Stranica 1 od 2 12 PosljednjePosljednje
Pokazuje rezultate 1 do 50 od 53

Tema: ja seljak

  1. #1
    aries24 avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Postovi
    2,089

    Početno ja seljak

    eto, ja bi u seljake :D
    imamo mali vrt koji je neko vrijeme neobrađen i ja bi se sad primila posla
    sadila bih mrkvu, peršin, blitvu, poriluk, cvjetaču....

    e sad, ne bih htjela koristiti ništa štetno, dakle trebaju mi ekološke metode obrane od štetočina
    ili metode tipa koje kulture je najbolje saditi jednu uz drugu jer se međusobno štite, a koje se ne trpe
    problem su nam krtice, sve su izrovale, kako se braniti???

    osim toga, kako sam cijeli život provela na moru tamo je "ritam" sadnje i dozrijevanja nešto drukčiji pa i na to moram paziti

    svaka pomoć u vidu linkova je dobrodošla

  2. #2

    Datum pristupanja
    Jan 2005
    Lokacija
    Zapresic
    Postovi
    768

    Početno

    Nemam ti sta pametno reci, ja prosle godine po prvi put sadila, pa zalijevala ko manijak i trudila se, i na kraju mi sve rajcice strunule od kise, a ostalo pojeli puzevi.
    Ove godine mislim da necu apsolutno nista.

  3. #3
    dijanam avatar
    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Zadar
    Postovi
    975

    Početno

    Aries, preporucujem ti knjigu "Slusaj kako zemlja dise" od Lidije Komes, Bozice Papes-Mokos, Zlate Nanic i Melite Fazinic.
    Tamo ima i tablica dobrosusjedskih odnosa medju biljkama i prirodne metode zastite bilja... Vrlo prakticna knjiga!
    Sretno s vrtom!

  4. #4
    aries24 avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Postovi
    2,089

    Početno

    dijanam
    ivonna, ako uspije navrati na ručak

    inače ima još jedna zanimljiva "Revolucija jedne slamke" Masanobu Fukuoka, preporuka i za one koje ne zanima sadnja, jako zanimljivo
    čitala malo davnije, morala bih se opet malo podsjetiti

  5. #5

    Datum pristupanja
    Apr 2006
    Lokacija
    Zg
    Postovi
    90

    Početno

    ja ima savjet za puževe...

    metneš neki lavor u vrt i napuniš ga pivom..svi puževi iz bliže i dalje okolice idu na pivo ko ludi, a mrkvica i ine stvari samo bujaju

    Ak se ne skupe puževi skupit će se navijači za svjetsko prvenstvo

  6. #6
    zibba avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2006
    Postovi
    1,204

    Početno

    Za puževe posadi kadifice u vrtu, ja lani nisam imala probleme usprkos kiši.
    Za prirodni vrt pročitaj knjigu: Vrt bez motike, jako dobri savijeti, imam namjeru prijeći na tu tehniku kada ću imati vrt samo za sebe, sada baka ne dozvoljava nikakav način na koji ona ne sadi već kojih 80 godine. Tako da ću malo pričekati, ali mi se čini jako praktično jer nema puno zalijevanja ni gnojenja, jer se stelja sama od sebe raspada i stvara bogati humus.

  7. #7

    Datum pristupanja
    Feb 2005
    Lokacija
    zgb
    Postovi
    1,984

    Početno

    ja nemam pametan savjet osim pitati mamu.
    kod nje je sve bio uzgoj.

  8. #8
    Davor avatar
    Datum pristupanja
    Jan 2004
    Postovi
    8,984

    Početno

    protiv krtica postoji bipsalo koje se upikne u zemlju i slijedećih cca 3 mjeseca nema krtica u radijusu od oko 30 metara (dok izdrže baterije). Susjedi na vikendici to imaju i... naš posjed je isto zaštićen

  9. #9
    aries24 avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Postovi
    2,089

    Početno

    dolega - pitaj mamu
    davore - kakvo bipsalo, di ima nabavit tih bipsića?
    ako sredim krtice, sveki će me volit više od vlastitog sina, zakrvila se s njima (krticama, ne sinom ), al one joj se se zlurado smiju i trk napravit novu rupu

  10. #10

    Početno Re: ja seljak

    Citiraj aries24 prvotno napisa
    eto, ja bi u seljake :D
    imamo mali vrt koji je neko vrijeme neobrađen i ja bi se sad primila posla
    sadila bih mrkvu, peršin, blitvu, poriluk, cvjetaču....
    Moja susjeda uzgaja totalno ekološki uglavnom te iste kulture...i ovak stvari stoje:

    gnoji glistinom, gnojivom koji proizvode kalifornijske gliste. Biljke od namtenika svih vrsta štiti gnojnicom od kopriva, a isto tako kopriva ima izvanredan biokemijski sastav i koristi se kao gnojivo osim kao pesticid. Kažu da je gnojnica od gaveza također izvanredna za biljke koje daju velike sočne plodove.

    Evo recepata:

    U prirodi raste bilje koje vrlo korisno djeluje protiv mnogih biljnih oboljenja. Prirodna sredstva na manje problematičan način postižu željeni cilj. Ona su osim toga kad ih sami proizvedemo mnogo jefitinija. Za proizvodnju vlastitog sredstva za prskanje dovoljna je posuda od deset litara. Sami možete nabrati biljke za juhu ili ih možete pustiti da poludivlje izrastu u nekom kutu vrta. Gavez i pravi pelin čak spadaju u vrt s ljekovitim biljem. Kod koprive, preslice, gaveza i pravog pelina koristi se cijela biljka sa stabljikom i listovima prije cvatnje. Kod vratića koristi se biljka u cvatu. Sušene biljke možete isto nabaviti u drogerijama, ljekarnama, poljoprivrednim ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama.

    Koprivino gnojivo za prskanje djeluje kao obrana od kukaca i jača otpornost biljaka. Jedan kilogram svježe koprive stavite u 10 litara vode. Ako je kopriva sušena potrebno je od 100 do 200 g. Fermentirano gnojivo mora se razrijediti u omjeru 1:10. Njime se može zalijevati područje korijena, tlo ili samo jako razrijeđeni listovi. Mlado, fermentirajuće gnojivo koristi se nakon otprilike 4 dana. Prskamo po listovima i stabljici protiv lisnih uši i grinja. Omjer kod tog prskanja mora biti 1:50.

    Ljuta juha od koprive radi se od 1 kg svježe koprive i 10 litara vode, stoji od 12 do 24 sati i prska se. Nerazrijeđena djeluje protiv lisnih uši. Žareće tvari koprive gube se ako juha predugo stoji. Učinkovitosti ekstrata koprive su dvojbena. U svakom slučaju, ova se juha može preporučiti samo kod blagog napada ušiju.
    Manje je poznato da gavez možemo koristiti kao tekuće gnojivo u povrtlarstvu; bogat je kalijem, pa je podesan za gnojenje korjenastog povrća, naročito rajčica. Priprema ovog gnojiva : u početku cvatnje pokosi se gavez i cijele biljke stavljaju u bačve ili posude od plastike ili staru drvenu bačvu, ali ne sasvim do vrha.
    Zatim se dolije voda dok biljke ne pokrije voda, posuda se pokrije i ostavi tako 3 tjedna. Kada masa provrije, tekućina se odlije i razrijeđenom vodom u omjeru 1:10 upotrebljava za zalijevanje povrća. Najbolje je ovu tekućinu pomiješati sa tekućim gnojivom od koprive, koje se spravlja na isti način, u omjeru 1:1.
    Zalijevanje biljaka ovim tekućim prirodnim gnojivom ubrzava rast biljaka i jača njihovu otpornost prema bolestima.
    Uglavnom, ona s koprivama rješava sve napade ušiju i poznatih napasnika. Od samo kile koprive ili gaveza dobiješ gnojiva dovoljno za cijelu sezonu u malenom povrtnjaku.
    Sretno!

