Ostali (barem neki) su pomalo probali nešto napraviti i ostali popišani, pa im je entuzijazam splasnuo.
Mada iskreno na temu vrtića kad gleam što pišeš kao da gledam sebe u trenutku suočavanja s vrtićem.
U kratko: tresla se brda, rodio se miš.
Potreslo me puno stvari, jer se svašta kosilo s mojim načelima - slatkiši, pristup, spavanje, hrana,... da nabrajam dalje?
Na kraju sam odlučila a dijete ne ide u vrtić, a sad s odmakom od 6 godina, iskreno smatram da sve to što je mene silno potreslo i nije nešto tako strašno.
"Preživjeli" su drugi, "preživio" bi i moj.
Uskoro će škola i vjerujem da ću opet biti šokirana i izbezumljena. Spremna sam biti dosadni roditelj.
Cvijeta73, zapravo si u pravu.
Ja najviše idem u stvari na živce sama sebi, možda sam prerano poklekla ali kad sam se pokušala aktivirati (ideje, znanje, blablabla) pojeli su me za doručak. I to između ostalih i "moji", pretpostavljam radi trgovine.
I definitivno nisam kapacitet za to, više mi leži uloga dosadnog roditelja.
U stvari bi trebalo biti više ljudi kao zuska, manje kao ja da bi stvari na svim nivoima) krenule pravim putem.
Zuska, evo ti još malo Leca (smiju pročitati i ostali) jer mi se čini da si čvrsto naumila odraditi svoje: http://citati.hr/autori-citata/stanislav-jerzy-lec
Posljednje uređivanje od Peterlin : 19.10.2013. at 21:13
Zuska sretno, želim ti da uđeš u vijeće
želim ti da imaš ljude s kojima možeš konkretno nešto promijeniti jer ti sama u vijeću ne možeš apsolutno ništa
pogledaj si Statut vrtića o načinu izbora za člana Upravnog vijeća i prati regularnost izbora
za Zagreb, izvadak iz proračuna
Osnovne
Aktivnost A100006. NAKNADE ZA RAD ŠKOLSKIH ODBORA 1.300.000,00
Srednje
Aktivnost A100001. NAKNADE ZA RAD ŠKOLSKIH ODBORA 900.000,00
Koje brojke! Do mene sve godine nije stigla ni jedna jedina, ni najmanja brojčicaTurska kava i sok iz vrča.
A možda moj grad nema stavke za ŠO. Ili to dobijaju profesionalci, mi roditelji smo ionako tamo po vlastitoj želji.
Ako si samo član Vijeća roditelja (po jedan predstavnik roditelja iz svakog razreda), onda je i kava i sok iz vrča premija. Ali ako si u Školskom odboru (samo jedan predstavnik roditelja od svih razreda u školi) onda možda i imaš pravo na naknadu - treba pogledati u statut škole.
I da - za vrtiće to ovisi o gradskoj vlasti i njihovim odlukama. Možda je tak i za škole, nisam sigurna. Kako god bilo, roditeljima je ta naknada rijetko kad motivacija za ulazak u ta tijela. Većina želi nešto učiniti, ovako kao Zuska.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 20.10.2013. at 14:23
Pretpostavljam da su naknade u vijećima i odborima stvar o kojoj odlučuju lokalne samouprave. Mislim da ih ni kod nas nema.
Hvala na dobrim željama, savjetima i raspravi
Rado ću napisati svoja dobra i loša iskustva s ovim planom.
pitajte za naknadu
oni koji su imenovani od strane gradske vlasti dobivaju iz lokalnih proračuna i oni o tome odlučuju, a ispred odgojitelja/stručnih suradnika/roditelja - to ovisi o vrtiću
ali ako dobivaju lokalni morali bi i ovi unutra
govorim za vrtiće
za škole ne znam
Sad ću ja ispričati iskustvo s roditeljskog na kojem se birao predstavnik roditelja za upravni odbor vrtića.
