ja seljak

[aries24]

eto, ja bi u seljake :D
imamo mali vrt koji je neko vrijeme neobrađen i ja bi se sad primila posla
sadila bih mrkvu, peršin, blitvu, poriluk, cvjetaču....

e sad, ne bih htjela koristiti ništa štetno, dakle trebaju mi ekološke metode obrane od štetočina
ili metode tipa koje kulture je najbolje saditi jednu uz drugu jer se međusobno štite, a koje se ne trpe
problem su nam krtice, sve su izrovale, kako se braniti???

osim toga, kako sam cijeli život provela na moru tamo je "ritam" sadnje i dozrijevanja nešto drukčiji pa i na to moram paziti

svaka pomoć u vidu linkova je dobrodošla

[ivonna]

Nemam ti sta pametno reci, ja prosle godine po prvi put sadila, pa zalijevala ko manijak i trudila se, i na kraju mi sve rajcice strunule od kise, a ostalo pojeli puzevi.
Ove godine mislim da necu apsolutno nista.

[dijanam]

Aries, preporucujem ti knjigu "Slusaj kako zemlja dise" od Lidije Komes, Bozice Papes-Mokos, Zlate Nanic i Melite Fazinic.
Tamo ima i tablica dobrosusjedskih odnosa medju biljkama i prirodne metode zastite bilja... Vrlo prakticna knjiga!
Sretno s vrtom!

[aries24]

dijanam
ivonna, ako uspije navrati na ručak

inače ima još jedna zanimljiva "Revolucija jedne slamke" Masanobu Fukuoka, preporuka i za one koje ne zanima sadnja, jako zanimljivo
čitala malo davnije, morala bih se opet malo podsjetiti

[ZliVuk]

ja ima savjet za puževe...

metneš neki lavor u vrt i napuniš ga pivom..svi puževi iz bliže i dalje okolice idu na pivo ko ludi, a mrkvica i ine stvari samo bujaju

Ak se ne skupe puževi skupit će se navijači za svjetsko prvenstvo

[zibba]

Za puževe posadi kadifice u vrtu, ja lani nisam imala probleme usprkos kiši.
Za prirodni vrt pročitaj knjigu: Vrt bez motike, jako dobri savijeti, imam namjeru prijeći na tu tehniku kada ću imati vrt samo za sebe, sada baka ne dozvoljava nikakav način na koji ona ne sadi već kojih 80 godine. Tako da ću malo pričekati, ali mi se čini jako praktično jer nema puno zalijevanja ni gnojenja, jer se stelja sama od sebe raspada i stvara bogati humus.

[dolega]

ja nemam pametan savjet osim pitati mamu.
kod nje je sve bio uzgoj.

[Davor]

protiv krtica postoji bipsalo koje se upikne u zemlju i slijedećih cca 3 mjeseca nema krtica u radijusu od oko 30 metara (dok izdrže baterije). Susjedi na vikendici to imaju i... naš posjed je isto zaštićen

[aries24]

dolega - pitaj mamu
davore - kakvo bipsalo, di ima nabavit tih bipsića?
ako sredim krtice, sveki će me volit više od vlastitog sina, zakrvila se s njima (krticama, ne sinom ), al one joj se se zlurado smiju i trk napravit novu rupu

eto, ja bi u seljake :D
imamo mali vrt koji je neko vrijeme neobrađen i ja bi se sad primila posla
sadila bih mrkvu, peršin, blitvu, poriluk, cvjetaču....

Moja susjeda uzgaja totalno ekološki uglavnom te iste kulture...i ovak stvari stoje:

gnoji glistinom, gnojivom koji proizvode kalifornijske gliste. Biljke od namtenika svih vrsta štiti gnojnicom od kopriva, a isto tako kopriva ima izvanredan biokemijski sastav i koristi se kao gnojivo osim kao pesticid. Kažu da je gnojnica od gaveza također izvanredna za biljke koje daju velike sočne plodove.

Evo recepata:

U prirodi raste bilje koje vrlo korisno djeluje protiv mnogih biljnih oboljenja. Prirodna sredstva na manje problematičan način postižu željeni cilj. Ona su osim toga kad ih sami proizvedemo mnogo jefitinija. Za proizvodnju vlastitog sredstva za prskanje dovoljna je posuda od deset litara. Sami možete nabrati biljke za juhu ili ih možete pustiti da poludivlje izrastu u nekom kutu vrta. Gavez i pravi pelin čak spadaju u vrt s ljekovitim biljem. Kod koprive, preslice, gaveza i pravog pelina koristi se cijela biljka sa stabljikom i listovima prije cvatnje. Kod vratića koristi se biljka u cvatu. Sušene biljke možete isto nabaviti u drogerijama, ljekarnama, poljoprivrednim ljekarnama i specijaliziranim prodavaonicama.

Koprivino gnojivo za prskanje djeluje kao obrana od kukaca i jača otpornost biljaka. Jedan kilogram svježe koprive stavite u 10 litara vode. Ako je kopriva sušena potrebno je od 100 do 200 g. Fermentirano gnojivo mora se razrijediti u omjeru 1:10. Njime se može zalijevati područje korijena, tlo ili samo jako razrijeđeni listovi. Mlado, fermentirajuće gnojivo koristi se nakon otprilike 4 dana. Prskamo po listovima i stabljici protiv lisnih uši i grinja. Omjer kod tog prskanja mora biti 1:50.

Ljuta juha od koprive radi se od 1 kg svježe koprive i 10 litara vode, stoji od 12 do 24 sati i prska se. Nerazrijeđena djeluje protiv lisnih uši. Žareće tvari koprive gube se ako juha predugo stoji. Učinkovitosti ekstrata koprive su dvojbena. U svakom slučaju, ova se juha može preporučiti samo kod blagog napada ušiju.

Manje je poznato da gavez možemo koristiti kao tekuće gnojivo u povrtlarstvu; bogat je kalijem, pa je podesan za gnojenje korjenastog povrća, naročito rajčica. Priprema ovog gnojiva : u početku cvatnje pokosi se gavez i cijele biljke stavljaju u bačve ili posude od plastike ili staru drvenu bačvu, ali ne sasvim do vrha.
Zatim se dolije voda dok biljke ne pokrije voda, posuda se pokrije i ostavi tako 3 tjedna. Kada masa provrije, tekućina se odlije i razrijeđenom vodom u omjeru 1:10 upotrebljava za zalijevanje povrća. Najbolje je ovu tekućinu pomiješati sa tekućim gnojivom od koprive, koje se spravlja na isti način, u omjeru 1:1.
Zalijevanje biljaka ovim tekućim prirodnim gnojivom ubrzava rast biljaka i jača njihovu otpornost prema bolestima.

Uglavnom, ona s koprivama rješava sve napade ušiju i poznatih napasnika. Od samo kile koprive ili gaveza dobiješ gnojiva dovoljno za cijelu sezonu u malenom povrtnjaku.
Sretno!

[MGrubi]

[bebelina]

A sto da radim s usima i medikom koje mi svake godine totalno uniste ruze?

[MGrubi]

prska se sa vodom u kojoj se namakala kopriva+pelin 24h, ne znam na pamet recept, pitati ću djeda, pa javim

[mim]

A sto da radim s usima i medikom koje mi svake godine totalno uniste ruze?

Znam da je FUJ!!!, ali: namoči u posudu nekoliko opušaka, ostavi par sati, procijedi i poprskaj po ružama. Nema uši 100%.

Što se bio-uzgoja tiče nemam pojma od kud bih počela pisati. Radimo to već nekoliko godina pa ako kome zatreba savjet neka pita.
Za početak: siješ red mrkve uz red luka. Tako se izbjegnu lukove muhe. Kadifica je super, ali tu i tamo treba posaditi i koju biljčicu s eteričnim uljem jačeg djelovanja jer to tjera beštije, a kasnije te biljke dobro dođu za prskanje korisnog bilja (može i za čaj). Savjetujem kadulju i mentu, majčinu dušicu, neven.
Gnojenje koprivom (3 tjedna u posudi s vodom-prestrašan smrad, ali jako učinkovito). Prskanje se još radi i koprivom i preslicom, gnoji se glistinom i kompostom.
Umjesto štihanja zemlja se samo rahli da se ne pomiješaju slojevi. Puževi stvarno idu na pivu-u više manjih posudica je bolje nego u jednu veliku. Krumpirove zlatice se tjeraju plastičnom bocom tak da se doslovno lagano mlati po mladicama krumpira, za buhač nemam rješenja, a zečeki koji pojedu mladu blitvu i salatu tjeraju se kravljim lojem koji se stavi na nekoliko štapića po gredici. Od ptičica se sjeme štiti jogurtovim čašicama orenutim na štapiće zabodene u zemlju, a ovaj "aparatić" protiv krtica je kod nas bio prava sprdnja jer je jedna krtica iskopala krtovinac upravo tamo gdje je bio zaboden.

Sad mi više ništa ne pada na pamet, ali stojim na raspolaganju.

[Dia]

mi smo stavili koprivu u vodu da se usmrdi i sa tim prskali proviv puzeva i gusjenica

[MGrubi]

evo par korisnih linkova:
http://www.scribd.com/doc/431677/Biovrt
http://www.scribd.com/doc/22220/Alte...jelstvo?page=3
http://www.scribd.com/doc/431679/Sjemenje

[MGrubi]

preporuka knjiga:
Vrt bez motike, S. Ruth
Revolucija jedne slamke, M. Fukuoka
Bio-vrt, E. Simoni

[rinama]

Za puževe posadi kadifice u vrtu, ja lani nisam imala probleme usprkos kiši.
Za prirodni vrt pročitaj knjigu: Vrt bez motike, jako dobri savijeti, imam namjeru prijeći na tu tehniku kada ću imati vrt samo za sebe, sada baka ne dozvoljava nikakav način na koji ona ne sadi već kojih 80 godine. Tako da ću malo pričekati, ali mi se čini jako praktično jer nema puno zalijevanja ni gnojenja, jer se stelja sama od sebe raspada i stvara bogati humus.

Ja imam isti problem s bakom kao i ti, pa se ni neću puno gurati u njeno carstvo.
A imala sam i jedne godine okršaj sa zloćestom susjedom, naime ja se te godine ohrabrila i posadila na jednu gredicu kao svoj dio vrta i kad je napokon došlo vrijeme za berbu lijepe mlade mrkvice, korabice i ostalog, susjeda je među do moje grede pošpricala sa onim otrovom da trava više ne raste :shock: , ono ja dođem ujutro isćupat grincek za juhu i imam kaj vidjeti i tak je moj trud propao, red mrkvice uz među se posušio i ostatak sam počupala i bacila jer je vjerovatno sve bilo zatrovano.

[aries24]

hm, još ništa od moje agro karijere
jedan pokušaj neslavno propao
posijala ja svega i svačega, a kad je korov niknuo :shock:
taj vrt je već godinama zapušten, ali nije jako zarastao, a kad sam ga prekopala korov je doslovno podivljao, prava šuma!!!

kako to spriječiti ovaj put?

[NINA80]

a da ga malo dublje prekopaš npr frezom

[MGrubi]

hm, još ništa od moje agro karijere
jedan pokušaj neslavno propao
posijala ja svega i svačega, a kad je korov niknuo :shock:
taj vrt je već godinama zapušten, ali nije jako zarastao, a kad sam ga prekopala korov je doslovno podivljao, prava šuma!!!

kako to spriječiti ovaj put?

nemoj kopati
kad preoreš, onda oslobodiš staro sjeme

budem kasnije objasnila
ni japanac nije uništio korov, pa ima povrča

[aries24]

bio je pofrezan, valjda sam tako i probudila pra-pra-sjeme korova

[NINA80]

nečeš od prve uspjeti,to ide postepeno ponavljanjem, kroz godine će oslabiti- mi ga imamo i sad frezamo nakon ohoho godina
ili odi u poljoprivrednu tražiti neki herbicid za uništavanje al s tim oprezno

[MGrubi]

radije trpi korov, nego da jedeš hebricid

moj svekar lagano prekopa zemlju kad nepotrebne biljke počnu nicati, tako nema muke sa jakim korjenjem

[mim]

Korov ne špricati ničim nego čupati onaj koji baš guši biljku koju želimo uzgajati. Bit bio-uzgoja je između ostalog i u tome da postoji suživot korisnih biljaka i korova. Najgore je kad je zemlja oko biljaka gola. Tad se lako isušuje, kiša koja pada samo prođe kroz pukotine na zemlji i ne zadrži se oko korijena biljaka.
Moje gredice su vrlo daleko od onih sa slika iz knjiga o uzgoju povrća, ali sve uspjeva savršeno. Korov treba držati pod kontrolom dok posijane biljčice ne ojačaju, a onda sve to lijepo pustiti na miru da raste zajedno jer nakon nekog vremena npr. lišće mrkve zasjeni korov i on prirodno odustane od pretjeranog rasta.

[MGrubi]

najgora je opcija gola zemlja, zato je dobro staviti neku vrstu malča (humus, sijeno, slama..) , oni čuvaju vlagu i u njima
ive dobre bakterije i bube koje od njega stvaraju plodno tlo, brzo se nasele i kišne gliste

neke vrste "korova" tj. nejestivih biljki imaju mogućnost ozdravljenja i obogaćivanja tla (kao npr. djetelina, kopriva ...)

ako se sjećaš knjige iz OŠ: prije su ljudi rabili plodored, podjelu polja na 3-4 zone, godišnja rotacija, tako da je uvijek 1 zona polja bila pod "korovom" tj. nejjestivim samoniklim biljem da se obnovi tlo

sad čitam "Tajni život tla" ... trenutno imam toliko info u glavi da će mi trebati neko vrijeme da mi "sjedne"
- pospješivanje rasta i uzgoja sa vibracijama (muzika)
- homeopatija tla
najteže mi pada onaj dio o kemijskom trovanju zemlje naših unuka
korištenje umjetnih gnjojiva ubija život u tlu, sprečava prirodni proces stvaranja humusa, i zato ga poljoprivrednici svake godine trebaju sve više i više, a urod slabi po pitanju hranjivosti, vitamina, minerala ...

[Rene2]

Korov - samo redovito okopavanje i plijevljenje. Najbolje ga se riješiš dok je mali, uzmeš one grabljice što izgledaju kao 3 prsta i prođeš njima između redova. Dok su ti biljke koji si sijala male, nediraj puno oko njih. A dio korova ja uvijek ostavim, jer on u sušnim mjesecima čuva vlagu.


Zlatno pravilo: jedno okopavanje vrijedi kao 3 zaljevanja. Ako se napravila pokorica i zemlja se čini suho, nemoj zaliti, nego okopaj. Na taj način prekidaš zračne kanale kojima vlaga isparava iz zemlje i vlaga se zadržava u zemlji.


A evo ti i dobar link: http://www.povrce.com/

[štrigica]

korov je najbolje okopavati dok je zelen (jer tada nema još sjemena) ... a biti će ga uvijek vjeruj mi...

gnjojidbu obavljaj kompostom (super je a i smanjuje količinu smeća) treba ti jedno 2 x 2 m i 1,5 metar u visinu sa udubljenjem u sredini... na to stavljaj sav biljni otpad iz kuhinje (kore od banana i krumpira, talog od kave, vrećice čaja, skuhano i neskuhano povrće itd) redovito mješaj i pazi da je stalno vlažno... nije teško...

puževe riješi ljuskama od jaja ... stuci ljuske i pospi po vrtu... odličan izvor kalcija a puževi se izgrebu za bonus...
netko je već gore spomenuo koprivu protiv nametnika - super stvar....
ja korom od banane gnjojim i lončanice....

