazati koji je oblik gline najsigurnijeg djelovanja, jer glina može djelovati i nepovoljno zaustavljanjem apsorpcije drugih hranjivih tvari.

  28. #28
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Odličan članak. Treba samo obratiti pažnju da se zaraženo zrnje ne baca nego ga se industrijski obrađuje dok ne postane "prihvatljivih" osobina.
    Domaći orasi su isto tako izdašan izvor aflatoksina i upravo izvrsni za izbjegavanje u prehrani djece.

  29. #29

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Split
    Postovi
    989

    Početno

    a ja jadna ponosno kad mi djeca zoblju bajame i lješnjake

  30. #30

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    5,467

    Početno

    Jel ovo sve problematicno i kod povremenog konzumiranja orasastih plodova? Ja se taman uzivila na bademe i ljesnjake. Nadam se da Marta ovo ne cita.

  31. #31
    LeaB avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Lokacija
    Zagreb
    Postovi
    1,656

    Početno

    Makrobiotička ishrana preporučuje unos orašastih plodova i sjemenki nekoliko puta tjedno. Bogati su vitaminima, vlaknima, bjelančevinama, nemaju kolesterola...

    Mislim da i dalje možeš biti ponosna što ih djete jede.

  32. #32
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Mislim da su bademi OK, ali za lješnjake nisam siguran. Mislim da su i indijski oraščići uglavnom OK.
    Kad velim orasi, onda su to plodovi domaćeg oraha, Juglans regia.
    Ono što ih čini još manje privlačnima je da tijekom skladištenja fermentiraju i tek tada dobiju onaj poznati slatki okus. Prije toga su gorki i dabogsačuvaj. Dakle, povremeno u manjim količinama su OK, ali nikako za svakodnevno trpanje u djecu.

  33. #33

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Split
    Postovi
    989

    Početno

    Ima atanovite logike
    bajame nikad nisam vidila "bajate" a kikiriki i lješnjake bome jesam, a tek kad zagrizem a negledam bljaki

  34. #34

    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Postovi
    3,805

    Početno

    Imala sam 2 stabla oraha u dvorištu i odgovorno tvrdim da nisu svi orasi gorki čim se uberu, ovisi o vrsti. Oni veliki (imaju debelu, duboko izšaranu ljusku) su gorki, oni sitni nisu.

  35. #35

    Datum pristupanja
    Aug 2005
    Postovi
    696

    Početno

    Citiraj mamazika prvotno napisa
    Imala sam 2 stabla oraha u dvorištu i odgovorno tvrdim da nisu svi orasi gorki čim se uberu, ovisi o vrsti. Oni veliki (imaju debelu, duboko izšaranu ljusku) su gorki, oni sitni nisu.
    Potisujem.
    Čak i dok nisu sasvim zreli su finog okusa, malko mliječnog - podjećaju recimo na okus koštice marelica.

  36. #36
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Točno, fermentiraju još na grani

  37. #37
    marta avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    15,678

    Početno

    Citiraj Davor prvotno napisa
    Odličan članak. Treba samo obratiti pažnju da se zaraženo zrnje ne baca nego ga se industrijski obrađuje dok ne postane "prihvatljivih" osobina.
    Domaći orasi su isto tako izdašan izvor aflatoksina i upravo izvrsni za izbjegavanje u prehrani djece.
    Citiraj Zorana prvotno napisa
    Jel ovo sve problematicno i kod povremenog konzumiranja orasastih plodova? Ja se taman uzivila na bademe i ljesnjake. Nadam se da Marta ovo ne cita.
    Idem se sad samoubit ako se vec nisam otrovala skup s djetetom tek rodjenim... Oraha sam pojela valjda tonu u zadnjih par mjeseci...
    I sirove mrkve... Sve jedna bolja kombinacija od druge.

  38. #38
    berlinka avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Postovi
    534

    Početno

    Citiraj marta prvotno napisa
    [
    I sirove mrkve... Sve jedna bolja kombinacija od druge.
    A kaj sad fali sirovoj mrkvi :?
    Ima li uopće neka neštetna namirnica?
    Ja se inače naslušala priča kako je kikiriki vrlo, vrlo kvalitetna i zdrava namirnica...

  39. #39

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Split
    Postovi
    989

    Početno

    Citiraj berlinka prvotno napisa
    Citiraj marta prvotno napisa
    [
    I sirove mrkve... Sve jedna bolja kombinacija od druge.
    A kaj sad fali sirovoj mrkvi :?
    Ima li uopće neka neštetna namirnica?
    Ja se inače naslušala priča kako je kikiriki vrlo, vrlo kvalitetna i zdrava namirnica...
    sad me ubi neznam gdje sam čitala ali mrkva je jedna od rijetkih povrća bolja kuhana nego sirova

  40. #40
    momze avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2004
    Postovi
    4,443

    Početno

    da, kuhana mrkva je bolja nego sirova + potrebno je dodati par kapi ulja kako bi se iskoristili vitami. u dodiru sa uljem dodje do... e, sad ne znam cega (oksidacije??) - pomagaj Davore!

  41. #41
    momze avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2004
    Postovi
    4,443

    Početno

    vitami = vitamini (ko mi je kriv kad sam brzopleta)

  42. #42
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    :D
    Sirova mrkva se ne probavlja uopće i nutricionistički je bok uz bok s električnom izolacijom. Kakva unutra - takva van. Oblik, boja... dobro, shvatili ste. Dobra vijest je da neće ni naškoditi.
    Karotin iz mrkve se otapa u masnoći. Zapravo ga u mrkvi ima toliko previše da se ne preporučuje više od jedne šalice mrkve dnevno i mislim da je povećavanje efikasnosti apsorpcije pomoću ulja sasvim nepotrebno. Isto kao i poticanje apsorpcije željeza pomoću C vitamina. Više nije uvijek i bolje.

  43. #43
    momze avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2004
    Postovi
    4,443

    Početno

    apsorpcija, to je kljucna rijec! hvala Davore.

  44. #44
    marta avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    15,678

    Početno

    Evo ja cu sad i ovdje priznati (i nikad vise), totalno van teme, da sam kupovala tonu mrkve na placu i onda ju odmah cistila kljucem od auta i zdrokala na licu mjesta.

  45. #45
    berlinka avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Postovi
    534

    Početno

    A ja jučer napala jadnog MM zašto mi je spremajući večeru skuhao mrkvu i tako je - 1. učinio neukusnom (volim sirovo povrće), 2. uništio sve vitamine

  46. #46

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    5,467

    Početno

    Kljucem od auta kazes Kako se ja takvih stvari nikad ne sjetim.

  47. #47
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    Pa možeš mrkvu lijepo strpati u sokovnik i žmiknuti sok. Tako dobiješ i sirovo i ukusno i potpuno korisno. Kvaka je da probava nije dovoljno snažna za razbiti staničnu strukturu sirove mrkve pa se čovjek treba snalaziti.
    Mrkva u sokovniku daje hrpetinu soka, vjerojatno se čak i 90% mrkve iscijedi u sok, a od piljevine koja ostane možeš raditi punilo za slatkiše.

  48. #48
    Osoblje foruma apricot avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Lokacija
    zagreb, istočno od... svega
    Postovi
    32,414

    Početno

    Citiraj Davor prvotno napisa
    :D
    Kakva unutra - takva van. Oblik, boja... dobro, shvatili ste. Dobra vijest je da neće ni naškoditi.
    Nisam shvatila!
    I dijete i muž hodaju po kući s mrkvom u jednoj, a korabom u drugoj ruci.
    Sirovima.
    Nikada u njezinoj stolici nisam primijetila ikakve tragove, osim što urin zna biti narančastiji ako baš puno pojede.

  49. #49

    Datum pristupanja
    Oct 2004
    Lokacija
    Iza kapaka
    Postovi
    5,351

    Početno

    A kod mojih baš izlaze narančasti komadići.
    Ne znam za D (u njegovu stolicu baš više nemam uvid ), ali kod H je stolica išarana mrkvicom kad ju jede. Makar i kuhanu.

    apri, možda ju Orka jaaaaako dobro sažvače pa se ne primijeti? :?

  50. #50
    Osoblje foruma apricot avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Lokacija
    zagreb, istočno od... svega
    Postovi
    32,414

    Početno

    da, da...
    dijete - blender!

    aj, počet ću pratiti malo više...

Stranica 1 od 8 123 ... PosljednjePosljednje

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •