Citiraj Zuska prvotno napisa Vidi poruku
Pitanje je što je neprirodno.
Djetinjstvo je relativno nova društvena kategorija, prije 400 ili 1000 godina djeca nižih slojeva su prilično rano postajala radna snaga, bila su ekonomski resurs obitelji, a djecu viših slojeva su odgajale guvernante, dojilje i sl.. Elisabeth Badinter je istraživala majčinstvo, odnosno povijest majčinske ljubavi, na primjeru Pariza u razdoblju od 17. do 20. stoljeća pokazala je da ni majčinska ljubav samo nekoliko stotina godina unazad nije bilo ono što danas smatramo normalnim i prirodnim. Dijete bi se npr. po rođenju slalo na odgoj na selo. To je tada njima bilo normalno i prirodno.
Djeci, uopćeno govoreći, na ovim područjima, nikad nije bilo dobro kao danas. Čak i ako idu u jaslice
Ja i ti mahom ne govorimo o istoj situaciji. Guvernante, dojilje, deca koja su od rođenja na selu sa drugom ženom-dojiljom, to su situacije poznatog okruženja i poznate osobe. Jaslice-nepoznata osoba-nepoznat prostor. Deca kao radna snaga -opet poznato okruženje, majčinska figura...)

Ja sam govorila o biološkim aspektima prirodnosti, ne sociološkim.
Detinjstvo jeste nova društvena katerogija, ali ne i biološka. Jednogodišnjak je jednogodišnjak i sada i pre 10 hiljada godina.

Reaguje reakcijom stresa ako je naglo izdvojen iz poznatog okruženja i poznatih osoba, kao i mladunčad drugih primata i sisara generalno. To je prirodna-biološka reakcija. (Dalje ide tangerinino objašnjenje-nivo stresa je u startu kod nekih veći, kod drugih manji, šta će dalje biti zavisi od niza faktora, kako samog deteta, tako i roditelja, tete, pa i jasličke grupe...)

To je empirijska činjenica koja je zabeležena vekovima unazad i koju može potvrditi bilo koja osoba u bilo kom trenutku ako stavi bilo koje dete u takvu situaciju. Jer je biološki programirano da razdvajanje od majčinske figure i poznatog mesta smatra opasnošću.
Čudno je nazivati ovu vrlo očiglednu i lako proverljivu činjenicu floskulom.

Kortizol je hormon čije je postojanje odavno potvrđeno i čija je uloga takođe odavno poznata, kao i naučna ČINJENICA da mu nivo raste u stresnim situacijama.

Ako treba da stavljam linkove na činjenicu da je anatomija i fiziologija deteta ista oko 10 hiljada godina, na činjenicu da je kortizol hormon stresa i da mladunčad primata reaguje stresom na odvajanje od staratelja, onda već prelazimo na nivo groteske.

Da li je deci bolje ili gore, nužno zlo ili ne, to već jesu stavovi, a ne činjenice. Nemam ambicije da još jednom diskutujem o stavovima.
Ali mi je neverovatno tražiti linkove na opšteprihvaćene i jasno vidne činjenice.