Pituljica, isti takav je i moj najstariji. Kod takve djece kazne tipa oduzimanja povlastica ne pomažu. U stvari čak i odmažu, ako ja krenem micati igračku on makne ostatak svih igračaka. I nikad, NIKAD više ih ne traži. A ako ih ja slučajno vratim onda se više ne igra s njima.

Ono što (malo) pomaže je uzrok-posljedica. Dereš se, urlaš- moraš u sobu jer meni smeta. Udaraš-moraš se maknuti od nas.
Moj je dugo izlazio iz sobe za vrijeme kazne ali to nisam dozvoljavala. Vraćala bi ga po sto puta ako je trebalo jer uopće nije ni u kombinaciju dolazilo da on mene ne posluša (ma što neki mislili o tome )

I ja isto sve obavljam s bebom na rukama, i često se pitam je li mala zaslužila malo mira i tišine, barem dok spava. Ah, takve je karte dobila, s takvim kartama igra.