ina33 prvotno napisa
Sad sam se zainteresirala za ove konfliktne pozicije pa ću posuditi knjigu ako je nađem.
 |
|||
|
|
|||
Sad sam se zainteresirala za ove konfliktne pozicije pa ću posuditi knjigu ako je nađem.
Ova kritičarka je totalno promašila temuOdnosno, prije bih rekla da uopće nije ni razumjela knjigu.
Taj je roman puno složeniji i dublji od "izjednačenja žene s jajnicima", kako piše u gornjem linku. Psihička bolest je tu samo kao sredstvo pripovijedanja o stanju društva. U tom smislu, "Božanska dječica" nemaju puno veze ni sa slučajem supruge osječkog suca o kojem čitamo u novinama zadnjih dana, ali imaju dosta veze s ovom temom, takvom kakva jest
Ova kritičarka je totalno promašila temu
Taj je roman puno složeniji i dublji od "izjednačenja žene s jajnicima", kako piše u gornjem linku. Psihička bolest je tu samo kao sredstvo pripovijedanja o stanju društva. U tom smislu, "Božanska dječica" nemaju puno veze ni sa slučajem supruge osječkog suca o kojem čitamo u novinama zadnjih dana, ali imaju dosta veze s ovom temom, takvom kakva jest
Potpis na totalno fulavanje teme, tj. nerazumijevanje knjige.
Vezano za temu knjige, po meni je ona, uz stanje društva, i priča o psihičkoj bolesti, tj. nije psihobolest samo sredstvo za seciranje i dijagnosticiranje društva, ona je i jedna od tema knjige.
potpisujem inu i tanju za Božansku dječicu. baš sam ju nedavno pročitala.
Jedan prilično neutralan tekst od paktu Svete stolice s Hitlerom iz 1933. Malo komplicirano za čitati.
Važna pitanja koja se postavljaju i ponavljaju u RH samo s drugim igračima:
Moj slobodni prijevod:Daneben gibt es natürlich kritische Fragen, die zweifellos ernster zu nehmen sind: Ist die Kirche in ihrer Politik der Selbstabsicherung gegenüber Hitler nicht zu blauäugig gewesen? Hat sie sich zu sehr auf die eigenen Belange konzentriert, ohne die bereits sichtbare Entrechtung anderer Gruppen, etwa der Juden, in ihrer Dramatik wahrzunehmen?
Je li crkva u svojoj politici samoosiguranja prema Hitleru bila previše naivna? Je li se previše bavila vlastitim problemima da bi primijetila već vidljiva obespravljenja drugih grupa, poput Židova?
S obzirom da se povijest ponavlja, iz toga kako se prema ateistima kod nas ponašaju prilično sam skeptična da "nisu primjetili" da su drugi obespravljeni (možda banalan primjer - djeca koja ne pohađaju vjeronauk u školi). Ne vidim u tekstu neki odgovor na navetena pitanja.
Ovoga se ne dotičemo ovdje, možda nije direktno vezano uz ireligiotznost, al mislim da nije nevažno pitanje razvoja društva:
Dizala se ustavna tužba i protiv Milinovićevog Zakona o MPO, kojime sam i osobno bila direktno diskriminirana. Liječnici nisu ništa poduzeli. Tužba nikada nije došla na red.'Kakva nam je većinski akademska zajednica – primarno društveno-humanistička – takav nam je i Ustavni sud. Zajedno s Akademskom solidarnošću – vrhovnim aktivističkim tijelom svega onoga što je u hrvatskoj akademskoj zajednici loše i trulo – nevjerojatno su brzi i učinkoviti kada treba braniti uzurpirano 'pravo' loših u hrvatskoj akademskoj zajednici da unedogled ostanu loši', rekao je Lenhard za Jutarnji list.
Spomenuti pravilnik, nazvan i 'mini strukturnom reformom hrvatske znanosti', postrožio je uvjete za izbor u zvanja u svim područjima znanosti s ciljem jačanja međunarodne prepoznatljivosti hrvatskih znanstvenika. Kriteriji su posebno postroženi za društvenjake i humaniste koji se, za razliku od znanstvenika s područja prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti te medicine, dosad uglavnom nisu natjecali na međunarodnoj sceni.
