Pokazuje rezultate 1 do 7 od 7

Tema: prijedlog izmjena zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

  1. #1
    Osoblje foruma ivarica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    15,527

    Početno prijedlog izmjena zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

    dostupan je na stranicama mspm, trenutno u javnoj raspravi
    http://www.mspm.hr/novosti/vijesti/j...skim_potporama
    zakon ce stupiti na snagu s danom ulaska u eu


    kako je na ovom podforumu prije vise mjeseci bila rasprava o tome kako ce izgledati uskladjivanje s eu direktivama, i mnoge od vas ste bile skepticne, tj sigurne u smanjenje prava, drago mi je da su nas/vas demantirali
    Posljednje uređivanje od ivarica : 28.11.2012. at 16:39

  2. #2
    Osoblje foruma sirius avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2005
    Lokacija
    zagreb zapad
    Postovi
    21,352

    Početno


  3. #3
    jelena.O avatar
    Datum pristupanja
    May 2008
    Lokacija
    ZAGREB-ŠPANSKO
    Postovi
    34,451

    Početno

    može li pitanje jel i vama piše da je možda link za nacrt zaražen ?

  4. #4
    Osoblje foruma ivarica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    15,527

    Početno

    Citiraj jelena.O prvotno napisa Vidi poruku
    može li pitanje jel i vama piše da je možda link za nacrt zaražen ?

    ne

  5. #5
    jelena.O avatar
    Datum pristupanja
    May 2008
    Lokacija
    ZAGREB-ŠPANSKO
    Postovi
    34,451

    Početno

    meni javlja, pa me frka, jer mi zna riknut i kompić

  6. #6
    Osoblje foruma ivarica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Postovi
    15,527

    Početno

    ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM
    I RODITELJSKIM POTPORAMA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA

    I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

    Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona temelji se na odredbama ĉlanka 2. stavka 4.,
    podstavak 1. , ĉlanka 143. stavka 1. i 145. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“,
    broj 85/2010 – proĉišćeni tekst)

    II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI OVIM
    ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

    1. Ocjena stanja
    Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 85/08., 110/08. –
    ispravak i 34/11. – dalje Zakon), u primjeni je od 1. sijeĉnja 2009. godine, a pripada sustavu
    obiteljske politike i socijalne sigurnosti kojim se na izravan naĉin štiti majĉinstvo, olakšava
    usklaĊenost obiteljskih i profesionalnih obveza, potiĉe natalitet te omogućava veće
    sudjelovanje oĉeva u ranom podizanju i odgoju djece.
    Ovim je Zakonom ureĊeno pitanje ostvarivanja prava trudnica, rodilja, odnosno roditelja
    na odgovarajuće vremenske i novĉane potpore bez obzira na radnopravni status te, sukladno
    svojoj svrsi donošenja, na odgovarajući naĉin propisuje i neke obveze poslodavca u pogledu
    zaštite i prava trudnice, rodilje i majke do prve godine ţivota djeteta na radnom mjestu.
    Republika Hrvatska, potpisivanjem Pristupnog ugovora s Europskom unijom obvezala se
    da će uskladiti svoje nacionalno zakonodavstvo s pravnom steĉevinom EU što podrazumijeva
    i s novim direktivama koje su stupile na snagu nakon zatvaranja pojedinih pregovaraĉkih
    podruĉja.
    Imajući u vidu preuzetu obvezu i da je u meĊuvremenu stupila na snagu Direktiva Vijeća
    2010/18/EU od 8. oţujka 2010. godine o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o
    roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o
    opozivu Direktive 96/34/EZ (dalje: revidirani Okvirni sporazum, odredbe Zakona nuţno je
    radi usklaĊenja s ovim aktom Europske unije na odgovarajući naĉin izmijeniti i dopuniti.
    Stoga je vaţeći Zakon potrebno izmijeniti i dopuniti u dijelu koji se odnosi na trajanje
    roditeljskog dopusta i usklaĊenja postojećih rješenja o roditeljskom dopustu sukladno
    odredbama Direktive 2010/18/EU. Jedan dio obveza koji proizlazi iz Direktive 2010/18/ na
    odgovarajući naĉin ureĊen je vaţećim Zakonom. Nadalje, uvaţavajući ĉinjenicu da je broj
    posvojene djece u Republici Hrvatskoj vrlo skroman i kreće se u rasponu od 140 do 150
    prosjeĉno godišnje, postojeće zakonsko rješenje o trajanju posvojiteljskog dopusta poboljšano
    je na naĉin da su posvojitelji djece izjednaĉeni bez obzira na dob posvojene djece.

    2. Osnovna pitanja koja treba urediti ovim Zakonom

    Ovim je Zakonom sukladno revidiranom Okvirnom sporazumu potrebno:
    - uskladiti trajanje roditeljskog dopusta zaposlenog i samozaposlenog roditelja
    sukladno klauzuli 2. toĉci 2. , kao i uvoĊenje novih rješenja u odnosu na postojeća iz Zakona
    - uvaţavajući postojeće rješenje iz Zakona o roditeljskom dopustu sukladno klauzuli 2.
    toĉci 2. propisati prenosivi i neprenosivi dio roditeljskog dopusta, te uvjete kad se pravo na
    roditeljski dopust moţe koristiti samo od strane jednog roditelja,
    - izjednaĉeno je trajanje posvojiteljskog i roditeljskog dopusta za posvojitelje bez
    obzira na dob posvojenog djeteta,
    - sukladno promjenama u trajanju korištenja prava na roditeljski dopust propisati iznose
    naknada za vrijeme korištenja pojedinog prava uvaţavajući dosadašnju ukupnu razinu tih
    prava.

    Ovim Zakonom propisat će se i dan njegova stupanja na snagu, te odgovarajuće
    prijelazne i završne odredbe nuţne za njegovu provedbu.

    3. Posljedice koje će proisteći iz donošenja Zakona

    Odredbe ovog Zakona pridonijet će usklaĊenju hrvatskog zakonodavstva s pravnom
    steĉevinom Europske unije u poglavlju „Socijalna politika i zapošljavanje“ te dodatno, kroz
    preraspodjelu i prekvalifikaciju postojećih dopusta ojaĉati pravni poloţaj korisnika prava uz
    stvaranje većih mogućnosti za znatnije sudjelovanje oĉeva u brizi i odgoju djece.
    Produţavanjem minimalnog trajanja roditeljskog dopusta s tri na ĉetiri mjeseca za svakog
    od zaposlenih i samozaposlenih roditelja (4+4=8), te nemogućnost prijenosa dva od ĉetiri
    mjeseca roditeljskog dopusta na drugog roditelja, u našem sluĉaju najĉešće na majku djeteta,
    bit će poticaj mnogim oĉevima da sukladno svojim radnim obvezama pokloni jedan dio
    vremena i obitelji. Isto tako ovim prijedlogom daje se mogućnost roditeljima da skrb o brizi
    za dijete produţe za dodatnih dva mjeseca u skladu sa svojom odlukom i potrebama.
    TakoĊer su se izjednaĉavanjem trajanje posvojiteljskog i roditeljskog dopusta za
    posvojitelje bez obzira na dob posvojenog djeteta stekli uvjeti za poticanje posvojenja djece,
    ukljuĉujući i djece s poteškoćama u razvoju.
    U pogledu naknada za vrijeme korištenja prava po osnovi ovog Zakona ukupan opseg
    prava na novĉanu naknadu za vrijeme korištenja prava na odgovarajući dopust ili poštedu od
    rada ili brigu o djetetu se ne mijenja, ali je moguće da kroz primjenu novih zakonskih rješenja
    doĊe do manje preraspodjele tih naknada unutar obitelji.

    III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA

    Za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Drţavnom
    proraĉunu.

    IV. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO ŽURNOM
    POSTUPKU

    Sukladno ĉlanku 159. Poslovnika Hrvatskog sabora, predlaţe se donošenje Zakona o
    izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama po ţurnom postupku,
    obzirom da postoje opravdani drţavni razlozi, u cilju usklaĊivanja hrvatskog zakonodavstva s
    pravnom steĉevinom Europske unije i to s Direktivom Vijeća 2010/18/EU od 8. oţujka 2010.
    o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili
    BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o opozivu Direktive 96/34/EZ.











    PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RODILJNIM
    I RODITELJSKIM POTPORAMA S KONAČNIM PRIJEDLOGOM


    Ĉlanak 1.

