Mi smo u braku, i vjencali smo se ne zbog rodbine, formalnosti itd, nego smo bas zeljeli jer smo bili jako zaljubljeni, i bas tada, jer smo se trebali privremeno razdvojiti zbog studija vani. Bilo je jako romanticno kad me zaprosio, kupovina vjencanice je bila nezaboravno putovanje s prijateljicama a svadba tulum do jutra. Ne bih mijenjala nista osim sto bih imala intimniju proslavu. Obozavam gledati slike s vjencanja, uvijek se raznjezim Nama je to nesto znacilo i znaci, ali apsolutno ne mislim da su vanbracne zajednice manje vrijedne, stvar je izbora, osobnih preferencija, stila zivota...

Mi smo kasnije zbog obrazovanja i posla dosta zivjeli vani i imanje papira (iako ga nismo zato radili) stvarno olaksava zivot. Ne znam kako bi islo s vizama u nekim zemljama bez toga, pa sa zdravstvenim, poreznim i drugim pitanjima (vani, ne kod nas) itd.