Stranica 4 od 4 PrviPrvi ... 234
Pokazuje rezultate 151 do 156 od 156

Tema: Selective eating disorder

Hybrid View

prethodna poruka prethodna poruka   sljedeća poruka sljedeća poruka
  1. #1
    Kikica1 avatar
    Datum pristupanja
    May 2007
    Postovi
    733

    Početno

    Mislim da sam ja bila u toj skupini.

    Jela sam recimo samo spagete bez gulasa i tako neke kombinacije. Znam da sam mamu izludjivala jer u usta nisam htjela staviti sir, vrhnje, paradajz, ocat, jogurt ni nikakav oblik kupusa. Naravno da ako nesto ima i tragove octa, ni to ne ide. Ako nesto sadrzi vrhnje a ja to znam, ni to nisam htjela pojesti. Nisam jela ni pizzu ni kecap. Sigurna sam da je toga bilo jos samo mi ne pada na pamet. Slatkisi i pomfrit su svakako bili meni najdrazi. Majka je gubila zivce i pokusavala na sve nacine i znam da je uvijek argument bio da sam sve to jela normalno kao mala i da joj nije jasno zasto sam prestala tamo oko 3-4 godine. Mogu reci da nikakvim metodama nije mogla navesti da ja otvorim usta, forsiranje me tjeralo na povracanje.
    Negdje oko 17.sam pocela odlaziti kod oca, kako je on imao jos dvoje djece, vecina stvari je bila na izvol'te za sve nas za jelo. I tamo sam pocela polako jesti i sir i jogurt i tako neke kombinacije bez da je itko vrsio pritisak na mene. Epilog je da i danas sa 38 godina jedem skoro sve sta sam kao dijete izbjegavala. Jedino sto i da crkavam od gladi sigurno ne bi pojela nista sto sadrzi kiseli kupus (a recimo svi se vole gusiti u sarmama) i salate s octom.

    Nemam sta pametno reci, samo da sad kad sam mama znam da s takvom djecom sigurno nije lako.

  2. #2
    bfamily avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2007
    Postovi
    694

    Početno

    Dižem temu.
    Sin mi ima 3g i 9mj. i od cca 1,5g je počeo odbijati hranu, meso, povrće itd.
    Pedijatrica se ne zabrinjava jer po njenom - ima djece koja su izbirljiva.
    Ja sam već luda zadnje 2 godine s njegovom prehranom, koja je jako loša, ne zdrava, i ozbiljno me strah da se zbog tog ne razboli ozbiljnije.
    On je uz to i sitno djete, ispod 5 percenta na ljestvici visine i težine za svoju dob, što je propisujem prehrani.
    Prvi put čujem za ovaj poremećaj. Pa molim savjet mama s istim problemima, što napraviti, kako uvesti drugu hranu ako se njemu sve gadi i smrdi.
    Posljednje uređivanje od bfamily : 21.01.2015. at 01:29

  3. #3
    bfamily avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2007
    Postovi
    694

    Početno

    Njegova prehrana se sastoji od 5 kuhanih namirnica
    Riža (na bijelo)
    Palenta (bez ičeg)
    Krumpir prženi
    Tjestenina (isto bez ikakvog preljeva i sl)
    i Jaje (samo bijelo) - ovo je najzdravije što pojede

    Dukatino, kruh i maslac, čokolada, kroasan/krafna, rijetko kad banana i jabuka

    I to je to, ništa više on ne stavi usta

  4. #4
    Osoblje foruma spajalica avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2005
    Lokacija
    selo
    Postovi
    14,789

    Početno

    evo jucer je bas otvoren jos jedan topic s ovom temom.
    http://forum.roda.hr/threads/87138-p...C4%8De-dohrane

  5. #5

    Datum pristupanja
    Feb 2015
    Postovi
    32

    Početno

    Citiraj jennifer_gentle prvotno napisa Vidi poruku
    Jeste li čuli za ovaj poremećaj?

    Već dulje vrijeme se mučimo sa sinovom prehranom (za mjesec dana 4 godine), tek sad sam naišla na ovaj poremećaj prehrane.


    http://www.raisehealthyeaters.com/20...er-needs-help/


    http://mealtimehostage.wordpress.com...ting-disorder/

    Kod njega ovakvo stanje traje već skoro 2 godine. Do tada je jeo sve, meso, variva, ribu...Dok nije počeo malo pomalo isključivati sve više namirnica.

    Jed uglavnom kruh, rižu i mliječne proizvode (mlijeko i jogurt). Od povrća samo špinat (na mlijeku). Tješi me što hoće voćne šejkove pa mu pokušavam "progurati" svaki dan.

    Zadnjih par tjedana je počeo pomalo jesti meso (isključivo pohano) i bijelu ribu, pa se tješim da ima nade.

    Inače, baš kako piše u članku, nema šanse da pojede nešto što neće ma koliko bio gladan. Ako slučajno pojede nešto što mu se ne sviđa, znao je i povratiti. Kad vidi "neprijateljsku" hranu ima poriv za povraćanjem. To je znalo ići toliko daleko da ne može jesti s nama za stolom ako se na stolu nalazi npr. grašak. Izlasci, restorani, rođendani su noćna mora. Već 2 godine kuham duplo, a moram ga nagovarati da jede čak i tu "prilagođenu" hranu koju mu spremam. Već smo ludi, ne znam što da radim. Inače je dobro uhranjen (ne znam stvarno od čega, stvarno ne jede puno, ne sjećam se da je ikad u životu rekao da je gladan).

    Prepoznaje li netko svoje dijete u ovome i kako se nosite s tim?
    Pa po ovome šta ste napisali, ipak je zastupljeno puno toga. Možda mu još samo praviti razne paštete od mahunarki sa začinima koji njemu pašu. Inaće mislim da je najvažnije da dijete dovoljno količinski i redovito jede. S vremenom će vjerojatno promijeniti navike.

  6. #6

    Datum pristupanja
    Jan 2015
    Postovi
    4

    Početno

    Drago mi je da postoji ova tema. Imamo sina koji ima SED (poremećaj selektivno jedenja) pa kako istažujemo to već duže vrijeme stavit ću vam tekstove od lječnika van Hrvatkse jer kod nas ne postoji nitko tko se detaljno bavi ovim problemom.

    Za početak je bitno razlikovat selektivno jedenje od izbirljvosti u hrani.

    Selektivno jedenje (SED – Selective eating disorder) spada u dijagnozu ARFID (Avoidant / Restrictive Food Intake Disorder) koja je tek od prije tri godine imenovana tim nazivom u Americi, a tek od nedavno prihvaćena dijagnoza u Hrvatskoj.
    Bitno je razlikovati izbirljivost u prehrani i selektivno jedenje jer to NIJE jedno te isto.
    SED nije izbirljivost u prehrani. SED je stvarna i ozbiljna fobija ili averzija prema hrani, dok je izbirljivost normalna faza kod većine djece, oni MOGU jesti, ALI NE ŽELE.
    Kod osoba koje imaju poremećaj selektivnog jedenja - dijete ŽELI jesti hranu, ALI NE MOŽE, bez obzira na poticaj.

    Zapravo, dijete će radije gladovati, nego pojesti nešto „za njega prijeteće“. Roditelji, želeći da dijete počne „normalno“ jesti pokušavaju svašta. Ali izgladnjujući svoje dijete, prijeteći, podmićivajući, izazivajući osjećaj krivnje itd., time djeluje samo kontraproduktivno.
    To je stanje često prisutno još od najranijeg djetinjstva u kojem dijete jede hranu u vrlo uskom rasponu i odbija sve druge.
    Takvoj djeci ne vrijede uvjeravanja ni mito, kazne, pokloni, niti da ih se ostavi na stolu"dok ne završe svoju hranu". Roditelji takve djece redovito izvješćuju da su pokušali sve te stvari pa još i više, ali bez uspjeha.
    Ova djeca bi doslovno radije umrla od gladi nego jela hranu izvan njihovog raspona.
    Raspon je samo nekoliko tipova hrane, često proizvodi koji sadrže ugljikohidrate (krumpir, kruh, tijesto)
    Roditelji su u pravoj nevolji, osjećaju se loše i bespomoćno.
    Preko „dobronamjernih“ savjeta kao što su: "neka sjedi za stolom, jesti će kad bude dovoljno gladan ", „kod nas toga nema, ili nek jede kao i svi ili nek ide gladan u krevet“, često su neshvaćeni ili čak optuživani.

    Simptomi se obično pojavljuju u ranom djetinjstvu ili djetinjstvu, ali oni mogu također biti prisutni u odrasloj dobi.

Stranica 4 od 4 PrviPrvi ... 234

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •