Ja od kada nema Algoritma više ne nalazim ništa pošteno na Interliberu.
To je bio jedini pošteni štand sa stranim knjigama.
Još nisam našla zamjenski.Ili ipak ima, a da ja nisam primijetila osim Superknjižare, ali oni imaju relativno mali izbor.
Ja od kada nema Algoritma više ne nalazim ništa pošteno na Interliberu.
To je bio jedini pošteni štand sa stranim knjigama.
Još nisam našla zamjenski.Ili ipak ima, a da ja nisam primijetila osim Superknjižare, ali oni imaju relativno mali izbor.
Ništa, ali ako je original napisan na engleskom preferiram original pred prijevodom.
A večina dobrih romana je na engleskom.
Recimo kćer se zapiknula na jednom štandu za ovo: https://amaranthinebooks.com/product/jh-set/
ali 900 kuna mi je malo previše trenutno.![]()
Sviđa joj se.
Prošle godine je kupila ovu: https://en.wikipedia.org/wiki/Harry_...e_Cursed_Child
Meni je Algoritam bio no.1 za stručnu literaturu i mogla sam tamo provesti cijeli dan. Imam sve on line ali volim imati u rukama.
Ne bih se složilaali to je već pitanje ukusa, a o ukusima se ne raspravlja.
Inače, proljetos sam bila na jednoj književnoj tribini gdje se govorilo i o prijevodima, i ondje sam doznala ono što mi je i samoj intuitivno više puta došlo - da čitanje u originalu ima smisla jedino ako je čitatelj izvorni govornik tog jezika. U ostalim slučajevima, doživljava se tek jedan sloj knjige, onaj fabularni, površinski.
Pritom ne mislim na stručnu literaturu, koja na hrvatskom jeziku za neke struke često ni ne postoji pa nema izbora.
Te me konstatacije uvijek podsjete na Čarobnu goru, odnosno Thomasa Manna, gdje lik priča da se, kad komunicira na stranom jeziku, uvijek osjeća kao da igra neku ulogu, kao da to nije baš on, pravi, autentični on, nego ga taj drugi jezik odmah i pretvara u nekog drugog. I ima tu itekako puno logike. A nedavno sam negdje naletila na naslov (čak nisam ni otvarala članak, nisam stigla, no ideja je već u samom naslovu dovoljna) da jezik u čijoj smo kulturi rođeni određuje naš pogled na svijet, naše shvaćanje svijeta.
imam par poznatih koji ne čitaju uopće domaće autore, jer su nekad prije počitali nešto što im je bilo bezveze, ili iz nekih svojih drugih razloga
i uvijek mi je žao to čuti, jer ima sjajnih naših romana i pisaca, suvremenih, mladih
ja baš volim čitati na hrvatskom, domaće (naravno, one odlično napisane), to je neka druga dimenzija od prijevoda
Tanja_b i Angie75, jako se prepoznajem u ovome. Buduci da zivim vani, svakodnevno se suocavam s tom promjenom karaktera, imam razlicite identitete na nizozemskom, engleskom i hrvatskom. Razlika nije drasticna ali se osjeca.
Kad bolje razmislim, taj mi se osjecaj javlja i pri skoku s knjizenog hrvatskog na ikavicu.
A sto se citanja na originalu tice, mislim da ako dobro poznajes jezik, nije sad bas da samo fabulu pohvatas. I takodjer, jako puno ovisi o prevodu.
Vrlo ocit primjer mi je Otmjenost jeza. Ta mi je knjiga bila malo preteska u Nl prevodu, pa sam si skinula pdf-ove na engleskom i srpskom. Srpska je varijanta prevedena tako grubo, s cestom uporabom slenga, kao da se o dvije razlicite knjige radi.