  11. #11
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno


  12. #12
    bebelina avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2006
    Lokacija
    Zadar
    Postovi
    1,609

    Početno

    A sto da radim s usima i medikom koje mi svake godine totalno uniste ruze?

  13. #13
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    prska se sa vodom u kojoj se namakala kopriva+pelin 24h, ne znam na pamet recept, pitati ću djeda, pa javim

  14. #14

    Datum pristupanja
    Jun 2005
    Postovi
    2,709

    Početno

    Citiraj bebelina prvotno napisa
    A sto da radim s usima i medikom koje mi svake godine totalno uniste ruze?
    Znam da je FUJ!!!, ali: namoči u posudu nekoliko opušaka, ostavi par sati, procijedi i poprskaj po ružama. Nema uši 100%.

    Što se bio-uzgoja tiče nemam pojma od kud bih počela pisati. Radimo to već nekoliko godina pa ako kome zatreba savjet neka pita.
    Za početak: siješ red mrkve uz red luka. Tako se izbjegnu lukove muhe. Kadifica je super, ali tu i tamo treba posaditi i koju biljčicu s eteričnim uljem jačeg djelovanja jer to tjera beštije, a kasnije te biljke dobro dođu za prskanje korisnog bilja (može i za čaj). Savjetujem kadulju i mentu, majčinu dušicu, neven.
    Gnojenje koprivom (3 tjedna u posudi s vodom-prestrašan smrad, ali jako učinkovito). Prskanje se još radi i koprivom i preslicom, gnoji se glistinom i kompostom.
    Umjesto štihanja zemlja se samo rahli da se ne pomiješaju slojevi. Puževi stvarno idu na pivu-u više manjih posudica je bolje nego u jednu veliku. Krumpirove zlatice se tjeraju plastičnom bocom tak da se doslovno lagano mlati po mladicama krumpira, za buhač nemam rješenja, a zečeki koji pojedu mladu blitvu i salatu tjeraju se kravljim lojem koji se stavi na nekoliko štapića po gredici. Od ptičica se sjeme štiti jogurtovim čašicama orenutim na štapiće zabodene u zemlju, a ovaj "aparatić" protiv krtica je kod nas bio prava sprdnja jer je jedna krtica iskopala krtovinac upravo tamo gdje je bio zaboden.

    Sad mi više ništa ne pada na pamet, ali stojim na raspolaganju.

  15. #15
    Dia avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2006
    Lokacija
    kun
    Postovi
    2,244

    Početno

    mi smo stavili koprivu u vodu da se usmrdi i sa tim prskali proviv puzeva i gusjenica

  16. #16

  17. #17
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    preporuka knjiga:
    Vrt bez motike, S. Ruth
    Revolucija jedne slamke, M. Fukuoka
    Bio-vrt, E. Simoni


  18. #18

    Datum pristupanja
    Aug 2006
    Postovi
    1,710

    Početno

    Citiraj zibba prvotno napisa
    Za puževe posadi kadifice u vrtu, ja lani nisam imala probleme usprkos kiši.
    Za prirodni vrt pročitaj knjigu: Vrt bez motike, jako dobri savijeti, imam namjeru prijeći na tu tehniku kada ću imati vrt samo za sebe, sada baka ne dozvoljava nikakav način na koji ona ne sadi već kojih 80 godine. Tako da ću malo pričekati, ali mi se čini jako praktično jer nema puno zalijevanja ni gnojenja, jer se stelja sama od sebe raspada i stvara bogati humus.
    Ja imam isti problem s bakom kao i ti, pa se ni neću puno gurati u njeno carstvo.
    A imala sam i jedne godine okršaj sa zloćestom susjedom, naime ja se te godine ohrabrila i posadila na jednu gredicu kao svoj dio vrta i kad je napokon došlo vrijeme za berbu lijepe mlade mrkvice, korabice i ostalog, susjeda je među do moje grede pošpricala sa onim otrovom da trava više ne raste :shock: , ono ja dođem ujutro isćupat grincek za juhu i imam kaj vidjeti i tak je moj trud propao, red mrkvice uz među se posušio i ostatak sam počupala i bacila jer je vjerovatno sve bilo zatrovano.

  19. #19
    aries24 avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Postovi
    2,089

    Početno

    hm, još ništa od moje agro karijere
    jedan pokušaj neslavno propao
    posijala ja svega i svačega, a kad je korov niknuo :shock:
    taj vrt je već godinama zapušten, ali nije jako zarastao, a kad sam ga prekopala korov je doslovno podivljao, prava šuma!!!

    kako to spriječiti ovaj put?

  20. #20
    NINA80 avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2007
    Lokacija
    zagreb
    Postovi
    934

    Početno

    a da ga malo dublje prekopaš npr frezom

  21. #21
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    Citiraj aries24 prvotno napisa
    hm, još ništa od moje agro karijere
    jedan pokušaj neslavno propao
    posijala ja svega i svačega, a kad je korov niknuo :shock:
    taj vrt je već godinama zapušten, ali nije jako zarastao, a kad sam ga prekopala korov je doslovno podivljao, prava šuma!!!

    kako to spriječiti ovaj put?
    nemoj kopati
    kad preoreš, onda oslobodiš staro sjeme

    budem kasnije objasnila
    ni japanac nije uništio korov, pa ima povrča

  22. #22
    aries24 avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Postovi
    2,089

    Početno

    bio je pofrezan, valjda sam tako i probudila pra-pra-sjeme korova

  23. #23
    NINA80 avatar
    Datum pristupanja
    Aug 2007
    Lokacija
    zagreb
    Postovi
    934

    Početno

    nečeš od prve uspjeti,to ide postepeno ponavljanjem, kroz godine će oslabiti- mi ga imamo i sad frezamo nakon ohoho godina
    ili odi u poljoprivrednu tražiti neki herbicid za uništavanje al s tim oprezno

  24. #24
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    radije trpi korov, nego da jedeš hebricid

    moj svekar lagano prekopa zemlju kad nepotrebne biljke počnu nicati, tako nema muke sa jakim korjenjem

  25. #25

    Datum pristupanja
    Jun 2005
    Postovi
    2,709

    Početno

    Korov ne špricati ničim nego čupati onaj koji baš guši biljku koju želimo uzgajati. Bit bio-uzgoja je između ostalog i u tome da postoji suživot korisnih biljaka i korova. Najgore je kad je zemlja oko biljaka gola. Tad se lako isušuje, kiša koja pada samo prođe kroz pukotine na zemlji i ne zadrži se oko korijena biljaka.
    Moje gredice su vrlo daleko od onih sa slika iz knjiga o uzgoju povrća, ali sve uspjeva savršeno. Korov treba držati pod kontrolom dok posijane biljčice ne ojačaju, a onda sve to lijepo pustiti na miru da raste zajedno jer nakon nekog vremena npr. lišće mrkve zasjeni korov i on prirodno odustane od pretjeranog rasta.

  26. #26
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    najgora je opcija gola zemlja, zato je dobro staviti neku vrstu malča (humus, sijeno, slama..) , oni čuvaju vlagu i u njima
    ive dobre bakterije i bube koje od njega stvaraju plodno tlo, brzo se nasele i kišne gliste

    neke vrste "korova" tj. nejestivih biljki imaju mogućnost ozdravljenja i obogaćivanja tla (kao npr. djetelina, kopriva ...)

    ako se sjećaš knjige iz OŠ: prije su ljudi rabili plodored, podjelu polja na 3-4 zone, godišnja rotacija, tako da je uvijek 1 zona polja bila pod "korovom" tj. nejjestivim samoniklim biljem da se obnovi tlo

    sad čitam "Tajni život tla" ... trenutno imam toliko info u glavi da će mi trebati neko vrijeme da mi "sjedne"
    - pospješivanje rasta i uzgoja sa vibracijama (muzika)
    - homeopatija tla
    najteže mi pada onaj dio o kemijskom trovanju zemlje naših unuka
    korištenje umjetnih gnjojiva ubija život u tlu, sprečava prirodni proces stvaranja humusa, i zato ga poljoprivrednici svake godine trebaju sve više i više, a urod slabi po pitanju hranjivosti, vitamina, minerala ...

  27. #27
    Rene2 avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Na svom mjestu.
    Postovi
    1,905

    Početno

    Korov - samo redovito okopavanje i plijevljenje. Najbolje ga se riješiš dok je mali, uzmeš one grabljice što izgledaju kao 3 prsta i prođeš njima između redova. Dok su ti biljke koji si sijala male, nediraj puno oko njih. A dio korova ja uvijek ostavim, jer on u sušnim mjesecima čuva vlagu.


    Zlatno pravilo: jedno okopavanje vrijedi kao 3 zaljevanja. Ako se napravila pokorica i zemlja se čini suho, nemoj zaliti, nego okopaj. Na taj način prekidaš zračne kanale kojima vlaga isparava iz zemlje i vlaga se zadržava u zemlji.


    A evo ti i dobar link: http://www.povrce.com/

  28. #28

    Datum pristupanja
    Oct 2007
    Lokacija
    pod stresom
    Postovi
    1,827

    Početno

    korov je najbolje okopavati dok je zelen (jer tada nema još sjemena) ... a biti će ga uvijek vjeruj mi...

    gnjojidbu obavljaj kompostom (super je a i smanjuje količinu smeća) treba ti jedno 2 x 2 m i 1,5 metar u visinu sa udubljenjem u sredini... na to stavljaj sav biljni otpad iz kuhinje (kore od banana i krumpira, talog od kave, vrećice čaja, skuhano i neskuhano povrće itd) redovito mješaj i pazi da je stalno vlažno... nije teško...

    puževe riješi ljuskama od jaja ... stuci ljuske i pospi po vrtu... odličan izvor kalcija a puževi se izgrebu za bonus...
    netko je već gore spomenuo koprivu protiv nametnika - super stvar....
    ja korom od banane gnjojim i lončanice....

  29. #29
    Rene2 avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Na svom mjestu.
    Postovi
    1,905

    Početno

    Ja sam imala problema sa slakom. I pronašla sam rješenje.

    Umjesto frezanja, koje posječe korijenje i onda se slak još više razmnoži, sada štijem bašću i prilikom štijanja uklanjam sav tvrdokorni korov (maslačak, slak, trputac i sve što ima duboko korijenje).

    Ove godine je znatno manje korova.

    Ali nikada nisam koristila herbicide, redovito okopavam, svejedno se korova ne možeš riješiti.

  30. #30

    Datum pristupanja
    Jun 2005
    Postovi
    2,709

    Početno

    Citiraj Rene2 prvotno napisa
    Ja sam imala problema sa slakom. I pronašla sam rješenje.

    Umjesto frezanja, koje posječe korijenje i onda se slak još više razmnoži, sada štijem bašću i prilikom štijanja uklanjam sav tvrdokorni korov (maslačak, slak, trputac i sve što ima duboko korijenje).
    Kad već štihaš probaj si kupiti onu "štihaču" koja izgleda kao vile, ali s jako debelim "zupcima". S njom isto možeš preštihati, ali ne okrećeš slojeve zemlje što i inače nije dobro raditi jer svaki sloj ima svoju ulogu nego samo rahliš zemlju i korov lako povadiš van.
    Slak treba čupati, a trputac i stolisnik ostavim jer kasnije, kad naraste, volim ga potrpati skupa s koprivom u ono smrdljivo gnojivo. To su ljekovite biljke i šteta ih je iskorijeniti.