I ovo se ne smije zaboraviti:
U izjavi za Jutarnji list Maja Vehovec je istaknula da će ukidanje Pravilnika zakočiti razvoj znanosti u Hrvatskoj. Osvrnula se na stalno forsiranje termina 'Jovanovićev pravilnik', iako je članove Nacionalnog vijeća za znanost imenovao Sabor tijekom mandata HDZ-ove vlade
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet...i-zatvora.html
Samo link, komentari su suvišni....
teološki ogled o ramazanu u sarajevu
mi smo dali svoje komentare, a evo kako to dežulović vidi
Posljednje uređivanje od cvijeta73 : 19.07.2013. at 15:08
Mislim da je emsa već prije linkala.
To je naličje one priče kako su žene u patrijahalnim kulturama poštovane i cijenjene i kako same žele biti u takvom položaju. Ako ti se posreći, možeš imati dobar brak i proživjeti cijeli život pitajući se zbog čega se nekakve moderne žene u gradovima bore za "tobožnja ženska prava". Meni je drago zbog svake koja tako prođe. Ali ako ti je sudbina slabije naklonjena, ili nedajbože ne želiš brak, ostavljena si na milost i nemilost svakom nasilniku i još si kažnjena ako se požališ.
Jelena, razumijem analogiju i tvoju ljutnju u ovom kontekstu, ali ne vidim što je sporno u odluci Ustavnog suda? Uopće ne mislim da su svi "društvenjaci" vrlo produktivni, kao ni to da na sveučilištima ne čuče mnogi fikusi u očekivanju penzije, treba žabokrečinu raščistiti, ali postoje specifičnosti raznih struka čiji se glas mora čuti u donošenju uravnilovka - pravilnika o napredovanju.
Trebamo li zakinuti proučavatelje hrvatskog jezika, etnomuzikologije ili npr. nacionalne povijesti samo zato što ugledne međunarodne časopise ne zanimaju takve "lokalne" teme neke male države?
U nas se sve reforme nužno moraju donositi sjekirama kao da precizniji noževi niti ne postoje.
X.
Vezano za spor humanisti vs. prirodnjaci (banaliziram, nisam u tome), imam blisku osobu koja bi se priklonila Lenhardovom mišljenju (prirodnjak), i drugu koja bi se vjerojatno priklonila čokoladinom mišljenju (humanist), ali o tome fakat govorim iz X-te ruke, nisam u toj priči.
Posljednje uređivanje od ina33 : 19.07.2013. at 16:00
Upravo tako, svatko tko se potrudio pročitati odluku Ustavnog suda, ne može se složiti s uvrijeđenom gospođom Vehovec (koja je posebno osjetljiva na pravnike, a slučajno mi je poznato i zašto). U pravu je jedino za one koji polaze od pretpostavke da društvene i humanističke znanosti zapravo i nisu znanosti (a ima i takvih, nažalost). Ovo bi, zapravo, zahtijevalo otvaranje posebne teme, ne vidim direktnu poveznicu s ireligioznošću, osim ukoliko se gđu Vehovec ne smatra božanstvom ;_).
Nije tema, istina je, al nece nas emsa valjda po prstima
Odluka Ustavnog suda je OK. Cudno je da je tako brzo donesena. Mislim, super bi bilo da su uvijek tako ekspresni.
Ono sto je meni kod humanista neprihvatljivo je da im je problem da prije nego postanu docenti pokazu da su u stanju 1 (jedan!) clanak objaviti koji bi bio medjunarodno priznati. Nek se bave lokalnim problemima, al jednim clankom se moraju staviti na trziste. Moze ih se i trojica potpisati na isti, to je onda 1/3 clanka. Osim sto govore gluposti da im se namece da objavljuju u nizozemskim bazama za poljoprivrednike.
Ja sam kriva da sam uopce to digla ovdje kao temu, al ne mislim da je bas 100% OT.
Posljednje uređivanje od Jelena : 19.07.2013. at 18:22
IMHO, ideja nije zakinuti proucavatelje hrvatskog jezika i dr. lokalnih tema (iako bi dobar dio njih to vjerojatno zasluzio) nego uvesti reda u tu kako kazes "zabokrecinu" i dati bolje uvjete za rad onima koji su sposobniji producirati (u odnosu na fikuse). Da bi to bilo moguce, neophodno je da doticni ponesto napisu i na engleskom jeziku kako bi njihov rad (kao i u svim ostalim znanstvenim disciplinama) mogli vrednovati njihovi kolege koji ne govore hrvatski jezik. Ako moze na engleskom znanstveni clanak o svedskom jeziku (http://journals.cambridge.org/action...ne&aid=5534768), ne vidim zasto ne bi mogao i o hrvatskom.
Ina33, ima i humanista koji smatraju da bi upravo sruseni Pravilnik bio koristan za napredak humanistike u HR, samo su ocito u manjini. Evo jedan takav osvrt (iz doba kad je Pravilnik tek stupio na snagu):
http://blogomdan.files.wordpress.com...-31-3-2013.pdf
Jelena, slazem se s tvojim zapazanjem, vrlo je zabrinjavajuce da Sud ovakvom brzinom reagira na ovaj Pravilnik (koji, istina ima rupa i nedostataka, ali je svejedno napredak u odnosu na postojece stanje), dok zanemaruje mnogo vece javne probleme. Na zalost, zna se tko je instalirao ljude koji danas sjede u Ustavnom sudu i ne polazem velike nade u njegove odluke dok su oni tamo...
Nije bas 100% OT, evo nam je svojevremeno relevantni Aleksandar Štulhofer supotpisnik pisma podrske ukinutog Pravilnika
http://portal.connect.znanost.org/20...ja-18-06-2013/
(sori na dugackim linkovima, zaboravila sam kako se to skracuje)
Nije bas 100% OT, evo nam je svojevremeno relevantni Aleksandar Štulhofer supotpisnik pisma podrske ukinutog Pravilnika
http://portal.connect.znanost.org/20...ja-18-06-2013/
(sori na dugackim linkovima, zaboravila sam kako se to skracuje)
To znam jer se meni njegovo gostovanje u onoj emisiji na HTV-u o kulturi, ne znam kako se zove, vodi ona crna novinarka, svidilo, a bilo je na tragu takvih kritika (među ostalim temama).
Posljednje uređivanje od ina33 : 19.07.2013. at 20:57
ina, nisam gledala emisiju, ali dode mi da se ukinem kad vidim kako slazem padeze, stavljem zareze itd...
dakle, "supotpisnik pisma podrske ukinutom Pravilniku" itd, da ne nabrajam...
http://www.universitas.hr/wp-content...0121130057.pdf nije najnovijeg datuma, ali je vrlo jasno otkrivena suština problema.
Tko su ti međunarodno priznati časopisi i baze i na čemu temelje svoju prepoznatljivost i međunarodni ugled? Na tome što naplaćuju objavu radova i korišenje istima. Koliko para, toliko muzike, koliko para, toliko objavljenih radova...
Ustavni sud sigurno nije imun na određene pritiske, ali...budući da njegove odluke kritiziraju iz različitih ideoloških i interesnih skupina, imam dojam da ipak rade najbolje što mogu u danim okolnostima.
Rijecanka, nitko nije ovdje rekao da je odluka suda nepravedna. Ja sam se pitala zašto Milinovicev zakon, diskriminirajuci za veliki dio pucanstvanikad nije dosao na red, a ovaj kojim se zele zastititi parsto humanista i pravnika odmah rijesen.
Sto se tice placanja objavljivanja radova odgovorno tvrdim da nikad nisam platila objavu rada. Scopus je ionako prebanalna baza. Ukljucuje i neznanstvene radove.
A bas i da se mora platiti 100$ opet se dijeli na 3 autora, a njih trojica moraju 1 rad publicirati.
Vjerojatno nema ni Einstein clanak u Scopus bazi. Nije bilo potrebno u njihovo vrijeme, a nije bilo ni baze.
Osim toga ima masa casopisa koji su slobodni i za objaviti i za skinuti. A zbog cega su ugledni, e pa to sigurno nije zbog placanja/neplacanja, nego jer imaju uglavnom kvalitetno recenzirane radove i ne objavljuju kojesta. Naravno da ima i tu propusta.
To sto biolozi objavljuju masu clanaka u usporedbi s elektrotehnicarima, rezultira time da im je visi impact factor, al to ne znaci da je elektrotehnicar losije napisao. Moras biti dobar medju svojima. Humanist se ne usporedjuje s kemicarem, nego s humanistom iz Finske.
Potpuno promašeno (iz osobnog iskustva: u bazi Scopus koju spominje autorica linkanog teksta citirana su mi 22 rada i nije plaćena ni kuna za objavu i jednog od njih).
Suština problem je sigurno složenija od toga, ali suština rješenja mislim da je jednostavna - da se u našim humanističkim i društvenim znanostima počnu primjenjivati kriteriji vrednovanja kakvi se primjenjuju u tim znanostima u ostalim zemljama. Bilo bi osvježenje čuti neke prijedloge na tom tragu od strane samih humanista, za razliku od bure (meni često vrlo sumnjivih) kritika..
Evo Stulhofera. Meni se cini da je tu sve receno:
http://m.tportal.hr/scitech/275617/C...a-znanost.html
Citiram:
Jedan od najvećih rizika profesije sveučilišnog nastavnika krije se u samodopadnosti, odnosno nekritičnosti prema vlastitome radu.
Jedan od glavnih razloga uvažavanja prigovora tipa (1) je taj što dva od šest znanstvenih područnih vijeća - ona za društvene i humanističke znanosti - nisu sudjelovala u izradi novoga Pravilnika, a propisano je da područna vijeća “pobliže utvrđuju prijedloge uvjeta za stjecanje znanstvenih zvanja za određeno područje i upućuju ih Nacionalnom vijeću”. No prema riječima tadašnje predsjednice Nacionalnog vijeća za znanost (NVZ), Područno vijeće za humanističke znanosti odbilo je sudjelovati u izradi novog Pravilnika, tvrdeći da su kriteriji u postojećem Pravilniku dovoljni dobri.
Na jednom mjestu Ustavni sud ustvrđuje kako “državi nije dopušteno pri uređenju odnosa u znanosti favorizirati jedno znanstveno područje ili polje u odnosu na drugo.
Ustavni sud kaže da norme novog Pravilnika “prisiljavaju domaću znanost da se orijentira isključivo na strane jezike, da obrađuje teme koje imaju samo europsku ili međunarodnu 'prođu' u jednoj ili dvije referentne nacionalne baze stranih država (nizozemskoj, španjolskoj) koje ne služe i po prirodi stvari ne mogu služiti hrvatskim nacionalnim potrebama.” Ovo kao da je preuzeto iz neke od reakcija na novi Pravilnik koje su stizale s adresa društvenih i humanističkih institucija.
Ako je sve tocno sto sam citirala, a vezano je uz sud, onda se povlacim iz neutralnosti o odluci Ustavnog suda.
Prvo citat je trenutno stanje.
Posljednje uređivanje od Jelena : 21.07.2013. at 01:55
A zadnji citat me nervira otlad su poceli izmisljati:
Mantraju: "iskljucivo na stranom jeziku" i "nizozemske baze za poljoprivredu."
To favoriziranje mi je isto zgodno. Na prirodnim znanostima moraju objaviti desetke radova, iako se dio njih bavi uglavnom Jadranom. Je li to favoriziranje na koje se misli?
Necu vise, sama sebi dajem opomenu. Ima drugih mjesta za ove postove.
Paralela s nasim svemirom ovdje osim Stulhofera je jedino da pravnici i humanisti nisu ni priblizno glasni kad se prava drugih manjina ugrozavaju. Mislim na znanstvenu zajednicu.