    Ovaj Zakon ureĊuje rodiljne i roditeljske potpore u skladu s Direktivom EV
    2010/18/EU od 8. oţujka 2010. godine o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o
    roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP I ETUC te o
    opozivu Direktive 96/34/EZ.

    Ĉlanak 2.

    U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 85/08.,
    110/08.-ispravak i 34/11.) 12. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
    „(3) Dan oĉekivanoga poroda utvrĊuje izabrani doktor ginekolog iz obveznoga
    zdravstvenog osiguranja.
    (4) Iznimno od stavka 2. ovoga ĉlanka, zaposlena ili samozaposlena trudnica, ovisno o
    stanju trudnoće i zdravstvenom stanju, moţe poĉeti koristiti rodiljni dopust iz stavka 2. ovoga
    ĉlanka i 45 dana prije dana oĉekivanog poroda, što utvrĊuje izabrani doktor ginekolog iz
    stavka 3. ovoga ĉlanka.“


    Ĉlanak 3.
    U ĉlanku 13. stavak 4. briše se.

    Ĉlanak 4.

    U ĉlanak 14. u stavku 1. i stavku 2. podstavku 1. brojka: „6“ zamjenjuje se brojkom: „8“.
    Stavak 3. mijenja se i glasi:
    „ (3) Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga ĉlanka u pravilu koriste oba roditelja iz
    stavka 1. ovoga ĉlanka svaki u trajanju od 4 ili 15 mjeseci.“
    Stavak 4. mijenja se i glasi:
    „ (4) Ako roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga ĉlanka koristi samo jedan roditelj, isti se
    koristi u trajanju od 6 mjeseci za prvo i drugo roĊeno dijete, odnosno 30 mjeseci za roĊene
    blizance i svako sljedeće dijete.“

    Ĉlanak 5.

    U ĉlanku 20.a dodaje se stavak 5. koji glasi:
    „(5) Pravo iz stavka 1. do 4. ovoga ĉlanka na odgovarajući naĉin odnosi se i na i
    samozaposlenu trudnicu.“

    Ĉlanak 6.

    U ĉlanku 24. stavci 2. , 3. i 4. mijenjaju se i glase:
    „(2) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz ĉlanka 14. stavka 2. ovoga Zakona
    naknada plaće za prvih 6 mjeseci iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrĊene u skladu sa
    stavkom 1. ovoga ĉlanka, a koja ne moţe za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proraĉunske
    osnovice mjeseĉno,
    (3) ) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za preostali dio roditeljskog dopusta
    nakon korištenja roditeljskog dopusta iz stavka 2. ovoga ĉlanka, naknada iznosi 50% proraĉunske
    osnovice mjeseĉno.
    (4) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena iz
    ĉlanka 15. stavka 4. ovoga Zakona iznosi 50% proraĉunske osnovice mjeseĉno.“


    Ĉlanak 7.

    U ĉlanku 36. stavak 1. mijenja se i glasi:
    „ (1) Zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj ostvaruje posvojiteljski dopust u
    trajanju od 6 mjeseci za dijete do 18 godina ţivota.“
    Stavak 3.mijenja se i glasi:
    (3) Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka zaposleni
    posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 8. godine ţivota ima pravo
    na roditeljski dopustu trajanju od 6 mjeseci.“
    Stavak 4. i 5. brišu.

    Ĉlanak 8.

    U ĉlanku 39. stavak 3. mijenja se i glasi:
    „3) Posvojitelj iz stavka 1. ovoga ĉlanka ili posvojitelj izvan sustava rada iz stavka 2.
    ovoga ĉlanka ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu u
    trajanju od 12 mjeseci.“

    Ĉlanak 9.

    U ĉlanku 44., stavak 2. mijenja se i glasi:
    „(2) Iznimno od stavka 1. ovog ĉlanka poĉetak korištenja prava na rodiljni dopust 45 ili
    28 dana prije oĉekivanog termina poroda ostvaruje se temeljem izvješća izabranog doktora
    ginekologa iz obveznog zdravstvenog osiguranja u kojem se naznaĉuje dan oĉekivanog
    poroda i poĉetni datum korištenja prava na obvezni rodiljni dopust.“

    XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

    Ĉlanak 10.

    (1) O zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljni dopust i rodiljnu naknadu, kao i o
    drugim zahtjevima za ostvarivanje prava, koji su podneseni do dana stupanja na snagu ovoga
    Zakona, rješavat će se prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“
    broj 85/08., 110/08. i 34/11.), ako ovim Zakonom odreĊeno pravo nije ureĊeno na povoljniji
    naĉin.
    (2) Osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zateĉeni u korištenju prava
    prema Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, broj 85/08, 110/08 i
    34/11), ostvaruju i nadalje ista prava pod utvrĊenim uvjetima.
    (3) Korisnici iz stavka 2. ovoga ĉlanka mogu pisanim zahtjevom od mjesno nadleţne
    ustrojbene jedinice Zavoda zatraţiti ostvarivanje tog prava prema odredbama ovoga Zakona
    ako je to za njih povoljnije.



    Ĉlanak 11.

    (1) U cijelom tekstu rijeĉi: „ministarstvo nadleţno za obitelj“ zamjenjuje se rijeĉima:
    „Ministarstvo socijalne politike i mladih“ u odgovarajućem padeţu.
    (2) U cijelom tekstu rijeĉi: „ministar nadleţan za obitelj“ zamjenjuje se rijeĉima:
    „ministar socijalne politike i mladih“ u odgovarajućem padeţu.
    (3) U cijelom tekstu rijeĉi: „ministar nadleţan za zdravstvo“ zamjenjuje se rijeĉima:
    „ministar zdravlja“ u odgovarajućem padeţu.


    Ĉlanak 12.

    Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“ i stupa na snagu 1. srpnja 2013.
    godine.






















    OBRAZLOŢENJE
    Ĉlanak 1.
    Ovim ĉlankom utvrĊuje se da se Zakon usklaĊuje s Direktivom EV 2010/18/EU od 8.
    oţujka 2010. godine o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji
    su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP I ETUC te o opozivu Direktive 96/34/EZ.

    Ĉlanak 2.
    Ovim ĉlankom pojednostavljuje se postupak utvrĊivanje planiranog dana oĉekivanog
    poroda i poĉetak korištenja rodiljnog dopusta koji sada utvrĊuje izabrani doktor ginekolog iz
    obveznog zdravstvenog osiguranja.

    Ĉlanak 3 i 4.
    Ovim ĉlancima odredba ĉlanka 13. i 14. Zakona usklaĊuje se s toĉkom 2. Revidiranog
    okvirnog sporazuma. Prema Revidiranom okvirnom sporazumu ţena i muškarac u potpunosti
    su izjednaĉeni u pravu na roditeljski dopust koji se odreĊuje u trajanju od najmanje 4 mjeseca
    i u pravilu je neprenosivo na drugog roditelja. Trajanje roditeljskog dopusta ovom odredbom
    se propisuje za sve korisnike u jednakom trajanju, bez obzira na spol ili socijalno ili obiteljsko
    stanje. MeĊutim, Revidirani okvirni sporazum dozvoljava da nacionalno zakonodavstvo
    propiše mogućnost prijenosa roditeljskog dopusta na drugog roditelja, ali ne u trajanju duţem
    od 3 mjeseca, što znaĉi da je jedan mjesec neprenosiv. Ovim prijedlogom omogućuje se
    prijenos roditeljskog dopusta u trajanju od dva mjeseca, a preostala dva mjeseca su
    neprenosiva.
    TakoĊer se više ne primjenjuje mogućnost korištenja produţenje roditeljskog dopusta
    u trajanju od 2 mjeseca u sluĉaju ako otac djeteta koristi pravo na korištenje 3 mjeseca
    roditeljskog dopusta. Naime, ovaj Zakon daje mogućnost korištenja roditeljskog dopusta u
    ukupnom trajanju od 8 mjeseci.

    Ĉlanak 5.
    Ovom odredbom samozaposlena trudnica izjednaĉava se sa zaposlenom trudnicom u
    pravu na jedan slobodan dan u mjeseca u svrhu obavljanja prenatalnog pregleda.

    Ĉlanak 6.
    Ovim ĉlankom propisuju se iznosi novĉanih naknada koje ostvaruju korisnici rodiljnog
    i roditeljskog dopusta.

    Ĉlanak 7.
    Ovim ĉlankom izjednaĉeno je trajanje posvojiteljskog dopusta posvojitelja zaposlenog
    posvojitelj ili samozaposlenog posvojitelja, neovisno o dobi posvojenog djeteta. Time je
    izvršeno usklaĊivanje s Klauzulom 4. toĉka 1. Posvojenje.

