moji roditelji su me učili da se pasa u principu ne treba bojati
i tako je bio jedan mali psić, koji je izletio iz svog dvorišta i ugrizao me za nogu tako da je progrizao traperice!
i dan danas imam slovo "V" na listu od njegovog ugriza
tada sam imala možda godinu-dvije više nego tvoje i moje dijete danas, a pas je bio veličine do (tadašnje) visine mojih listova
pa te ja samo molim da ne pričaš o velični psa i dječjem osjećaju hoće li ga neki pas "pojesti"
i dalje se ne bojim pasa, ali od malih imam takvu averziju i kad ih vidim bez lajne moja noga je spremna da poleti na njega ako zatreba pa što god vlasnici malih pasa o tome mislili