ne znam kako vam je vijest tu ulapa. Vijest - vijesti je kao ljubav - ljubavi, obitelj - obitelji. Ide u kategoriju imenica ženskoga roda na konsonant (tzv. i-deklinacija).
Skripta je množina, jer je, tako kažu, tako u latinskom iz kojeg riječ dolazi (jednina je skriptum). Pa bi trebalo reći imam jedna skripta iz hrvaskoga, dvoja iz matematike.
Skripta kao jd. i skripte kao mn. je nastalo tako što se latinska riječ ugurala u deklinaciju imenica ženskog roda na -a (kao žena - žene), jer ljudi nisu, eto jadni neuki, znali da je skripta već množina i da ne može onda biti i jednina.
ne bi o nickovima.
imas i wiki.
nekako mislim da na njoj tako nesto pogresno pise da bi davno ispravili. netko.
a ima i ovaj znanstveni clanak, pa citaj ako ti se da :D ili mozes :D http://hrcak.srce.hr/index.php?show=...k_jezik=102674
ima i ovo na netu:
"Evo malo o CV jetara u standardnom jeziku.
Boranićev je pravopis dvadesetak godina promovirao jetra kao jedninu ženskoga roda (prema unificiranoj terminologiji, 1934.). Isto je činio i Pavešićev "Jezični savjetnik ..." (iz 1971.).
Biolozi i liječnici imaju pametnija posla od polemiziranja s jezičnim savjetnicima, i tako se taj oblik uobičajio u njihovoj stručnoj literaturi. Institutski jezični savjetnik (1999.) pokušava restaurirati stanje prije 1934., i ponovno uvesti jetra kao plurale tantum."
"A nu ovo. Kaže Ivšić ovako:
Poznato je da se imenice jetra i pluća u naših pisaca mijenjaju obično kao srednji rod plurala, kako se dijalekatski i govore. No u Vuka nalazimo samo jetra f. i pluća f., a iz Akademijina rječnika vidimo da jetra f. dolazi veoma rano. Imenica jetra po postanju je sred. rod pl. (stsl. jętra), a singular je došao otud što je nominativ plurala srednjeg roda jednak s nominativom singulara ž. roda. To se isto dogodilo i u vulg. lat. jeziku u kojem se, na primjer, nekadašnji nom. pl. sr. roda arma shvaćao kao nom. sg. ž. roda pa zato imamo, npr. u franc. jeziku l'arme f. "oružje".
Također, kaže Ivšić da je prijelaz iz sr. roda u ž. rod počeo u štokavaca."
http://bujicarijeci.com/2012/10/skripta/ cvijeto, ja se slazem s njihovim zakljuckom/misljenjem![]()
Odlično leonisa za godinu dana se preko balkona dovikujemo: "Kako ide množina od ....?"
pa naravno. kakav latinski, kakav skriptum, ko tako više govori, imam dvoja skripta iz matematike (osim apri :D )
upravo tako ivano2!
na kraju ce me kcer uciti.
jel ima neki topic s popisom novih/starih rijeci?
skuzila sam da su sad samoglasnici i suglasnici otvornici i zatvornici. znam da se vise ne deklinira niti ne konjugira.
nisam znala da sam toliko stara, al istina, u drugoj drzavi sam se skolovala. ko i svi mi (manje vise).
Posljednje uređivanje od leonisa : 13.11.2013. at 14:05
Nadam se da ne postoji. Postoje preporuke za parove riječi, no tražiti treba u različitim jezičnim savjetnicima.
I dalje postoje i samoglasnici i suglasnici. Npr. otvornici su u hrvatskome a, e, i, o, u, a samoglasnici su a, e, i, o, u i r. Prvo govori o glasu kao glasu (priječi li zračnoj struji išta put na prolasku kroz usta, da skroz pojednostavimo, dakle kako se tvori), a drugo o glasu kao nositelju sloga (o njegovoj ulozi u riječi).skuzila sam da su sad samoglasnici i suglasnici otvornici i zatvornici. znam da se vise ne deklinira niti ne konjugira.
nisam znala da sam toliko stara, al istina, u drugoj drzavi sam se skolovala. ko i svi mi (manje vise).
Ne znam koliko je dosljedno to provedeno u školiskim udžbenicima, pretpostavljam ne baš dosljedno pa odatle i mišljanja da sad više nema samoglasnika i suglasnika. To jednostavno nije točno.
vidis, igram igrice za bildanje mozdanih vijuga i trebam kliknuti da ako je u paru broj/slovo samoglasnik na jednoj strani i paran broj na drugoj.
kad sam muza pitala sta im je r, poceo se krizati (figurativno, ofkors) da kako je r samoglasnik, ja rekoh, mi smo ucili da je i r. za potrebe treninga r nije samoglasnik.
u razredu ne pisu samoglasnici vec otvornici. na panou.
ne zelim ja, cvijeto, nju uciti, vec je razumijeti sta mi govori![]()
inace, hvala ti freja na ovome postu. sad mi je jasnije.
do njega sam mislila da su samoglasnici otvornici (tako mi je i gugl pokazao).
znaci ovo je krivo
U hrvatskom jeziku postoje tri podjele fonema.
1. Prema otvorenosti (odnosno, zatvorenosti) prolaza zračnoj struji koja izlazi iz pluća.Zatvornici se dijele po tvorbenom načinu na zvonačnike i šumnike.
Otvornici (samoglasnici) a, e, i, o, u + (ie) (r) Zatvornici (suglasnici) b, c, č, ć, d ,dž, đ, f, g, h, j, k, l, lj, m, n, nj, p, r, s, š, t, v, z, ž
U zvonačnike spadaju l, j, lj, m, n, nj, v, r.
U šumnike spadaju:
- zapornici: b, d, g, p, t, k
- tjesnačnici: z, ž, s, š, f, h
- slivenici: dž, đ, č, ć, c
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gramati...atskoga_jezika ?
Mnogi tako misle.
To je posljedica ovoga gore što sam rekla da mnogi tako misle. No s druge strane, za "običnu", školsku upotrebu, skoro da je nevažno kako se zovu. Ako uče dijeliti riječ na slogove, važno ima je da i r bude uključen, kad srednjoškolicu uče o tome kako nastaju glasovi, lakše im je objasniti kako nastaje otvornik, tj. kako se otvornik razlikuje od zatvornika (otvoren prolaz zračnoj struji) nego kako nastaje samoglasnik. Termin je prozirniji i tako je ušao u škole - prvo je uveden u udžbeniku iz Fonetike i fonologije za 1. razred gimnazije. Poslije se to proširilo i kamo treba i kamo ne treba.
Posljednje uređivanje od Freja : 13.11.2013. at 14:32
o tek sad vidim da cu i u zatvoru zavrsiti, s nekim zatvornicima![]()
Ovo su nova skripta.
Transplantirali su mu jetra.
Ali ne znam dal tko tako govori, osim možda na faksu.
Evo novog zadatkaBlago meni i mojoj pismenosti... Kako glasi glagol od imenice Škola?
IMENICA škola
PRIDJEV školski
GLAGOL???????
Ako imamo dokumente, zašto ne bismo imali skripte? Ili nije isto?
Meni su uvijek drage ovakve teme jer mi osvijeste da sam zapravo nedovoljno pismena (ma što o sebi mislila). Puno sam stvari obnovila i naučila, a tek je 3 šk.god. prošlo. Što li ću tek otkriti?![]()
pa sad ako cu bas paziti kako pisem u nesluzbenoj komunikaciji onda cu obvezno svaku rijec pisati pravilno, nikako obAveznota tako i kci.
al istina je da vrlo cesto razgovaram (pri tome mislim i na prepiske forumskog tipa) nepravilno i zaboravim se ponekad i dobro mi dodje, ko coksi, da se prisjetim.
Posljednje uređivanje od leonisa : 14.11.2013. at 14:18
Ma lako za tebe, leo![]()
ti si đivna, ali đa đrugi ne pokupe![]()
Pa imali smo već mini rasprave je li forumska komunikacija formalna ili neformalna. Neki kažu formalna, jer je pisana, a neki neformalna jer je razgvor. Ja se priklanjam drugom mišljenju. Definitivno neformalna. I sviđaju mi se kolokvijalizmi, strane riječi, dijalektizmi, lokalizmi, neke vlastite tvorenice... sve mi to obogaćuje ovaj, razgovorni stil. Čak i pokoji vulgarizam.
Ma i ja, naravno, stoput sam započela rečenicu malim slovom, npr.
No kad već raspravljamo o gramatičkim pitanjima... Nije uzgred pisati pravilno![]()
slazem se.
meni je ostalo u navici da u internetskoj komunikaciji sve pisem malim slovima i bez šđćčž jos iz doba kad nasi forumi nisu podrzavali ta slova pa su izlazili razni znakovi. a tu je bio i sms.
probala sam se apgrejdati (poboljsati?) al ne ide
pa mi pola posta izgleda ovako, pola onako.
Posljednje uređivanje od leonisa : 14.11.2013. at 14:28
Mene ne smeta neformalna komunikacija, dapače. Hajde, dobro...malo me uvesele tvrdnje "inaće sam jako pismena a neformalno pišem jel mi se nepazi na svakom topiću".
'oćemo l' cjepidlačit'?
Nije mene ne smeta, nego meni ne smeta.
e sad da vas pitam, jel did ili dida? knjizevno? :debatekodkuce:
djed
a u tom obliku po meni dida
Posljednje uređivanje od spajalica : 14.11.2013. at 14:39
Možda bolje da šutim. Ja sam jezična čistunka kao apri i jednostavno primjetim sve nepravilnosti u govoru a i u pismu (al ajde ja sam jezičarka, pa mi se to nadam se oprašta).
Ali volim, ne mogu reći da ne volim, razna narječja i dijalekte, pogotovo one s juga Lijepe naše. Od njih se topim kad ih čujem.
Primjetiš Lili, ha? Šta ćeš, kad bode oči, bode oči...
Čekaj, što se po novome piše: nemožeš? Spojeno? Ili se igramo![]()
je i topić nije umanjenica odjevnog predmeta.
Imam i ja jedno pitanje...U zadnje vrijeme se dosta inzistira na nekim čudnim (barem meni) deklinacijama pridjeva. Npr. "medvjedići dobra srca". Zašto ne dobrog?
Ili npr. čitam u slikovnici "princeza je jahala djedova konja" i dijete me pita "kaj to znači? misliš, djedovog?"
Ne sjećam se da smo to učili u školi i da se onda to baš često koristilo. Prljavci pjevaju "u kaputu očevom, malčice prevelikom...", kaj bi onda trebalo biti "kaputu očevu"?