    Ĉlanak 8.
    Ovim ĉlankom izjednaĉeno je trajanje posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske
    brige o djetetu, neovisno o dobi posvojenog djeteta.

    Ĉlanak 9.
    Pojednostavljuje se postupak utvrĊivanje dana oĉekivanog poroda i poĉetak korištenja
    rodiljnog dopusta kojega utvrĊuje izabrani doktor ginekolog iz obveznog zdravstvenog
    osiguranja.


    Ĉlanak 10.
    Ovom odredbom ureĊuje se naĉin ostvarivanja prava korisnika koji su podnijeli
    zahtjev za ostvarivanje prava po vaţećem zakonu, kao i uvjeti korištenja prava zateĉenih
    korisnika koji su danom stupanja na snagu ovog Zakona zateĉeni u korištenju prava po ranije
    vaţećem Zakonu.


    Ĉlanak 11.
    Ovim ĉlankom usklaĊuju se nazivi nadleţnih ministarstva i njihovih ĉelnika.

    Ĉlanak 12.
    UreĊuje se dan stupanja na snagu ovoga Zakona.







































    TEKST ODREDABA VAŢEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ILI DOPUNJUJU

    Ĉlanak 12.

    (1) Zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno zaposlena ili samozaposlena majka za
    vrijeme trudnoće, poroda i njege novoroĊenog djeteta, ima pravo na rodiljni dopust u trajanju od 28
    dana prije dana oĉekivanog poroda do navršenih 6 mjeseci ţivota djeteta, koji se sastoji od obveznog
    i dodatnog rodiljnog dopusta.
    (2) Zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno zaposlena ili samozaposlena majka
    pravo na obvezni rodiljni dopust koristi u neprekidnom trajanju od 98 dana, od kojih 28 dana
    prije dana oĉekivanog poroda te 70 dana nakon roĊenja djeteta.
    (3) Dan oĉekivanoga poroda utvrĊuje izabrani doktor opće ili obiteljske medicine
    prema nalazu izabranog doktora ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.
    (4) Iznimno, zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno zaposlena ili
    samozaposlena majka, ovisno o stanju trudnoće i zdravstvenom stanju, zaposlene ili
    samozaposlene trudnice moţe poĉeti koristiti rodiljni dopust iz stavka 2. ovoga ĉlanka i 45
    dana prije dana oĉekivanog poroda, što utvrĊuje izabrani doktor opće ili obiteljske medicine, a
    prema nalazu izabranog doktora ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja izabrani
    doktor ginekolog iz stavka 3. ovoga ĉlanka.
    (5) Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta iz stavka 2. ovoga ĉlanka zaposlena ili
    samozaposlena majka ima pravo na dodatni rodiljni dopust do navršenih šest mjeseci ţivota djeteta,
    koji moţe svojom pisanom izjavom prenijeti na oca djeteta, uz njegovu prethodnu suglasnost, u
    cijelosti ili u vremenski ograniĉenom trajanju.
    (6) Ako je dijete prerano roĊeno, obvezni rodiljni dopust iz stavka 2. ovoga ĉlanka ili dodatni
    rodiljni dopust iz stavka 5. ovoga ĉlanka produţuje se za onoliko dana za koliko je dijete prerano
    roĊeno.
    (7) Pod prerano roĊenim djetetom u smislu stavka 6. ovoga ĉlanka smatra se dijete roĊeno
    prije navršenog 37. tjedna, odnosno 259. dana trudnoće, u skladu s ocjenom nadleţnog tijela Zavoda
    na temelju vještaĉenja na osnovi medicinske dokumentacije.


    Ĉlanak 13.

    (1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj, nakon navršenih 6 mjeseci ţivota djeteta ili
    nakon proteka vremena iz ĉlanka 15. stavka 1. i 2. ovog Zakona, ima pravo na roditeljski
    dopust.
    (2) Zaposleni ili samozaposleni roditelj moţe koristiti roditeljski dopust do osme godine
    ţivota djeteta na naĉin i u trajanju propisanom ĉlankom 14. ovoga Zakona.
    (3) Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo oba zaposlena roditelja ili
    samozaposlenog roditelja i koriste ga u jednakom dijelu, ako ovim Zakonom nije drugaĉije
    propisano.
    (4) Iznimno od stavka 3. ovoga Zakona, pravo na roditeljski dopust moţe koristiti samo jedan
    od roditelja, ako se o tome pisano izjasne oba roditelja.