Posljednje uređivanje od Jelena : 21.07.2013. at 02:14
zato sam i rekla da bi ovo trebalo biti posebna tema. djelomično se slažem s nekim od navedenih argumenata, odnosno slažem se s tim da su pravila "starog" Pravilinka zaista spremna za korekciju, ali način na koji je to izvedeno i rezultat do kojeg je došlo, nisu za pohvalu. jasno je i iz rasprava na drugim forumima da svatko iz svog kuta gleda i prosuđuje, dobro poznavanje situacije čak ni u vlastitom "dvorištu" rijetko je (svi se hvataju trulih jabuka i /ili izuzetno uspješnih, kao ekstrema, a velika većina je ipak prosječnih), a kamo li stvarno poznavanje situacije u čitavoj znanstvenoj zajednici. pomaci na bolje da, ali ne na način da se usred utakmice mijenjaju pravila igre (možda je to zaista mali broj ljudi čijih se sudbina ticalo, ali vjerujte da onima koji su mjesecima strepili što će biti i hoće li im netko pravilnikom zaključati vrata za daljnje napredovanje i uopće nastavak rada, nije bilo svejedno). osobno mi je ova frka oko novog pravilnika samo pomogla, jer sam "požurila" s izborom dok sam još znala po kojim pravilima će on ići (ako treniram vaterpolo, želim i igrati vaterpolo, a ne skijati slalom jer se tako netko sjetio poboljšati stanje u našem sportu, a u tome su dobri i Ivica i Janica, međunarodno priznati(ji) i poznatiji od naših vaterpolista...), da nije bilo frke još bih prepravljala i dograđivala...
ne bih zaista širila raspravu, ne ulazim u to da dio argumenata zaista ne stoji, ali se valjda trebalo naći načina da se pravila promijene bez kršenja Ustava (a jeli tome bilo tako jedini ima pravo reći sud koji tome i služi, svidio se nama ili ne, podržavali njegovu odluku ili ne).
Riječanka, nema straha, odluke Suda će se poštivati, ali to ne znači da su one nužno dobre za društvo i samu hrvatsku humanistiku. Meni je drago što nisam u tom području jer mislim da humanisti odbijanjem promjena samoj svojoj struci dugoročno gledajući rade medvjeđe usluge. Što se tiče odluke Suda, ispravna mi je u dijelu koji se tiče procedure. I žao mi je što se humanisti nisu uključili u oblikovanje novih pravila inzistirajući da se kriteriji u HR humanistici približe kriterijima humanistike u ostalim zemljama (umjesto da se izjednačuju s kriterijima za tehničke, prirodne i dr. znanosti). No, nikako ne mogu opravdati njihovo inzistiranje na tome da su postojeća pravila dobra, kada je sa svih strana evidentno da nisu.
Jelena, mislim da su Štulhofer i Gregorić dali jako dobru analizu situacije.
Sociolog i filozof Darko Polšek u Jutarnjem komentira rad Ustavnog suda:
http://www.jutarnji.hr/ocajavajte---...-suda/1115398/
A i ovo je za zamisliti se:
http://www.jutarnji.hr/umjetna-oplod...djece/1115592/
"Iako je dočekan s općim odobravanjem, novi Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, čini se, nije dao očekivane rezultate: prema podacima skupljenim među korisnicama popularnog foruma Udruge Roda, broj trudnoća ostvarenih u proteklih godinu dana po novom zakonu manji je za čak 35 posto u odnosu na godinu dana ranije, kad je na snazi bio rigidni “Milinovićev zakon”!
"Žalosno je, ističu u Rodama, da u prijateljskom zakonskom ozračju nije ostvareno povećanje broja trudnoća te da je zbog financijskih ograničenja bolje rezultate imao jedan od najrigidnijih zakona u svijetu."
Reakcija a konto medijskih teza o psihijatrijama kao "depnijama" nepoćudnih bračnih drugova i političkih protivnika:
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvat...evne-bolesnike
Ovo je bliže i mom posrednom iskustvu za osobu iz blizine (koje je prije stila kako je teško dobiti mjesto, a ne suprotno). Također, jako veliki broj ljudi u bolnicama (kod promjene lijekova) ima razne epizode paranoje, psiho bolesnici znaju biti i naizgled smireni i mogu manipulirati, nije psiho bolest uvijek manifestirana stila Fellini i onoga na stablu "voglio una donna" - nije vidljiva laiku, i ono što laiku može izgledati sabrano, i te kako ne mora biti. Dakle, ovo je članak koji govori protiv teza o psihijatrijama kao mjestu di ljudima "smiještaju", iako bolesnicima smještenim tamo vrlo često izgleda da im neko "smiješta" (po prirodi stanja). Također, vrlo često se ukidaju mobilne komunikacije (zbog manipulativnosti) i pristup novcima (neke od dijagnoza su takve da bi bolesna osoba bila u stanju prodat stan ili trošit dnevno po 40.000 kn, upadat u dugove itd., koje onda poslije obitelj nekako mora rješavati).
Posljednje uređivanje od ina33 : 22.07.2013. at 14:29
A onda imaš i ovakve priče.
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrva...6/Default.aspx
Ja nažalost vjerujem da se svašta može dogoditi u ovoj državi.
Da, postoje svakakve priče, i sve je moguće, ali koliko je nešto vjerojatno, to je ono o čemu mi razgovaramo. Iz "mog" područja - moguće je da prirodno zatrudni žena sa 47 godina, nakon anamneze neplodnosti, prvorotka, ali koliko je to vjerojatno? Malo je vjerojatno, unatoč tome što znam slučaj, npr.
Ovo je isto "moje područje", koje poznajem i dublje nego što bi htjela, i iz te moje (biased, jer je obojana iskustvom, tako da sigurno nije statistička, ali ima neku težinu ipak) perspektive mi je teško a priori vjerovati da je netko zdrav smješten na psihijatriju... jako teško.
Što ne znači da se ne može biti i homoseksualac i psihički bolestan itd., pa da se vratim isto na onu priču onog djeteta koje je posvojeno i u domu je jer posvojitelji ne mogu izaći s njim na kraj pa je jedan tekst obojan "grozno", a drugi "jadni posvojitelji nemaju podršku" (a zamisliva su mi oba scenarija)... teško mi je, na temelju samo novina, tu doprijeti do neke istine.
Imam samo te tvrdnje tih ljudi, kad uzmem, i to što oni tvrde - jedna da je zatvorena zbog obiteljske imovine (to sam doživila i u RL-u i nije imalo veze s vezom), jedna da joj liječe homoseksualnost, itd.
Posljednje uređivanje od ina33 : 22.07.2013. at 15:04
Mislim... za ove dvije stvari (MPO i "prisilno smještanje u psihijatriju") imam neku kritičnu masu životnog iskustva, zato mi je teško vjerojatno. O drugim temama nemam blage.
Ako državno odvjetništvo diže optužnicu protiv liječnice, nakon provedene istrage, onda nisu baš samo tvrdnje A.D. u pitanju u tom slučaju.
Govorimo o jednom slučaju, a svatko je nevin dok mu se ne dokaže suprotno, ne kažem da se u ovom slučaju to neće dokazati, ali za slučaj Pukanić i za ovaj osiječki ja to na temelju svog iskustva sumnjam - ne kažem da sam 100% u pravu, ali nije mi, iz onog što ja znam, vjerojatno.
Inače, nedavno je (ne znam je li bilo reprizirano), kažu mi, bila zanimljiva epizoda 8. kata, baš na temu slučajeva di je u medijima popraćeno "dignuta optužnica/u istražnom zatvoru je", a nakon toga se mediji, osim za osobe ranga Sanader, više time ne zamaraju i ostaje zapamećeno (i za one koji su oslobođeni krivnje) da je to netko tko je bio u istražnom zatvoru, ergo ziher kriv - poslije ne dobijaju baš medijski prostor, to nije zanimljivo, zanimljivo je sprovođenje u lisičinama.
Posljednje uređivanje od ina33 : 22.07.2013. at 15:20
Slažem se, mislila sam ono što sam i napisala: da se ne radi samo o riječima pacijentice, nego se našlo elemenata za podizanje optužnice.
Zapravo bi se sad moglo i za to podizanje optužnice spekulirati o tome je li iza toga politički ili pritisak medija...
Ustvari, zastrašujuće je neke stvari dublje analizirati, ponekad je najlakše ovako, uzeti stvari kako ih se servira.
Pa kad netko upućeniji naleti, onda krene sumnja.
Ustvari, nakon pomne analize, sklona sam se složiti s jen, svašta je moguće u ovoj državi.
Ma, kužim ja tebe, ali meni su tvrdnje dok se ne dokaže suprotno (na sudu). A koja je prava istina, znaju samo involvirani ljudi i njihovi bližnji, ako i oni znaju (vjerojatno imaju svi svoje istine).
Ja jedino govorim da mene moje iskustvo, npr., priječi vjerovati da je piece of cake da žena prirodno zatrudn, ako je prešla 45.-tu, i u česte slučajeve prisilnog zatvaranja ljudi po psihijatrijama.
Posljednje uređivanje od ina33 : 22.07.2013. at 15:27
Na sudu koji je...kakav? :D
Možemo stvarno otić do teškog crnjaka...Ja isto ne mislim da se to događa svaki čas (prisilna hospitalizacija bez pravog razloga), ali isto tako mislim da ima dovoljno nereda da se može dogoditi.
Svašta je moguće svugdje, ali za vjerojatnosti se treba uputiti znalcu, tipa "poznavatelju sudske prakse", odn. prakse nekog područja.Ustvari, nakon pomne analize
Evo, npr., laički je sad s MPO-om sve super, Milinovićev zakon pao, na papiru je totalna idila - dozvoljeno je puno više. Ali, onda će ti netko tko poznaje "sudsku praksu" reći da je još gore, biži vani ako možeš, da se toliko štedi na lijekovima da se niti ne dobije tih 12 stanica koliko se smije oploditi, ma dobije se manje od Milinovićeve 3 ili 4, koliko je bilo - uglavnom se ne dobije ništa. A na papiru - idila.
A uvijek će biti ovih rasprava - ja znam nekog tko je od gripe dobio multiplu itd. I onda si blokiran u bilo kojem stavu... jer sve je moguće, linkom na link, pa završiš u "paklu informiranja" iz kojeg izađeš takav da ti ništa nije jasno, i opet odlučuješ tipa en-ten-tini. Pa dođeš do "osobnih uvjerenja" na raznorazne teme.
Ali, to je ona stara rasprava čemu možemo danas vjerovati...
Posljednje uređivanje od ina33 : 22.07.2013. at 15:37
Pardon... od cjepiva za gripu htjedoh reći. Svašta je moguće, no što se češće zbiva - da mediji zabriju, da psihijatri prisilno hospitaliziraju? Primjera nalaziš za svašta. U medijima je osvanula pozitivna kritika (sa slikama) koncerta Georgea Michaela u Beču (a on bio u bolnici, koncert otkazan). I onda što - nećeš vjerovati medijima? Primjera za sve pod božjim nebom ima. A to čak nije bila niti naša država, nego Austrija.
Posljednje uređivanje od ina33 : 22.07.2013. at 15:40
Ovo je za nas pitanje kome vjerovati. Za aktere nije pitanje kome vjerovati, niti je važna statistika. Nije to uopće poput cjepiva i posljedica, ne znam kako si našla vezu?
Pa zato jer je ista priča - za onoga koga zezne nije pitanje kome vjerovati, niti je važna statistika, ako ga je već zakačila - bakće se s posljedicama. Za nas druge koji smo pred tom odlukom kome vjerovati (antivakcinacijskom plemenu ili stručnjaku) - je (jer važemo cost-benefit rizika i naše odluke).
A i ovdje je slična dilema, premda samo (hvala Bogu) iz promatračkog kuta, nitko nije akter - kome vjerovati.
Posljednje uređivanje od ina33 : 22.07.2013. at 17:13
Nažalost, i ja imam neka posredna iskustva, i znam ljude koji su završili na psihijatriji, neki koji su trebali, i neki koji nisu trebali. Mogu reći da mi se ne sviđa tretman niti jednih niti drugih, mislim da je sustav vrlo nehuman i mogu se samo nadati da nikad neću imati neposrednih iskustava.
Ono što hoću reći je da se, primjerice, taj koncert Georgea Michaela ili održao ili nije - istinu se može saznati. I ovdje je tako: ili je pacijentica zadržana legalno, ili nije. Nadam se da kod prisilne hospitalizacije nisu kriteriji baš tako razmazani da ovise o nečijoj trenutnoj inspiraciji.
Jest, sustav je daleko od dobrog, ali razlika je tvrditi to, i tvrditi da su krivi ljudi po psihijatriji.
S obzirom na to koliko je okolini teško procijeniti je li netko OK ili nije OK (kod nas su najbliži prijatelji fulavali i godinama se, povremeno, kako su se epizode nizale, iščuđavali što se to događa i zašto i je li to baš tako i je li stvarno ima tu dg, a možda je samo malo osoba nervoznija, evo, i sama kaže itd..... s jedne strane je ta vjera da je nešto "konačno prošlo" i dobra, jer inače bi osobu ranije prekrižili, pretpostavljam), dopusti da i ovo "neki koji nisu trebali" uzmem kao tvoju tvrdnju, a ne medicinski podatak. Što je tek teško bit u blizini ljudi koji su bolesni, jer nije svaka bolest depresija, ima onih koje su stvarna ugroza po okolinu, što fizička, što psihička.
A propos jednostavnosti utvrđivanja činjenica, koncert Georga Michaela je super simpletonski event.
Puno teže je dokazivanje sljedećih "činjenica" (da se vratim na omiljene i svima poznate teme):
- Jesu li cjepiva dobra ili loša ili je sve "u očima promatrača/kako te statistika zakači";
- Je li homeopatija dokazana znanost/medicina ili operira placebom;
- Je li neka sudska odluka OK ili nije OK.
Hoću reći, neke su istine uhvatljivije - tipa danas je sunčan dan/George Michael nije održao koncert u Beču. A neke su teže - je li i koliko ne netko psihički bolestan.
Ma, ajmo se složit da se ne slažemo, ja samo pokušavam dati malo dubine na temu i reći kako nije sve jednostavno, što opet ne znači da postoji veliki sistemski bug u smislu prisilno i nepotrebno hospitaliziranih ljudi po psihijatrijama, po kriteriju "svašta se događa" i "sve je moguće".
Posljednje uređivanje od ina33 : 23.07.2013. at 09:34
A da vidite tek kako izgledaju domovi za psihičke bolesnike... za neke je meni bilo teško vjerovati da je to u 21. stoljeću moguće. 3 slove kao OK, ostali svi ajme meni. Koliko god nas je osoblje riječima pokušalo pripremiti na uvjete, skroz je drugo kad se to vidi i osjeti. Dakle, apsolutno se slažem - nehumano je. Ali, npr., sumnjam da tamo ima psihički zdravih, jer je obitelji to bilo zgodno, a imali su vezu s nekim moćnikom.
Posljednje uređivanje od ina33 : 23.07.2013. at 09:37
"Malo dubine na temu" i "nije sve jednostavno" je meni sasvim jasno, u redu mi je i onaj članak koji si linkala prvi, djeluje mi razumno. Ipak, ne radi se u raspravi samo o tome, jer ti ipak inzistiraš na tome da nije baš moguće da je u slučajevima iz novina netko zaista prisilno hospitaliziran. To je malo dalje od opreza.
Čudna mi je tolika vjera u sustav i poštenje. Mislim, nije mi čudno držati da prisilna hosiptalizacija zdravih nije nešto što se događa svaki dan, ali držati da je nemoguće da se dogodi, to mi jest čudno.
A ako se dogodi, onda je važno da netko reagira i pomogne.
To ti je iz mog iskustva. Ko što je zdenka2, na temelju svog iskustva, bila oštra na posvajanjima kad bi se napisalo "znam ja kako se djeca posvajaju" i "kod nas je sve moguće". Jer, nije sustav savršen, daleko je od toga, ali ipak nije divlji zapad, a meni ovdje tako ispada. Ko ima nepobitna saznjanja da je netko zdrav u sustavu - onda treba reagirat.
U tom smislu ja ću prije vjerovat sustavu, nego novini, mislim da će novina prije pogriješit jer je "manje košta" - na temelju mog iskustva sa psihosustavom govorim, a iskustva s novinama nemam. Ali, mislim, što se dogodi ako napišu "netko je napravio ovo i ono", a da nisu baš provjerili?
Mislim... ovdje imamo napisano gđa Saranavka je razgovarala i njoj se čini to i to. Što ako se ona zeznula? Kome ćemo vjerovat da je netko bolestan - 2 psihijatrima ili gđi Saranavki?
Posljednje uređivanje od ina33 : 23.07.2013. at 10:19
Pravila pisanja postova