Dakle, tjedan dana prije roditeljskog dobivam sms od osobe zaposlene u vrtiću s naputkom za koga glasati.
Dolazim na roditeljski s idejom da ću glasati bilo za koga osim za osobu koja mi je preporučena ili neću glasati uopće ako ne bude drugog izbora.
Nemam ništa protiv preporučene osobe, ali sam alergična na naputke kojima mi se inputira mišljenje.
Na roditeljskom ravnateljica na sva usta hvali prepotučenu osobu, kako je pribavila mnogo donacija vrtiću.
Ja sam zgrožena ovom vrstom reklame i čekam glasanje.
I šlag na kraju, kandidiralo se dvoje ljudi, outsider i preporučeni.
Za outsidera je glasalo 22, za preporučenog, citiram "trideset i nešto", suzdržane se nije brojalo.
Popis prisutnih nije bio gotov ni nakon glasanja.
Apsolutno sam u šoku načinom izbora roditelja, načinom vođenja sastanka dotične gospođe ravnateljice, kao i načinom provođenja glasanja.
Još apsolutnije sam šokirana pozadinskim PR-om koji su provodili pojedini djelatnici vrtića.
Potaknuta ovim slučajem, proučila sam statut vrtića i smatram da je nedorečen u pogledu kriterija valjanosti glasanja jer je potpuno nejasno što znači 10% roditelja. Pretpostavljam da se misli da jedno dijete predstavlja jedan roditelj (ili skrbnik), da li onda dvoje djece predstavlja isto jedan roditelj. Ili mogu dva roditelja predstavljati jedno dijete...
Također postupak izbora roditelja utvrđen statutom je javno glasanje na roditeljskom sastanku.
Mislim da ovo dovodi roditelje u neravnopravan položaj u odnosu na zaposlenike vrtića koji svog predstavnika biraju tajno.
ne znam ima li smisla žaliti se na statut vrtića, ali ovakvu ležernu muljažu i netransparentnost već dugo nisam vidjela.
A radi se samo o upravnom vijeću vrtića.
Nemam pojima da li ima smisla i osnove za reakciju prema GU.
Strašno...
No, vjerujem da to rade jer mogu raditi, navikli su na to...ne očekuju da će im se itko suprotstaviti. I dok se šuti, tako će se raditi i dalje.
Što se tiče roditelja koji predstavljaju djecu, logično je da jedno dijete predstavlja jedna osoba, a ne oba roditelja ili oba skrbnika jer ih neki nemaju oboje. Ne bi se smjelo dogoditi da glasaju svi prisutni (pa tako ako su oba, ona oba, a ako je jedan, onda jedan) jer onda glasovi nemaju jednaku težinu. Dakle, treba se utvrditi na početku tko čini biračko tijelo.
Brzinskim pregledom nekoliko statuta na webu, vidjela sam da mnogi imaju javno glasanje roditelja, zapravo, više mi izgleda kao da su svi prepisivali istu šprancu statuta. No, evo ti primjer, čini mi se ovako na brzaka, dobrog statuta koji ima tajno glasanje roditelja. http://grdelin-buzet.hr/fileadmin/ko...ibanj_2012.pdf
Treba inzistirati na tajnom glasanju, to je puno zdravije za demokraciju.
Što se tiče reakcije prema GU, ne znam na što želiš reagirati? Na statut? Ili na postupak izbora? Ne znam što bi oni konkretno mogli učiniti, ali zašto ne, neka se vidi da ima zainteresiranih roditelja. Dobro je reagirati i na licu mjesta, a može se napisati predstavka prema Upravnom vijeću i zatražiti da se statut dopuni u nekim segmentima...
Ne mogu zamisliti situaciju da mi ravnateljica ili bilo tko drugi šalje sms za koga trebam glasati... Fakat jadno.
pa ne znam ni sama...
sigurno da je postupak izbora proveden na granici regularnosti, a sigurno je i da statut treba korigirati u pojedinim dijelovima.
obzirom da statut vrtića predlaže vrtić, a odobrava GU, trebala bi se valjda s prijedlogom izmjene obratiti prvo vrtiću, pa GU, ili možda najbolje istovremeno.
vezano uz provedene izbore, to mi je samo bio okidač da shvatim da se statut treba mijenjati, ne vjerujem da ih je moguće poništiti, bez obzira na neregularnost postupka i zakulisne igre.
a nakon izbora su ravnateljica, preporučeni kandidat i podupirući članovi kolektiva otišli na unaprijed pripremljen domjenak!
njima je postupak izobra bio formalnost...
Da javim da sam izabrana u Upravno vijeće vrtića kao predstavnica roditelja.
Saznala sam da se na sastanku roditelja bira predstavnik/ca pa sam došla, kad je ravnateljica pitala ima li tko zainteresiran, ja sam se javila, kratko predstavila, rekla što želim raditi u Upravnom vijeću i kako ću komunicirati s roditeljima. Onda je netko predložio još jednog kandidata pa se glasalo, ja sam izglasana.
Ne znam je li ravnateljica imala nekog svog (kao na prošlom biranju) jer ga nije isturila. Prethodno sam je nazvala i najavila da se želim kandidirati, nisam htjela da bude iznenađena. Ali bila je, nije joj predrago, do sad je ona imala utjecaj na taj izbor. (Jedan od planova mi je utjecati i da budući izbor predstavnika roditelja bude bolje i participativnije odrađen.)
Djelatnici su kao svoju predstavnicu izabrali jednu super tetu koja je aktivna i pametna pa se radujem suradnji, još jedno da Grad izabere svoje predstavnike.
Sjednicu bismo trebali imati, nadam se, najkasnije u listopadu. Javim se.
Cestitam Zuska! Uspjeh ti želim i puno energije![]()
p.s. kod nas je izbor održan na sastanku za NOVO upisanu djecu (tu su valjda skupili tih 10% roditelja) dok ostali roditelji mališana koji već pohađaju vrtić na 4 lokacije nisu bili niti pozvani! Kao jedini kandidat od ravnateljice je istaknuta neka mama koja je dugi niz u upravnom vijeću i ima 10 djece i kao super surađuje u upravnom vijeću i ima najnaj iskustva sa vrtićem i to je to. Pročitala sam Statut ali nigdje ne stoji jasno smije li osoba nakon 4 godine biti ponovno imenovana i tako u nedogled idućih 4 ...
Hvala.
I kod nas je to bilo na sastanku roditelja za novoupisanu djecu jedne lokacije vrtića iako vrtić ima još lokacija. Ok, na svim tim sastancima je rečeno da se održava izbor tad i tad tu i tu, ali naravno da nitko iz tih drugih mjesta i zgrada nije došao na sastanak (osim mene, lol).
Naravno da im je tako lakše, ali mislim da nije fer jer su oni koji su tamo glasali silom prilika... Malo ću promisliti pa predložiti neki pravedniji princip kad mi istekne mandat. A gle, to što ravnateljica ima svog kandidata, nikoga ne priječi da kaže, i ja bih se kandidirao/la. Da mi je rekla da već ima zainteresiranih (čitaj: imam nekoga), bila sam spremna reći, ok, ja ću se svejedno javiti i predstaviti pa neka roditelji procijene. Koliko sam shvatila od drugih priča, ravnateljima paše imati upravno vijeće pod kontrolom, odnosno unutra imati ljude koji uglavnom kimaju glavom. Tako je lakše raditi, jasno mi je to, ali to nije poanta.
Mislim da nije zabranjeno da se netko ponovo kandidira. Ali onda bi ta osoba trebala pred roditeljima obasniti što je radila i napravila u protekle 4 godine (mislim, to bi trebala svakako, ali to uglavnom ne čine) i što joj je cilj u sljedećem mandatu. Ja sam roditeljima rekla zašto sam zainteresirana i za što se mislim zalagati u UV. Mislim da je to fer, ako već tražim da dignu ruku za mene. I mislim imati otvoreni komunikacijski kanal s roditeljima.
p.s. kod nas je izbor održan na sastanku za NOVO upisanu djecu (tu su valjda skupili tih 10% roditelja) dok ostali roditelji mališana koji već pohađaju vrtić na 4 lokacije nisu bili niti pozvani! Kao jedini kandidat od ravnateljice je istaknuta neka mama koja je dugi niz u upravnom vijeću i ima 10 djece i kao super surađuje u upravnom vijeću i ima najnaj iskustva sa vrtićem i to je to. Pročitala sam Statut ali nigdje ne stoji jasno smije li osoba nakon 4 godine biti ponovno imenovana i tako u nedogled idućih 4 ...[/QUOTE]
Ista priča je bila i kad sam je upisivala malog prije 4 godine. Navodno je ona medicinska sestra po struci, i ne može naći posao u struci (tako nam je rekla u predstavljanu), pa zato je predstavnik u vrtiću. Po meni ona nije učinila ništa za djecu u vrtiću, a ravnateljica očito ima dobro zaleđe kad može biti tako dugo na tom položaju.
Kolko znam predsjeničavanje se ne plača
Kakve veze jrl neko zaposlen ili ne , a kamoli zakaj ne može nać posel
da li je netko zaposlen ili ne, nema veze
kakvu stručnu spremu, obrazovanje ili nešto treće ima - nebitno
koliko znam, u većini vrtića se rad u Upravnom vijeću plaća, odnsono članovi dobivaju dobivaju naknade, za svaku sjednicu
kako se član bira - mora biti uređeno Statutom, a Statut mora biti javno objavljen, odnosno trebao bi biti na web stranicama vrtića, ako se govori o 10% prisutnih roditelja od ukupnog broja, a ništa drugo ne piše, onda nije bitno jel sastanak za novoupisanu ili neku drugu djecu
Posljednje uređivanje od ZO : 06.09.2014. at 19:40
Inesz, odgovorila sam ti na poruku.
Evo, mali vodič kroz propise važne za rad vrtića.
Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju: http://www.zakon.hr/z/492/Zakon-o-pr...-i-obrazovanju
ovaj Zakon uređuje predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci predškolske dobi kao dio sustava odgoja i obrazovanja te skrbi o djeci. Predškolski odgoj obuhvaća programe odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koji se ostvaruju u dječjim vrtićima sukladno ovom Zakonu. Dječji vrtići su javne ustanove koje djelatnost predškolskog odgoja obavljaju kao javnu službu.
za one koji žele znati više, tu je i Zakon o ustanovama: http://www.zakon.hr/z/313/Zakon-o-ustanovama
Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe: http://www.propisi.hr/print.php?id=2561
dokumentom se utvrđuju programi s obzirom na trajanje i namjenu; predškolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s teškoćama i darovite djece; predškolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina, ustroj predškole, mjerila za broj djece u odgojnim skupinama, mjerila za broj odgojitelja, stručnih suradnika i ostalih radnika u dječjem vrtiću, mjere zdravstvene zaštite i prehrane djece u dječjem vrtiću, mjerila za financiranje programa dječjih vrtića, materijalni i financijski uvjeti rada, prostori dječjeg vrtića, higijensko-tehnički zahtjevi za prostore u dječjem vrtiću, mjerila za opremu dječjeg vrtića, mjerila za didaktička sredstva i pomagala.
Statut Dječjeg vrtića - to bi trebalo biti na webu vašeg vrtića, ako ga nema, zatražite da ga stave jer inače krše Zakon o pravu na pristup informacijama
Statutom se uređuje naziv i sjedište Djeĉjeg vrtića, zastupanje i predstavljanje Vrtića, djelatnost, vrste i trajanje programa, ustrojstvo i naĉin rada, uvjeti i naĉin davanja usluga, ovlasti i naĉin odluĉivanja tijela Vrtića, prava i obveze radnika, način financiranja, te druga pitanja važ̧na za obavljanje djelatnosti i poslovanje Vrtića.
Godišnji plan rada Dječjeg vrtića: i to bi trebalo biti na webu
obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, programe zdravstvene zaštite djece, programe njege djece, prehrane i higijene, programe socijalne skrbi, programe koje Vrtić dogovori s roditeljima, programe struĉnog usavršavanja radnika, programe unapređivanja uvjeta rada te programe suradnje s roditeljima i drugim akterima ranog i predškolskog odgoja, obrazovanja i skrbi o djeci rane i predškolske dobi, sigurnosno zaštitne i preventivne programe i druge programe u skladu s propisima.
Dječji vrtić, dakle, obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada kojega donosi Upravno vijeće za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine. Na Godišnji plan i program rada Vrtića daje suglasnost Gradsko vijeće, u Zagrebu Gradska skupština.
Svaki vrtić ima i Izvještaj o radu za vrtićku godinu, i taj bi izvještaj o radu trebao biti javno objavljen.
Pravilnik o mjerilima i postupku upisa djece u Dj. vrtić: to bi isto trebalo biti na webu
Pravilnikom o mjerilima i postupku upisa djece u Dječji vrtić utvrđuju se mjerila i postupak upisa djece te uvjeti pod kojima dijete može biti ispisano iz Vrtića.
Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13211
zanimljivo, ali Kurikulum još nije donesen, u lipnju je tek završena rasprava o njegovom Nacrtu, iako bi se odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi trebalo ostvarivati na temelju nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje i kurikuluma dječjeg vrtića.
Nacionalni kurikulum trebao bi utvrđivati vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i sadržaje svih aktivnosti i programa, pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, odgojno-obrazovne ciljeve po područjima razvoja djece i njihovim kompetencijama te vrednovanje. Nacionalni kurikulum trebao bi donijeti ministar nadležan za obrazovanje.
Programe zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo.
Programe socijalne skrbi u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za socijalnu skrb.
Na ove programe suglasnost daje ministar nadležan za obrazovanje.
Kurikulum dječjeg vrtića:
na osnovi Nacionalnog kurikuluma, upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna tekuće pedagoške godine trebao bi donijeti Kurikulum dječjeg vrtića kojim bi se utvrdio: program, namjena programa, nositelje programa, način ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti programa i način vrednovanja.
Zakon o pravu na pristup informacijama: http://www.zakon.hr/z/126/Zakon-o-pr...-informacijama
Zakonom se, između ostaloga, uređuje pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju se načela prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, ograničenja prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, kao i druge obveze tijela javne vlasti te prekršajne odredbe vezane za ostvarivanje prava na pristup informacijama.
»Tijela javne vlasti«, u smislu ovog Zakona su tijela državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druge osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo.
Dakle, vrtić je obveznik ovog Zakona pa ga idu ovi članci:
Objavljivanje informacija
Članak 10.
(1) Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način:
1) zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada;
2) opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje;
3) nacrte zakona i drugih propisa te općih akata koje donose, sukladno odredbama članka 11. ovog Zakona;
4) godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti;
5) podatke o izvoru financiranja, proračunu i izvršenju proračuna;
6) informacije o dodijeljenim potporama, bespovratnim sredstvima ili donacijama uključujući popis korisnika i visinu iznosa;
7) informacije o svom unutarnjem ustrojstvu, s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt;
8) zapisnike i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama, te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti;
9) informacije o postupcima javne nabave i dokumentaciji za nadmetanje te informacije o izvršavanju ugovora;
10) obavijesti o raspisanim natječajima te natječajnu dokumentaciju;
11) registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa;
12) obavijesti o načinu ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnoj uporabi informacija s podacima za kontakt službenika za informiranje;
13) visinu naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, prema kriterijima iz članka 19. stavk 3. ovog Zakona;
14) najčešće tražene informacije;
15) ostale informacije (vijesti, priopćenja za javnost, podaci o drugim aktivnostima).
(2) Dokumente iz stavka 1. točaka 2., 3. i 4. ovog članka tijela javne vlasti dužna su dostaviti u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske radi njihove trajne dostupnosti i ponovne uporabe informacija, a tijelo javne vlasti u čijoj je nadležnosti donošenje zakonskih i podzakonskih propisa i dokumente iz stavka 1. točke 1. ovog članka. Poslove vođenja i održavanja Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske obavlja Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija (HIDRA).
(3) Način ustrojavanja i vođenja Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove opće uprave.
(4) Odredbe ovog članka ne primjenjuju se na informacije za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona.
Javnost rada
Članak 12.
(1) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o:
1) dnevnom redu zasjedanja ili sjednica službenih tijela i vremenu njihova održavanja, načinu rada i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad,
2) broju osoba kojima se može istodobno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.
(2) Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama ovog Zakona.
X. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 61.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj tijelo javne vlasti koje suprotno odredbama ovog Zakona onemogući ili ograniči ostvarivanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ošteti, uništi, sakrije ili na drugi način učini nedostupnim dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemogući ostvarivanje prava na pristup informacijama.
(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovog članka kaznit će se tijelo javne vlasti i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba, odnosno novčanom kaznom od 2.000,00 do 100.000,00 kuna pravna osoba koja upotrijebi informacije protivno objavljenim uvjetima za ponovnu uporabu informacija iz članka 32. ovog Zakona.
Članak 62.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 4.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj tijelo javne vlasti ako:
1) ne objavljuje informacije sukladno članku 10. stavku 1. i članku 11. ovog Zakona;
2) ne imenuje službenika za informiranje;
3) ne dostavi godišnje izvješće o provedbi Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka Zakona kaznit će se i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj tijelo javne vlasti ako:
1) ne postupi po rješenju Povjerenika,
2) ne omogući Povjereniku uvid u informacije koje su predmet postupka, ne dostavi tražene podatke ili dostavi nepotpune odnosno netočne podatke,
3) onemogući inspektoru nesmetano obavljanje nadzora,
4) u zapisnikom određenom roku ne otkloni nezakonitosti, nepravilnosti i nedostatke utvrđene zapisnikom.
(4) Za prekršaj iz stavka 3. ovog članka Zakona kaznit će se i odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 3.000,00 do 5.000,00 kuna.
Ako vam ne daju ove informacije ili postoji otpor prilikom njihovog objavljivanja, slobodno se pozovite na ove članke Zakona. Ako ne ide ni tako, onda prijava Povjerenici za informacije.
Posljednje uređivanje od Zuska : 12.11.2014. at 11:27
Dižem topic uz pitanje: što ako statut vrtića nije javno dostupan?
Naš vrtić nema web stranicu, Grad kao osnivač nema statuta na svom webu.
A zaista me zanima malo pokrenuti ljude na rad.
morali bi imati objavljene podatke i dokumente na stranicama Osnivača, ako nemaju vlastiti web
negdje moraju objaviti npr. natječaje, to im je zakonska obveza
Statu, ako ništa drugo, moraš dobiti na uvid
Zuska, iskustva?
Slučajno nabasala na temu, zanima me kako je.... odnosno kako je bilo u proteklom periodu....
Evo me već 2 i pol godine u Upravnom vijeću i jako sam zadovoljna. Uspjela sam postići to da su sve dokumente stavili na web (uključujući zapisnike sa sjednica, dokumente i jelovnik), veću transparentnost prilikom zapošljavanja, imam FB grupu za roditelje gdje ih o svemu informiram i roditelji mi se javljaju u porukama s problemima i pitanjima za Vijeće. Sad čekam rezultate jednog natječaja za projekt koji sam napisala, a tiče se dvorišta i sprava itd. Ima svašta, radi se![]()