    Ĉlanak 14.

    (1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 6 ili
    30 mjeseci, ovisno o broju roĊene djece i naĉinu njegova korištenja.
    (2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju
    od:
    - 6 mjeseci za prvo i drugo roĊeno dijete,
    - 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete.
    (3) Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2, ovoga ĉlanka u pravilu koriste oba roditelja iz
    stavka 1. ovoga ĉlanka, u jednakom trajanju od 3 ili 15 mjeseci, a mogu ga koristiti
    pojedinaĉno, istodobno ili naizmjeniĉno, sukladno osobnom dogovoru i pod uvjetom da pravo
    na roditeljski dopust prema ĉlanku 13. stavku 4. ovoga Zakona ne koristi samo jedan od
    roditelja.
    (4) Ako djetetov otac koristi pravo na roditeljski dopust u trajanju od najmanje tri
    mjeseca, roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga ĉlanka produţuje se za dva mjeseca.
    (5) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj moţe koristiti roditeljski dopust iz stavka
    2. ovoga ĉlanka u cijelosti ili u njegovim dijelovima.
    (6) Za sluĉaj da zaposleni ili samozaposleni roditelj roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga
    ĉlanka koristi u dijelovima moţe ga koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od
    najmanje 30 dana.
    (7) U broj roĊene djece iz stavka 2. ovoga ĉlanka uraĉunavaju se i mrtvoroĊena i umrla djeca,
    posvojena djeca, maloljetna djeca kojima je korisnik odreĊen za skrbnika, maloljetna djeca kojima je
    korisnik odreĊen za udomitelja, kao i djeca koja su odlukom nadleţnog tijela povjerena korisniku na
    ĉuvanje ili odgoj.
    Ĉlanak 20.a
    (1) Trudna radnica ima pravo na jedan slobodan radni dan mjeseĉno u svrhu obavljanja
    prenatalnih pregleda ako posebnim propisom nije drugaĉije odreĊeno.
    (2) Trudna radnica moţe, u dogovoru s poslodavcem, pravo iz stavka 1. ovoga ĉlanka koristiti
    i na naĉin da pripadajuće sate radnog dana rasporedi i koristiti višekratno, tijekom više radnih dana u
    tijeku mjeseca.
    (3) Trudna radnica duţna je poslodavcu pisanim putem najaviti korištenje prava iz stavka 1.
    ovoga ĉlanka dva radna dana prije zakazanog vremena za prenatalni pregled te na njegov zahtjev
    dostaviti dokaz o toj ĉinjenici.
    (4) Slobodan radni dan iz stavka 1. ovoga ĉlanka ili radni sati iz stavka 2. ovoga ĉlanka
    smatraju se vremenom provedenim na radu.

    Ĉlanak 24.

    (1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz ĉlanka 12. ovoga Zakona ili prava na rad s
    polovicom punoga radnog vremena iz ĉlanka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona zaposleni ili
    samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu plaće
    utvrĊene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
    (2) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz
    ĉlanka 14. stavka 2. ovoga Zakona u trajanju od 6 mjeseci, odnosno 8 mjeseci za sluĉaj iz ĉlanka 14.
    stavka 4. ovoga Zakona, ima pravo na naknadu plaće u punom iznosu osnovice za naknadu plaće
    utvrĊene u skladu sa stavkom 1. ovoga ĉlanka, koja ne moţe za puno radno vrijeme iznositi više od
    80% proraĉunske osnovice mjeseĉno.
    (3) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u
    trajanju od 6 mjeseci, odnosno 8 mjeseci na naĉin propisan ĉlankom 15. stavkom 3. ovoga Zakona,
    ima pravo na naknadu plaće u punom iznosu osnovice za naknadu plaće utvrĊene u skladu sa stavkom
    1. ovoga ĉlanka, koja ne moţe za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proraĉunske osnovice
    mjeseĉno.
    (4) Zaposleni ili samozaposleni roditelj iz ĉlanka 14. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona,
    nakon korištenja prava na roditeljski dopust u trajanju od 6 mjeseci, odnosno 8 mjeseci za sluĉaj iz
    ĉlanka 14. stavka 4. ovoga Zakona ili korištenja roditeljskog dopusta na naĉin propisan ĉlankom 15.
    stavkom 3. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta u preostalom trajanju ili
    korištenja tog dijela roditeljskog dopusta u polovici punog radnog vremena ima pravo na novĉanu
    naknadu u iznosu od 50% proraĉunske osnovice za puno radno vrijeme.
    (5) Za vrijeme korištenja prava iz ĉlanka 16. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni
    roditelj ima pravo na novĉanu naknadu u visini od 50% proraĉunske osnovice mjeseĉno za puno radno
    vrijeme.
    (6) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za sluĉaj smrti djeteta iz
    ĉlanka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće utvrĊenu prema ovom Zakonu, koja za puno
    radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrĊene u skladu sa stavkom 1. ovoga
    ĉlanka i koja ne moţe za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proraĉunske osnovice mjeseĉno.
    (7) Iznimno od stavka 6. ovoga ĉlanka u sluĉaju mrtvoroĊenog djeteta ili ako dijete umre za
    vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja
    dopusta za sluĉaj smrti djeteta iz ĉlanka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće, koja za puno
    radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrĊene u skladu sa stavkom 1. ovoga
    ĉlanka.
    (8) Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji ne ispunjava uvjet staţa osiguranja u trajanju od
    najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno
    osiguranje), za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novĉanu naknadu koja
    iznosi 50% proraĉunske osnovice.
    (9) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće, odnosno novĉana naknada
    utvrĊena ovim ĉlankom, ne moţe iznositi manje od 50% proraĉunske osnovice, neovisno radi li u
    punom ili nepunom radnom vremenu.
    (10) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz ĉlanka 7. stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovoga
    Zakona, za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz ĉlanka 12. ovoga Zakona ili prava na
    roditeljski dopust iz ĉlanka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog radnog
    vremena iz ĉlanka 15. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta za sluĉaj smrti djeteta iz ĉlanka
    17. ovoga Zakona ima pravo na novĉanu naknadu u visini od 50% proraĉunske osnovice.

    Ĉlanak 36.

    (1) Zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj, ostvaruje posvojiteljski dopust
    u trajanju od:
    a) 6 mjeseci, za posvojenika mlaĊeg od 3 godine,
    b) 5 mjeseci, za posvojenika u ţivotnoj dobi od 3. do navršene 5. godine ţivota djeteta,
    c) 4 mjeseca, za posvojenika u ţivotnoj dobi od 5. do navršene 18. godine ţivota djeteta.
    (2) Za sluĉaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili
    djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog
    posvojitelja ili samozaposlenog posvojitelja, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski
    dopust iz stavka 1. ovoga ĉlanka produţuje se za 60 dana.
    (3) Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka zaposleni
    posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 3. godine ţivota ima pravo
    na roditeljski dopust i sva druga prava zaposlenog roditelja i samozaposlenog roditelja pod
    uvjetima i u trajanju propisanom ovim Zakonom.
    (4) Za sluĉaj posvojenja djeteta u dobi iznad 3 godine pripadajuće pravo na roditeljski
    dopust do navršene 8. godine ţivota posvojenika skraćuje se za 30 dana po svakoj navršenoj
    godini ţivota posvojenika iznad te dobi.
    (5) Posvojiteljski dopust iz stavka 1. ovoga ĉlanka korisnik moţe koristiti u
    neprekinutom trajanju ili na naĉin propisan za korištenje rodiljnog dopusta, odnosno
    roditeljskog dopusta iz ĉlanka 12., 14. i 15. ovoga Zakona.

    Ĉlanak 39.