  31. #31
    aries24 avatar
    Datum pristupanja
    Apr 2005
    Postovi
    2,089

    Početno

    mene je iznenadila količina tog korova
    moja mama ima vrt, oduvijek, ali korov je zanemariv, neki mali, ni ne treba ga micati, ali kad sam vidila ovaj "moj" korov, skoro sam se onesvijestila

    mm kaže da su oni prije redovito obrađivali taj vrt, ali da nikad nije bilo toliko korova

    valjda je u tome fora, s vremenom odustane

  32. #32
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    ne odustane, jednostavno imaš više vrsta tih biljki
    - pioniri - oni naseljavaju uništenu, oslabljenu zemlju, svojim tijelom ga gnjoje
    - nakon njih slijede druge vrste, manje osjetljive
    - onda idu "trave" - visoke, zahtijevne biljke

    tlo je puno sjemena koje samo čeka povoljne uvijete
    zarasla bašća je imala gust biljni pokrivač,
    preoravanjem ste makli taj pokrivač i sjeme nekih biljaka je dobilo dovoljno mjesta i sunca za rast
    pa su buknuli

    poštihaj ih i ostavi na tlu (preokrenute), dobiti ćeš pokrov koji štiti tlo od isušivanja

  33. #33
    makka avatar
    Datum pristupanja
    Oct 2005
    Lokacija
    slavonija
    Postovi
    784

    Početno

    Citiraj aries24 prvotno napisa
    mene je iznenadila količina tog korova
    moja mama ima vrt, oduvijek, ali korov je zanemariv, neki mali, ni ne treba ga micati, ali kad sam vidila ovaj "moj" korov, skoro sam se onesvijestila

    mm kaže da su oni prije redovito obrađivali taj vrt, ali da nikad nije bilo toliko korova

    valjda je u tome fora, s vremenom odustane
    zemlja u tvom vrtu i ona u vrtu tvoje mame se dosta razlikuje

    što se tiče korova, moja mama gooodinama radi svoj vrt i svake godine je od početka sezone skoro svaki dan u njemu
    Uvijek nešto čeprka, čupka, okopava.... kraj nje korov nema šanse.
    Ali se dobro oznoji.

  34. #34

  35. #35

    Datum pristupanja
    Feb 2007
    Postovi
    1,049

    Početno

    Korov možeš malko i zeznut, pripremiš zemlju ko da ćeš sijat, pa ne posiješ, nakon tjedan-dva-tri kad prva runda korova izraste okopaš ih motičicom i tek tada posiješ. A za korove koji izrastaju iz dijelova korijena poput nekih trava i slaka važno je prilikom pripreme gredice što je moguće više komadića korijena izbaciti van.
    Kad su posijane biljke male nema pomoći nego na sitno čupkati oko njih. Kad malo narastu možeš između njih staviti malč, npr. pokošenu travu. Ali ne svježu pokošenu travu, pa da se sparuši i trune na gredici, nego je pokosi kad je suho, pusti koji dan da se prosuši, pa onda takvu suhu u tankom sloju na gredicu. Nakon sljedeće košnje sljedeću rundu. (Ali ne kad jednom trava ode u cvijet i sjeme.)
    Malč ujedno čuva vlagu u gredici. Nastirati se može i poluzrelim kompostom, ali to je meni uvijek malo gadljivo, trava mi je draža.

  36. #36
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    Protiv crnih ušiju:
    1 L gnojnice od koprive
    40 L vode
    prskati 3x dnevno 3 dana
    (opa. ja sam se crnih ušiju riješavao tako da sam po cijelom vrtu na svakih 5m2 odprilike, posadio jedan bob)

    Za bujnost biljke
    1kg gaveza
    10 L vode
    Namočiti gavez u vodu, zatvoriti skoro pa hermetički, ostaviti 7 dana na suncu, prilikom otvaranja ne udisati (smrdi do bola)
    Procijediti i razrijediti 1:10
    Primjenjivati folijarno jednom tjedno predvečer

    Protiv gusjenica
    100g bibera u zrnu
    istuči i kuhati 1h u 10 L vode
    Ostaviti 48h da odstoji
    Prskati po potrebi i naravno po gusjenicama

    Protiv grinja, buhača i lisnih ušiju
    2 šake lupina crvenog luka
    preliti 1L vode
    kuhati do vrenja
    ohladiti i dodati 4L vode

    Protiv krtica, voluharica i rovki
    3/4 posude napuniti bazgom (zeljastim dijelom)
    posudu napuniti vodom
    ostaviti na suncu par dana da zakipi
    procijediti i razrijediti 1:5
    prskati po cijelom imanju (dvorištu, vrtu...)

  37. #37
    wewa avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Lokacija
    Sarajevo
    Postovi
    3,187

    Početno

    mi se igramo seljaka evo trecu godinu.

    najveci dio posla ode na plijevljenje korova, a primijetili smo da ga je manje ako se poore pred zimu, pa ponovno na proljece prije bujanja vegetacije. ako se ore/freza nakon sto korov osjemeni, jao si ga nama - kao sto ce biti ove godine...

    mi imamo 3 vrste stetocina - lisne usi, napadaju nam vocke i ruze, zlaticu koja voli krompir (trijebimo ih rucno), te sunce u kisi tzv. maču koja napada papriku, krastavicu i paradajz - to rjesavamo prskanjem modrom galicom.

    rado bih probala ovu opciju s koprivom, imamo je na izvoz u susjednoj basti koja se ne sije.

    e da - cime zastiti mandarinu, posadili smo je ovo proljece?

  38. #38
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    posij hren između krumpira, otjerati će zlaticu (miris im smeta)

  39. #39
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    može slika te "mače"?

  40. #40
    wewa avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Lokacija
    Sarajevo
    Postovi
    3,187

    Početno

    Citiraj MGrubi prvotno napisa
    može slika te "mače"?
    mogu potraziti, mada je to "seoski" lokalni termin za pojavu kise nakon koje ugrije jako sunce (Hercegovina je u pitanju) - lisce bude kao sprzeno, smedje i sasuseno. budu osteceni i plodovi.

  41. #41
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    BILJKE POMAŽU BILJKAMA:

    bolest/nametnik odbijajuće biljke

    buhač pravi pelin, paprena metvica,salata, žutilovka u cvatu

    Krumpirova zlatica hren, mrtve koprive, paprati

    Kupusni bijelac kopar, kadulja, ružmarin, majčina dušica, paprena metvica, pelin, rajčica, celer

    lisne uši, krvave uši dragoljub, lavanda, vrtni čubar

    lukova muha mrkva

    miševi, voluharice češnjak, kockavica, mlječika, pasji jezik, kokotac, suncokret (kao zaštitno rubno bilje)

    mravi lavanda, vratić, matilovac

    mrkvina muha luk, kadulja, grbica

    muhe bosiljak, vratić, orah

    nematode (glistaci) kadifice, neveni

    pepelnica češnjak (općenito baktericid i fungicid), vlasac

    puževi usjev gorušice, luk, češnjak, dragoljub, kadulja, izop, majčina dušica

    ribizova hrđa pravi pelin uz grmove ribiza

  42. #42
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    Citiraj wewa prvotno napisa
    Citiraj MGrubi prvotno napisa
    može slika te "mače"?
    mogu potraziti, mada je to "seoski" lokalni termin za pojavu kise nakon koje ugrije jako sunce (Hercegovina je u pitanju) - lisce bude kao sprzeno, smedje i sasuseno. budu osteceni i plodovi.
    budem pogledala u knjigu Biovrt, pa ako nađem šta pametnog javim

  43. #43
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    Pokušajte na povrtnjaku: dobri susjedi:

    rana mrkva - luk
    kasna mrkva - poriluk
    grah-cikla-čubar
    celer - poriluk
    mrkva-salata-vlasac
    rajčica-peršin
    rajčica-celer
    salata-rotkvica-korabica
    kupusnjače-grah
    krastavac-kopar

    Upamtite: loši susjedi:

    salata-peršin
    komorač-rajčica
    grah-luk
    kupusnjače-luk
    rajčica-grašak
    grašak-grah
    krumpir-suncokret
    krumpir-rajčica
    kupusnjače-gorušica

  44. #44
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

  45. #45

    Datum pristupanja
    Nov 2003
    Lokacija
    Slatina
    Postovi
    200

    Početno

    ja već treću (ili četvrtu) godinu imam svoj vrt, i svega u njemu, i naravno muku mučim sa korovom. Godinama nije rađen, a plus svega toga, bila je nekoliko godina posađena djetelina, jedan dio je bio stari zapušten voćnjak,.... joj

    ovako, ja sam odlučila, nakon što okopam dva-tri puta, između redova rajčice, luka i sl, samo bacat pokošenu travu iza kosilice. moja svekrva već nekoliko godina tako radi, ima rajčicu u redovima, i baca tu travu. Od nje korov ne može izbijati, izgleda uredno i nema previše kopanja, a osim toga, za vrijeme onih ljetnih vrućina, trava čuva vlagu.

    sličan je princip i ono sa slamom u jagodama, ili kad se u cvijeće u gradskim parkovima stavi ono drvo u komadićima, ne znam kako bih ga nazvala, ima sigurno neki naziv ali stao mi mozak

  46. #46
    wewa avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Lokacija
    Sarajevo
    Postovi
    3,187

    Početno

    Dada - mislis na mulch

    MGrubi - mislim da je ono o cemu sam pricala plamenjaca - gljivicno oboljenje. Lijek je neki fungicid, medju njima i modra galica

    Javljala nam se i suha trulez - simptom nedostatka kalcija, pa cemo to pokusati popraviti ove godine

  47. #47
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    češnjak je dobar fungicid
    e sad.. posadi ga između biljaka

    a možda nađem koji recept

    sve te umjetne otrvoe (modra galica, i ostali ..cidi) ne ubijaju samo nametnike , nego i sve ostalo
    a i ulaze u biljku, pa na kraju i ti jedeš


    što se tiče kalcija, bilo bi dobro dodati tlu kameno brašno, najbolje bi bilo dobro ga razmutiti u vodi (energično mješanje, malo u smjeru kazaljke, pa obrnuto) i zaliti biljke

  48. #48
    MGrubi avatar
    Datum pristupanja
    May 2006
    Lokacija
    Šibenik
    Postovi
    10,389

    Početno

    Dada
    ima jedna knjiga koji govori baš o tome šta si napisala:
    Vrt bez motike

    ja se trudim, no fali mi sijena..

  49. #49
    wewa avatar
    Datum pristupanja
    Feb 2004
    Lokacija
    Sarajevo
    Postovi
    3,187

    Početno

    Citiraj MGrubi prvotno napisa
    češnjak je dobar fungicid
    e sad.. posadi ga između biljaka

    a možda nađem koji recept

    sve te umjetne otrvoe (modra galica, i ostali ..cidi) ne ubijaju samo nametnike , nego i sve ostalo
    a i ulaze u biljku, pa na kraju i ti jedeš


    što se tiče kalcija, bilo bi dobro dodati tlu kameno brašno, najbolje bi bilo dobro ga razmutiti u vodi (energično mješanje, malo u smjeru kazaljke, pa obrnuto) i zaliti biljke
    modra galica se obicno otapa u kombinaciji s vapnom/krecom pa ostaje na povrsini lista, onako kao masni film - naravno da se ne prska u vrijeme zrijenja.

    jedan od recepata je ostaviti 100 gr cesnjaka da se otopi u 1l rakije, pa tim rastvorom prskati.

  50. #50

    Datum pristupanja
    Feb 2005
    Postovi
    712

    Početno

    I ja sam još friška pa molim malu pomoć-koliko se
    vremena nakon sadnje može oko malih biljaka staviti malč ?
    Da li se onda u principu ne okopava ?

Stranica 1 od 2 12 PosljednjePosljednje

Pravila pisanja postova

  • Ne možete otvoriti novu temu
  • Ne možete ostaviti odgovor
  • Ne možete stavljati privitke
  • Ne možete uređivati svoje postove
  •