[Rene2]

Ja sam imala problema sa slakom. I pronašla sam rješenje.

Umjesto frezanja, koje posječe korijenje i onda se slak još više razmnoži, sada štijem bašću i prilikom štijanja uklanjam sav tvrdokorni korov (maslačak, slak, trputac i sve što ima duboko korijenje).

Ove godine je znatno manje korova.

Ali nikada nisam koristila herbicide, redovito okopavam, svejedno se korova ne možeš riješiti.

[mim]

Ja sam imala problema sa slakom. I pronašla sam rješenje.

Umjesto frezanja, koje posječe korijenje i onda se slak još više razmnoži, sada štijem bašću i prilikom štijanja uklanjam sav tvrdokorni korov (maslačak, slak, trputac i sve što ima duboko korijenje).

Kad već štihaš probaj si kupiti onu "štihaču" koja izgleda kao vile, ali s jako debelim "zupcima". S njom isto možeš preštihati, ali ne okrećeš slojeve zemlje što i inače nije dobro raditi jer svaki sloj ima svoju ulogu nego samo rahliš zemlju i korov lako povadiš van.
Slak treba čupati, a trputac i stolisnik ostavim jer kasnije, kad naraste, volim ga potrpati skupa s koprivom u ono smrdljivo gnojivo. To su ljekovite biljke i šteta ih je iskorijeniti.

[aries24]

mene je iznenadila količina tog korova
moja mama ima vrt, oduvijek, ali korov je zanemariv, neki mali, ni ne treba ga micati, ali kad sam vidila ovaj "moj" korov, skoro sam se onesvijestila

mm kaže da su oni prije redovito obrađivali taj vrt, ali da nikad nije bilo toliko korova

valjda je u tome fora, s vremenom odustane

[MGrubi]

ne odustane, jednostavno imaš više vrsta tih biljki
- pioniri - oni naseljavaju uništenu, oslabljenu zemlju, svojim tijelom ga gnjoje
- nakon njih slijede druge vrste, manje osjetljive
- onda idu "trave" - visoke, zahtijevne biljke

tlo je puno sjemena koje samo čeka povoljne uvijete
zarasla bašća je imala gust biljni pokrivač,
preoravanjem ste makli taj pokrivač i sjeme nekih biljaka je dobilo dovoljno mjesta i sunca za rast
pa su buknuli

poštihaj ih i ostavi na tlu (preokrenute), dobiti ćeš pokrov koji štiti tlo od isušivanja

[makka]

mene je iznenadila količina tog korova
moja mama ima vrt, oduvijek, ali korov je zanemariv, neki mali, ni ne treba ga micati, ali kad sam vidila ovaj "moj" korov, skoro sam se onesvijestila

mm kaže da su oni prije redovito obrađivali taj vrt, ali da nikad nije bilo toliko korova

valjda je u tome fora, s vremenom odustane

zemlja u tvom vrtu i ona u vrtu tvoje mame se dosta razlikuje

što se tiče korova, moja mama gooodinama radi svoj vrt i svake godine je od početka sezone skoro svaki dan u njemu
Uvijek nešto čeprka, čupka, okopava.... kraj nje korov nema šanse.
Ali se dobro oznoji.

[MGrubi]

http://gristmill.grist.org/story/2007/6/26/151024/638

[Vlvl]

Korov možeš malko i zeznut, pripremiš zemlju ko da ćeš sijat, pa ne posiješ, nakon tjedan-dva-tri kad prva runda korova izraste okopaš ih motičicom i tek tada posiješ. A za korove koji izrastaju iz dijelova korijena poput nekih trava i slaka važno je prilikom pripreme gredice što je moguće više komadića korijena izbaciti van.
Kad su posijane biljke male nema pomoći nego na sitno čupkati oko njih. Kad malo narastu možeš između njih staviti malč, npr. pokošenu travu. Ali ne svježu pokošenu travu, pa da se sparuši i trune na gredici, nego je pokosi kad je suho, pusti koji dan da se prosuši, pa onda takvu suhu u tankom sloju na gredicu. Nakon sljedeće košnje sljedeću rundu. (Ali ne kad jednom trava ode u cvijet i sjeme.)
Malč ujedno čuva vlagu u gredici. Nastirati se može i poluzrelim kompostom, ali to je meni uvijek malo gadljivo, trava mi je draža.

[MGrubi]

Protiv crnih ušiju:
1 L gnojnice od koprive
40 L vode
prskati 3x dnevno 3 dana
(opa. ja sam se crnih ušiju riješavao tako da sam po cijelom vrtu na svakih 5m2 odprilike, posadio jedan bob)

Za bujnost biljke
1kg gaveza
10 L vode
Namočiti gavez u vodu, zatvoriti skoro pa hermetički, ostaviti 7 dana na suncu, prilikom otvaranja ne udisati (smrdi do bola)
Procijediti i razrijediti 1:10
Primjenjivati folijarno jednom tjedno predvečer

Protiv gusjenica
100g bibera u zrnu
istuči i kuhati 1h u 10 L vode
Ostaviti 48h da odstoji
Prskati po potrebi i naravno po gusjenicama

Protiv grinja, buhača i lisnih ušiju
2 šake lupina crvenog luka
preliti 1L vode
kuhati do vrenja
ohladiti i dodati 4L vode

Protiv krtica, voluharica i rovki
3/4 posude napuniti bazgom (zeljastim dijelom)
posudu napuniti vodom
ostaviti na suncu par dana da zakipi
procijediti i razrijediti 1:5
prskati po cijelom imanju (dvorištu, vrtu...)

[wewa]

mi se igramo seljaka evo trecu godinu.

najveci dio posla ode na plijevljenje korova, a primijetili smo da ga je manje ako se poore pred zimu, pa ponovno na proljece prije bujanja vegetacije. ako se ore/freza nakon sto korov osjemeni, jao si ga nama - kao sto ce biti ove godine...

mi imamo 3 vrste stetocina - lisne usi, napadaju nam vocke i ruze, zlaticu koja voli krompir (trijebimo ih rucno), te sunce u kisi tzv. maču koja napada papriku, krastavicu i paradajz - to rjesavamo prskanjem modrom galicom.

rado bih probala ovu opciju s koprivom, imamo je na izvoz u susjednoj basti koja se ne sije.

e da - cime zastiti mandarinu, posadili smo je ovo proljece?

[MGrubi]

posij hren između krumpira, otjerati će zlaticu (miris im smeta)

[MGrubi]

može slika te "mače"?

[wewa]

može slika te "mače"?

mogu potraziti, mada je to "seoski" lokalni termin za pojavu kise nakon koje ugrije jako sunce (Hercegovina je u pitanju) - lisce bude kao sprzeno, smedje i sasuseno. budu osteceni i plodovi.

[MGrubi]

BILJKE POMAŽU BILJKAMA:

bolest/nametnik odbijajuće biljke

buhač pravi pelin, paprena metvica,salata, žutilovka u cvatu

Krumpirova zlatica hren, mrtve koprive, paprati

Kupusni bijelac kopar, kadulja, ružmarin, majčina dušica, paprena metvica, pelin, rajčica, celer

lisne uši, krvave uši dragoljub, lavanda, vrtni čubar

lukova muha mrkva

miševi, voluharice češnjak, kockavica, mlječika, pasji jezik, kokotac, suncokret (kao zaštitno rubno bilje)

mravi lavanda, vratić, matilovac

mrkvina muha luk, kadulja, grbica

muhe bosiljak, vratić, orah

nematode (glistaci) kadifice, neveni

pepelnica češnjak (općenito baktericid i fungicid), vlasac

puževi usjev gorušice, luk, češnjak, dragoljub, kadulja, izop, majčina dušica

ribizova hrđa pravi pelin uz grmove ribiza

[MGrubi]

može slika te "mače"?

mogu potraziti, mada je to "seoski" lokalni termin za pojavu kise nakon koje ugrije jako sunce (Hercegovina je u pitanju) - lisce bude kao sprzeno, smedje i sasuseno. budu osteceni i plodovi.

budem pogledala u knjigu Biovrt, pa ako nađem šta pametnog javim

[MGrubi]

Pokušajte na povrtnjaku: dobri susjedi:

rana mrkva - luk
kasna mrkva - poriluk
grah-cikla-čubar
celer - poriluk
mrkva-salata-vlasac
rajčica-peršin
rajčica-celer
salata-rotkvica-korabica
kupusnjače-grah
krastavac-kopar

Upamtite: loši susjedi:

salata-peršin
komorač-rajčica
grah-luk
kupusnjače-luk
rajčica-grašak
grašak-grah
krumpir-suncokret
krumpir-rajčica
kupusnjače-gorušica

[MGrubi]

ve info kupim sa:
http://www.cvijet.info/forum/forum_p...?TID=1093&PN=5

[Dada]

ja već treću (ili četvrtu) godinu imam svoj vrt, i svega u njemu, i naravno muku mučim sa korovom. Godinama nije rađen, a plus svega toga, bila je nekoliko godina posađena djetelina, jedan dio je bio stari zapušten voćnjak,.... joj

ovako, ja sam odlučila, nakon što okopam dva-tri puta, između redova rajčice, luka i sl, samo bacat pokošenu travu iza kosilice. moja svekrva već nekoliko godina tako radi, ima rajčicu u redovima, i baca tu travu. Od nje korov ne može izbijati, izgleda uredno i nema previše kopanja, a osim toga, za vrijeme onih ljetnih vrućina, trava čuva vlagu.

sličan je princip i ono sa slamom u jagodama, ili kad se u cvijeće u gradskim parkovima stavi ono drvo u komadićima, ne znam kako bih ga nazvala, ima sigurno neki naziv ali stao mi mozak

[wewa]

Dada - mislis na mulch

MGrubi - mislim da je ono o cemu sam pricala plamenjaca - gljivicno oboljenje. Lijek je neki fungicid, medju njima i modra galica

Javljala nam se i suha trulez - simptom nedostatka kalcija, pa cemo to pokusati popraviti ove godine

[MGrubi]

češnjak je dobar fungicid
e sad.. posadi ga između biljaka

a možda nađem koji recept

sve te umjetne otrvoe (modra galica, i ostali ..cidi) ne ubijaju samo nametnike , nego i sve ostalo
a i ulaze u biljku, pa na kraju i ti jedeš


što se tiče kalcija, bilo bi dobro dodati tlu kameno brašno, najbolje bi bilo dobro ga razmutiti u vodi (energično mješanje, malo u smjeru kazaljke, pa obrnuto) i zaliti biljke

[MGrubi]

Dada
ima jedna knjiga koji govori baš o tome šta si napisala:
Vrt bez motike

ja se trudim, no fali mi sijena..

[wewa]

češnjak je dobar fungicid
e sad.. posadi ga između biljaka

a možda nađem koji recept

sve te umjetne otrvoe (modra galica, i ostali ..cidi) ne ubijaju samo nametnike , nego i sve ostalo
a i ulaze u biljku, pa na kraju i ti jedeš


što se tiče kalcija, bilo bi dobro dodati tlu kameno brašno, najbolje bi bilo dobro ga razmutiti u vodi (energično mješanje, malo u smjeru kazaljke, pa obrnuto) i zaliti biljke

modra galica se obicno otapa u kombinaciji s vapnom/krecom pa ostaje na povrsini lista, onako kao masni film - naravno da se ne prska u vrijeme zrijenja.

jedan od recepata je ostaviti 100 gr cesnjaka da se otopi u 1l rakije, pa tim rastvorom prskati.

[studena]

I ja sam još friška pa molim malu pomoć-koliko se
vremena nakon sadnje može oko malih biljaka staviti malč ?
Da li se onda u principu ne okopava ?