    (1) Korisnik iz ĉlanka 38. stavka 1. ovoga Zakona, koji je prema ovom Zakonu
    ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba i koji je pravomoćnim
    rješenjem o posvojenju postao posvojitelj (u daljnjem tekstu: posvojitelj), pod uvjetom da
    supruţnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na
    rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada iz ĉlanka 27. ovoga Zakona, ima pravo na posvojiteljsku
    poštedu od rada.
    (2) Korisnik iz ĉlanka 38. stavka 1. ovoga Zakona, koji je prema ovom Zakonu osoba
    izvan sustava rada i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj (u
    daljnjem tekstu: posvojitelj izvan sustava rada), pod uvjetom da supruţnik posvojitelja nije
    roditelj posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o
    djetetu iz ĉlanka 32. ovoga Zakona, ima pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu.
    (3) Posvojitelj iz stavka 1. ovoga ĉlanka ili posvojitelj izvan sustava rada iz stavka 2.
    ovoga ĉlanka ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu u
    trajanju od:
    – 12 mjeseci, za posvojenika u dobi do 3 godine,
    – 9 mjeseci, za posvojenika u dobi od 3. do navršene 5. godine ţivota djeteta,
    – 6 mjeseci, za posvojenika u dobi od 5. do navršene 8. godine ţivota djeteta,
    – 4 mjeseca, za posvojenika u dobi od 8. do navršene 18. godine ţivota djeteta.
    (4) Za sluĉaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili
    djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji posvojitelja ili
    posvojitelja izvan sustava rada, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljska pošteda od
    rada ili posvojiteljska briga o djetetu iz stavka 3. ovoga ĉlanka produţuje se za 60 dana.
    (5) Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada moţe, radi zaposlenja ili
    samozaposlenja, prekinuti korištenje prava iz stavka 3. i 4. ovoga ĉlanka ili to pravo prenijeti
    na braĉnog druga koji je posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta, uz njegovu pisanu
    suglasnost i pod uvjetom da ima isti radnopravni status osobe iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga
    ĉlanka koji prenosi pravo.
    (6) Korisnik iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga ĉlanka, koji je radi zaposlenja ili
    samozaposlenja prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku
    brigu o djetetu, moţe nastaviti njegovo korištenje kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj
    ako je proveo na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava
    zapoĉeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava i pod uvjetom da pravo korištenja
    posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu nije prenio na drugog roditelja
    prema stavku 5. ovoga ĉlanka.
    (7) Korisnik iz stavka 1. ovoga ĉlanka ili stavka 2. ovoga ĉlanka, koji na radu nije
    proveo najmanje 9 mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava zapoĉeti koristiti preostali dio
    neiskorištene posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu iz razloga što mu
    je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost iz ĉlanka 6. toĉke 2. ovoga Zakona,
    ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili
    posvojiteljsku brigu o djetetu, kao nezaposleni roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog
    roditelja iz ĉlanka 27. ovoga Zakona.

    Ĉlanak 44.

    (1) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju se na temelju rješenja Zavoda donesenog na osnovi
    zahtjeva korisnika iz ĉlanka 7. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugaĉije propisano.
    (2) Iznimno od stavka 1. ovoga ĉlanka pravo na rodiljni dopust od 45. dana prije oĉekivanog
    termina poroda i pravo na obvezni rodiljni dopust ostvaruje se na temelju izvješća o bolovanju kojeg
    izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, a na prijedlog izabranog doktora ginekologa iz
    obveznoga zdravstvenog osiguranja o danu oĉekivanog poroda na kojoj izabrani doktor primarne
    zdravstvene zaštite obvezno naznaĉuje samo poĉetni datum korištenja prava.
    (3) U postupku rješavanja po zahtjevu iz stavka 1. ovoga ĉlanka primjenjuju se odredbe
    Zakona o općem upravnom postupku ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga
    Zakona nije drukĉije propisano.
    (4) Zahtjev za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu podnosi se najkasnije 15 dana prije
    naznaĉenog roka za poĉetak njegova korištenja ako ovim Zakonom nije drugaĉije propisano.

  7. #7

    Datum pristupanja
    Jul 2019
    Postovi
    1

    Početno

    Pozdrav svima, zapravo je puno tu točaka i puno toga za čitanje , ali ja u svemu tome ne mogu pronaći ono što mene zanima.
    Imam 40 godina i trudna sam 3 mjeseca.
    Iz prvog braka imam dvoje djece . Ovo je sada treće dijete na putu pa me zanima da li imam pravo na 3 godine rodiljnog dopusta s obzirom da je ovo treće dijete.
    Ali pitam to zato jer najstarije dijete mi ima 21 godinu , a mlađe 17.
    Interesira me da li imam pravo 3 godine dopusta ako je jedno ili oboje prve djece punoljetno .

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •