 |
|||
Eto, ja se bavim pa znam.Peterlin prvotno napisa
No, sudeći po svemu što mi pišete u komentare, očito je da su me obrazovali idioti, da radim s idiotima, štoviše, da sam i sama idiot i da ništa nisam naučila, niti išta znam. Pa onda se lijepo povlačim iz ovakve jedne i svih sličnih tema. Glupači dosta.
Posljednje uređivanje od mishekica : 13.06.2014. at 14:43
mishekica nemoj tako biti uvrjedljiva. niti ja znam cime se ti bavis (OK sad mogu naslutiti, naglasavam naslutiti) da bi znala kako bas tebi pristupiti. svako od nas ovdje vuce vodu na svoj mlin, pa navuci i ti
inace prof. Catić je sa strojatrstva? sta ne? ima veze s naftom, polimerima i sl? ako je zna i on svasta napisati.
Ma daj, mishekice, nema razloga za takvu reakciju
Mishekica, daj ne dramiAko biraš bolju od dvije ili tri opcije, onda biraš OPTIMALNU.
Evo ja ću sad radi tebe dobro upamtiti optimalno, i mislim da ću se uvijek sjetiti toga, kad mi dođe reći najoptimalnije
Ja volim tocku, pisem zarez jer mislim da moram. Dozvoljavam da se pise i jedno i drugo, jedino ne dozvoljavam da su u grafu npr. tocke, a u tekstu zarezi ili obrnuto. Mislim da Elsevier ima uputu ili jedno ili drugo, al isto se naravno mora biti konzistentan.
Sto se DNA i DNK tice, ja sam do ovog trena mislila da mi je svejedno, ali uvjerio me argument s mRNA (znam cak i sto je, iako mi nije struka, polagala sam proteine dobrovoljno
Na mom maticnom faksu se iste stvari zovu drugim imenom, ovisno o zavodu. Prema mom iskustvu i tu dobijes krive informacije. Jos je gore sto je u zavodu za norme prihvaceno drugo nazivlje za iste stvari, a onda se svaka struka bori da eto bas onaj koji se u njihovoj koristi bude ispravan i cak se ruse studenti ako ne prihvate izraz doticne ekipe. Meni je to koma, s obzirom da studenti ne znaju ni ekstrem funkcije izracunati, da se pili po jeziku gdje nema konsenzusa.
Na najoptimalnije i najidealnije i meni skoce dlake
Jel baš sve?Na najoptimalnije i najidealnije i meni skoce dlake
Evo ja ću paziti da ti ne pokvarim frizuru
mishekica, fakat se bezveze vrijeđaš
i nitko te ne smatra idiotom, daj se skuliraj
Ja sam uvijek govorila DNK jer su me tako naučili. Davno, za vrijeme mog školovanja.
I nek govori i piše kako god tko hoće, ali ja ću onako kako su mene učili i to prije 90.
Bila je neki dan emisija na tv o naglascima i kaže Tomislav Baran da većina naglasaka koji se danas koriste prije dvadeset godina ne bi prošla.
Slažem se i tvrdim da nam je jezik iznakažen nekim čudnim utjecajima sa strane, ali to je druga priča.
Meni najoptimalnije i najidealnije ne smetaju i nije mi to mjerilo (ne)pismenosti. Općenito mi mjerilo nepismenosti nije nepoznavanje tih nekih caka koje se stalno potežu kad se hoće uputiti na pogreške u upotrebi jezika, pa tako i sljedeći i slijedeći. Uostalom, tko zna da ne može biti ni najbitnije, a ne samo najoptimalnije i najidealnije.
Ovdje ima visokoobrazovanih i vrlo pismenih forumašica, čije postove rado čitam, koje redovito pišu preporuča/preporučamo, što je potpuno pogrešno (ne postoji glagol preporučati, postoji preporučivati, a prezent je preporučuje), no ne smatram ih nepismenima zbog toga. Ne mogu svi znati sve o jeziku niti ima potrebe za tim, a neki neispravni oblici koji se stalno vrte po mediijma, ljudima valjda uđu u uho i naviku.
Uvjerila sam se i da VSS ne znači veću pismenost od SSS-a, iako iza VSS-ovaca stoji nekoliko godina školovanja više i još više pročitanih i napisanih stranica. I pritom mislim na temeljnu, osnovnoškolsku i srednjoškolsku pismenost.
Drugo, standardnim jezikom ne govori nitko, govorimo razgovornim (netko više, netko manje), s elementima različitih žargona, generacijskog, profesionalnog itd. Znam da je standardno poenta, kaseta i licencija i to ću napisati u službenom dopisu, ali uvijek kažem poanta, kazeta i licenca.
Ono što meni smeta više je stilske prirode, administrativizmi poput sukladno, isti, u cilju... Napravili smo to sukladno pravilniku umjesto prema pravilniku ili u skladu s pravilnikom. Donijela sam papire pa ću iste proslijediti... umjesto donijela sam papire pa ću ih proslijediti... U cilju sprečavanja onečišćenja umjesto da bismo spriječili onečišćenje ili radi sprečavanja onečišćenja itd. Još kad bi ti oblici ostali samo u administrativnom jeziku, no oni prodiru u sve funkcionalne stilove.
Što se tiče naglasaka, to je posebna priča u hrvatskom, ima onih koji inzistiraju na postojećoj novoštokavskoj normi koja je lišena dijalekatskih i lokalnih obilježja i koja jednostavno više nije u modi, zastarjela je, za mlade generacije čak "seljačka" (pa tako na našim komercijalnim televizijama nema šanse da čujete standardni naglasak), ali i onih koji se zalažu da se naglasni sustav uskladi s naglascima gradskih govora, posebno zagrebačkog kao najpopularnijeg.
Jezik se mijenja, nije bio isti prije sto godina, niti će za sto godina biti ovakav, to je nemoguće. No slažem se nakaradnostima koje se, čini mi se, najlakše udomaće (naslovnica Studija: ultimativna zavodnica, oglas u novinama: ultimativna rasprodaja...).
Vikki, super post
Hvala ti na savjetima, uvijek rado cujem neku preporuku i rado ispravim svoje greske
Necu vise pisati sukladno pravilniku...i pazit cu koje knjige, serije i vjezbe preporucujem
joj, vikki, ali za poznavanje svega ovoga bismo morale biti profesionalne lektorice
poznajem nekolio profesorica hrvatskog jezika i književnosti kojima ne bi palo na pamet da je ovo, gore napisano - nedobro
koje uredno pišu: ako ćemo ići, kupit ćemo
budući smo zakasnile...
Vikki, sad si sve podigla na visu razinu
Ja ne mislim da mi koji se ne bavimo jezikom, mislimo puno kako pisemo postove na forumu. Ovaj administrativni "zargon" nisam ni primijetila.
Meni glagoli poput poluciti ili svrsiti nikad nece uci u rjecnik. Ja cu i dalje zavrsavati, a rijec svrsiti je rezervirana, slicno kao hiniti
Ali kad se udje u moju struku ili hobi, onda se osjetim (su)odgovornom pa se potrudim.
Upravo to! Zato nikad i neću nekoga okarakterizirati nepismenim samo zato što kaže najoptimalniji.joj, vikki, ali za poznavanje svega ovoga bismo morale biti profesionalne lektorice
Anci, to je administrativno-pravni stil i imaš pravo pisati sukladno, druga je stvar što ja to ne volim, ljepše mi je, mekše reći prema zakonu nego sukladno zakonu, a značenje se nije promijenilo. Problem je i kad se taj sukladno uvriježi tamo gdje stilski ne pripada, a govornici to ne mogu procijeniti jer prečesto čuju izraz.
Hm, ali DNA/DNK dilema u hrvatskom jeziku postojala je i prije 90-ih, a mRNA se i tada pisala kao mRNA ili kao mRNK. Prema logici po kojoj je ispravno pisati DNK, za mRNA ispravno bi bilo gRNK, ali naravno da nitko nikada tako nije pisao jer bi nastao kaos.
Dilema DNA/DNK nema veze s devedesetima.
Apri, zašto je "kupit ćemo" pogrešno? :nepismena:
Aha sorry, skužila
Radi se o konstrukciji "ako ćemo ići, kupit ćemo", treba biti "ako budemo išli, kupit ćemo"
Meni nakon lekture knjige koju sam pročitala tri puta korektorica zna ispraviti dosta stvari. Nekada zaista popravi moje propuste, nešto što nisam znala (jer ona ima više iskustva), nekad drugačije kaže ono što je rečeno (po meni nepotrebno i ne uvijek nužno bolje, valjda ima viška vremena), no nikad se ne vrijeđam (jesam dok sam bila mlađa i mislila da ja znam najbolje).
Jelena, jezik struke je poseban problem. Ima stvari oko kojih se jezičari i stručnjaci nikad neće složiti, to je stvar dogovora.
Spominjala si prije koju stranicu kanistar i kako ne znaš kako bi hrvatski pravopis mogao to regulirati kad nije hrvtaska riječ. Može i regulira, zna se kako se prilagođavaju posuđenice, prema jeziku iz kojega se posuđuju, a ne prema jeziku posredniku. To je i odgovor na pitanje zašto licencija - zato što je došlo od latinskog licentia, a ne od nrp. engleskog licence.
Ti si izrazito pismena i možeš biti mjerodavna za termine svoje struke, no vjeruj mi, ima i vrsnih stručnjaka koji veze s jezikom nemaju, a tvrdit će da struka nalaže baš to. Prije neki dan me čovjek prozvao jer sam mu dietetsku hepatozu promijenila u dijetetsku, da on to nikad nije čuo. I odakle uopće da mu krenem objašnjavati zašto je dijeta i dijete, a ne dieta i diete, on misli da sam ušla u njegovo područje, ne kuži da to nije stvar stručnog termina nego pravopisa hrvatskog jezika.
moja najbolja prijateljica je lektorica
meni najbolja
knjige koje je ona "odradila" su mi nevjerojatno dobre
za razliku od nekih drugih kada bih najradije uzela crveni flomaster
a ni blizu struci nisam
Prihvatio bi da mu jednostavno kažeš da je hrvatski ispravno "dijeta". Ne trebaš objašnjavati porijeklo -ije u toj riječi da bi ti povjerovao: ako je dijeta, onda je dijetetski.
To nije primjer gdje struka ima što za reći na taj način, imho.
Ali najoptimalniji i meni para uši jer ne znači ništa, mishekica je objasnila smisao.
Ma znam, osim toga u Rječniku medicinskog nazivlja ima dosta bolesti i stanja s dijetetskim. Hoću primjerom pokazati da netko može biti kompetentan za jezik svoje struke samo ako i inače dobro poznaje jezik, u protivnom baš i ne.
Apri, sigurno bi se našao kakav lektor koji bi i tekstove tvoje frendice "popravio"
Ljudi zabriju da je ispravna samo jedna varijanta. Npr. napišem: kod ljudi, pritom, označava, u drugom čitanju netko to ispravi: u ljudi, pri tome, označuje. Drugi put napišem ovu drugu varijantu, i opet se nađe netko tko to ispravi u prvu jer jednome jedno hrvatskije, a drugome drugo
Ovisi kako definiramo "kompetentan za jezik svoje struke". Nije uvijek stvar u jeziku, nekada je problmatično značenje. Tada i osoba koja jezik ne poznaje dobro može biti u pravu (u nekim pitanjima koja se tiču njene struke).
I jezikoslovci i struka trebaju saslušati argumente druge strane. Do problema dolazi kada se ti argumenti obostrano ne razumiju jer i jednima i drugima nedostaju znanja potrebna za razumijevanje, tako nekako.
Slažem se, zato sam napisala ovo baš i ne.
Ja ne znam jesu li trbušna stijenka i trbušni zid jedno te isto i, ako jesu, što je bolje od toga, ali znam zašto je venski bolje od venozni ili hormonski od hormonalni.
No i jedni i drugi znaju biti isključivi i nasilni sa svojim rješenjima (medicinske si struke, čini mi se, sjećaš se krvotočnog urušaja?).
Ono što ja ne znam, a voljela bih znati jest razlika između drugačije i drukčije.
Kada i zašto se koristi prva ili druga riječ?
Ja ne razlikujem drugaciji i drukciji. Mozda mi drugaciji zvuci formalnije.
Vikki, sad si se upecala
nije bitno koliko opcija je u pitanju optimalna je najbolja i u sebi već sadrži naj jer je superlativAko biraš bolju od dvije ili tri opcije, onda biraš OPTIMALNU.
alternativa je druga od dvije opcije i ne može ih biti više
ups tek sad vidim ovu stranicu - oprosti
I drukčiji i drugačiji, nema razlike u upotrebi (prema Insitutovom jezičnom savjetniku iz 1999., drugdje nisam gledala).
Jelena, ne dolazi ni iz engleskog ni njemačkog, nego iz latinskog opet, od minimus. U tome i jest stvar da smo latinizme preuzeli iz latinskog, a ne iz drugih jezika koji su i sami preuzeli te termine iz latinskog i prilagodili prema svojim normama. Mislim da jezičari savjetuju najkraći oblik, minimirati (i to baš imam kao primjer u jednoj knjizi o terminologiji, moram potražiti), osobno upotrebljavam minimalizirati, a ima još jedan oblik - minimizirati. Iskreno, kad se nađem pred tim, nikad ne znam što službeno upotrijebiti, minimirati mi zvuči daleko od značenja mada zapravo nije :/
Tj. mislim da se i tu radi o pravilu (preporuci) kod prilagođavanja posuđenica da se nastavci dodaju latinskoj osnovi (od minimus se odbije nastavak -us i doda nastavak za glagol -irati), no provjerit ću kasnije.
e i tu je moj problem s tom DNK (to mi je bilo čudno još u srednjoj školi)
ja nikad nisam shvaćala taj Acid kao englesku riječ nego latinsku, ko i sve ostale u nazivu. i zašto su onda nju preveli u kiselinu, a nisu preveli deoxiribonukleinsku u bezkisikaneznamkakojezgrovnu?
Meni je najbliže minimizirati ali nema veze s pravilima, jednostavno mi najbolje sjeda u uho. Minimirati mi zvuči kao marinirati LOL
Nisam medinicar ali za krvotočni urušaj sam čula stvarno tako pišu. Urušaj... zvuči kao rusvaj pa još gore.
Optimirati ili optimizirati?
tangerina, preveo je neki novinar pojam "structure of RNA" kao struktura srži riblje kiseline, iz neznanja. Davno je to bilo doduše, u međvremenu su valjda svi naučili.
U hrvatskom se koristi pojam oksidacija, ne postoji kisikacija :D Iako deoksiribonukleotid zapravo nastaje reakcijom redukcije ribonukleotida (sve sam rekla na ispravnom hrvatskom). Točnije redukcijom riboze, jednog šećera koji je dio molekule ribonukleotida.
Isto kao minimirati. Postoje optimacija/optimizacija/optimalizacija (i maksimacija/maksimizacija/maksimalizacija). Minimalizirati/optimalizirati/maksimalizirati su izvedeni od pridjeva minimalan/optimalan/maksimalan kojima je maknut pridjevni nastavak -an i dodan nastavak za glagol -(iz)irati (analogijom prema modernizirati, centralizirati...).
No najispravnije bi bilo poći od latinske osnove i oblicima minimus/optimus/maximus maknuti nastavak -us i dodati glagolski -irati, tj. najpravilnije su te najkraće tvorbe. Šton se I. Č. tiče, ne znam ima li on i kakvu jezičnu naobrazbu, no to je u ovom slučaju stvar jezika i njegovih pravila, a ne strojarske ili koje li je već struke dotični.
Uglavnom, to je prema terminološkim načelima. Bit je, osim u pravilima preuzimanja iz stranih jezika (na stranu osnovu dodati imenski, glagolski i dr. nastavke), i u duljini naziva gdje se uvijek preporučuje kraći naziv, jer je prihvatljiviji.
To je odgovor i tangerini. Bolje je rješenje preuzeti strani naziv (eventualno ga prilagoditi fonološki i morfološki da se lakše uklopi u naš jezični sustav, tj. da se može npr. deklinirati), nego prevoditi i dobiti teško pamtljive kobasice od izraza koje nitko ne može povezati, u ovom slučaju, s DNA. Acid je bilo bolje prevesti jer se cijeli termin tako lakše uklapa u sustav (kiselinu možeš deklinirati, a acid ne možeš).
Nekoliko je smjernica kod preuzimanja stranih naziva: domaći naziv ima prednost pred stranim, latinski i grčki imaju prednost pred engl. franc. itd., uvriježeni i prihvatljiviji naziv imaju prednost pred onima manje poširenima (zato je krvotočni urušaj izgubio bitku sa šokom :D), treba biti u skladu sa standardnim jezikom (npr. bakterija Klebsiella prilagodit će se kao klepsijela), kraći nazivi su bolji od duljih, bolji su oni od kojih se mogu tvoriti druge riječi (pridjevi, složenice...), ne treba mijenjati nazive samo zato što se nekomu sprdnulo (jezična čišćenja devedesetih).
Ja govorim optimirati i optimizacija :D Ali tako je uvriježeno u govornom jeziku u ovom nevelikom području (nije strojarstvo).
Acid se u hrvatskom oduvijek prevodi kao kiselina, jer to ona i jest.
Deoksiribonukleotid je molekula koja se sastoji od šećera deoksiriboze, nečega što se zove dušična baza (postoje četiri vrste) i fosfata. Deoksiribonukleotidi su monomeri koji grade molekulu DNA.
Deoksiriboza nastaje redukcijom riboze. Redukcija i oksidacija su međusobno suprotni pojmovi i općenitiji su od običnog gubitka ili dobitka atoma kisika u molekuli. Zbog toga ne može biti kisikacija/dekisikacija, ali u engleskom jeziku se za reduciranu ribozu odavno uvriježio izraz "deoksi" pa je to preuzeto kod nukleotida jer je jednoznačno.
Ovo što si napisala općenito stoji, ali kod DNA i RNA kao primjera za tangerinino pitanje, ovako stoje stvari.
Posljednje uređivanje od Danka_ : 15.06.2014. at 20:54
vikki, molim te
"Osim toga" ili "pored toga"?
Značenje na engleskom je "besides".
"Osim toga" mi zvuči kao izuzimanje, a "pored toga" je nabrajanje, ali primijetila sam da se izraz "pored toga" rijetko koristi u hrvatskom. Kako je ispravno u tom značenju?
Ne pored toga, treba biti osim toga (valjda zato što je pored prijedlog koji označuje mjesto, ne sjećam se više objašnjenja).
Što se tiče DNA, uopće ne ulazim u značenje pojma jer da mi objasniš još nekoliko puta, nisam sigurna da ću shvatiti
Hvala
Ma tangerina je spominjala dekisikaciju, zato sam išla pojašnjavati, jer tu je bitan taj smisao.
covjek ne odmara, koliko sam ja nacula frisko ce izdati jos jedan radUglavnom, ja sam po uputi spominjanog I. Č. preuzela minimirati. Nisam imala svoj stav, a covjek se srcano bavi jezikom, iako bi nekad bilo bolje da odmara
Glagol odmarati u hrvatskome standardnome jeziku prijelazni je i povratni glagol. Prijelazan je samo kad uz njega stoji dopuna koja označuje koji dio tijela, npr: odmarati ruke, odmarati noge. U svim je ostalim slučajevima taj glagol povratni glagol i ne treba ga upotrebljavati bez povratne zamjenice se. Pogrešno je npr.: *Cijelo ću popodne odmarati, *Igrači odmaraju nakon utakmice, a pravilno je: Cijelo ću se popodne odmarati, Igrači se odmaraju nakon utakmice.covjek ne odmara, koliko sam ja nacula frisko ce izdati jos jedan rad
(Iz Zbirke jezičnih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje).
Dojavi kad bude dostupno, rado bih to pronjušila... Meni su radovi I.Č. OK, iako to ne znači da se sa svim slažem. Intelektualac starog kova i prilično širokog spektra (pa nekima izgleda da trkelja bzvz - a možda ima i toga, nisam pročitala svaki redak koji je napisao, tek mali djelić...).covjek ne odmara, koliko sam ja nacula frisko ce izdati jos jedan rad
Kako god bilo - njegove knjige govore o njemu kao o osobi (kao i naši postovi o svakome od nas), a kod I.Č. ima više toga što mi se sviđa nego onog drugog...
Posljednje uređivanje od Peterlin : 15.06.2014. at 22:36
Cure, još, još!
Što bi tek rekli Nijemci, Englezi, Ameri.., ne samo što se tiče jezične (ne)čistoće, već i kulturoloških i socioloških utjecaja (posebno onih na lokalnoj razini), koje svaki pojedinačni imigrant donese sa sobom i ipak svaki od njih ostavi malčice svojeg traga, htio on to ili ne. Tek kao primjer, od ukupnog broja studenata na UNI Munchen, oko 15% su stranci, u brojkama oko 7.000 studenata iz 125 zemalja svijeta godišnje. Mnogi nakon studija ostaju ovdje raditi i živjeti, koliko točno, ima i taj podatak, ali sam ga zaboravila.
Njemački jezik je time izgubio podosta na svojoj čistoći i gramatičkoj pravilnosti među Nijemcima, bez obzira na njihov stupanj obrazovanja, jer ti utjecaji "sa strane", već od vrtićke dobi, postali su neminovni.
Ima naravno onih koji to smatraju više, i onih koji smatraju manje tragičnim, ali u konačnici, sa jednog aspekta gledano, možda je njemački jezik osiromašen, ali sa drugog, možda i obogačen. Vjerojatno ovisi o prizmi kroz koju se gleda.
Recimo ovo sa optimalnim mi je interesantno. Na njemačkom mi nikad nije palo na pamet upotrijebiti neku inačicu optimalnog, kao što je optimalnije, najoptimalnije, uvijek upotrijebim optimal, iako ga i Nijemci koriste kao superlativ am optimalsten, ili komparativ optimaler.
Sva sreća
I isto ne znam da li je interesantno pogrešno, jer sada kad razmislim, na što me tjera ovaj topic, pa hoću, neću, moram, ili je hrvatska riječ zanimljivo, jer malo koristim jedno, malo drugo, valjda kako mi dođe u kojem trunutku.
Također, što je ispravno, ili ispravnije, da li, ovo mi je isto zanimljivo, ili ovo mi je također zanimljivo, ne znam. Podjednako koristim jedno i drugo.
Evo na, i da li je ispravnije sada kada razmislim, ili sad kad razmislim. Ne znam
Ili je u biti i jedno i drugo pogrešno. Možda treba bez sad/sada, samo kada razmislim, jer valjda je jasno iz konstrukcije da razmišljam sad, u ovom trenutku, iako opet ostaje kolika je greška između sad razmišljam, i sada razmišljamEvo na, i da li je ispravnije sada kada razmislim, ili sad kad razmislim. Ne znam
Ma jasno mi je odakle korijen, al minimieren i minimalise (minimalize) vise slice nasim verzijama. S njemackim pravilima u hrvatskom jeziku ima puno slicnosti. Kako sam ga pocela uciti kasno, vec sam bila osvijestena. A ne znam odakle bi doslo minimalizirati, ako ne iz minimalize + irati. Tako da je jasno da to dolazi iz latinskog, al ova verzija vjerojatno iz americkog engleskog.
IČ poznam i premda se cesto s njim ne slazem, cijenim nastojanje. On je prilicno zanemario svoju struku, a aktivan je u trazenju strucne terminologije i sistematizaciji svega. Al ne radi na terminima samostalno, nego s jezicarima. Jako je pedantan i za puno stvari mu vjerujem, iako daleko od slijepog vjerovanja. I ono sto se meni kod vikki svidja, a kod njega ne, je ta otvorenost, odnosno u negovom slucaju zatvorenost u pristupu. On bi rado sve pojednostavio pa nije sklon jednakovrijedim rijecima.
U svim prirodoslovnim i tehnickim strukama nema bas ljudi kojima se da baviti jezikom. Tako da je meni OK da ima netko kome se to da. Izdao je hrv-eng rjecnik sa svojom pokojnom suprugom. Ima sad vec nekoliko takvih u tehnickom podrucju, za neka uža podrucja (njegovo je polimerstvo).
Ja tu malo ispitujem oko jezika, al sam kukavica kad treba predloziti neki izraz za rijeci koje ne postoje u hrvatskom iz mojeg podrucja. Zbunis se u tenutku kad shvatis da nema tko drugi i da ustvari imas tu moc izmisliti neku rijec.
Posljednje uređivanje od Jelena : 16.06.2014. at 08:44
Doduse s optimize to ne drzi vodu
Tako i ja. Vjerojatno zato što u govoru upotrebljavamo kraći oblik (-a je ispalo pa je -g zbog jednačenja po zvučnosti ispred -č prešlo u -k).Sva sreća
Ma jedno i drugo. No trebala si pitati je li ispravnije, a ne da li je... :DEvo na, i da li je ispravnije sada kada razmislim, ili sad kad razmislim. Ne znam
Jedna stara profačica mi je stalno ispravljala kada u kad, nisam nikad shvatila zašto, ali otad većinom upotrebljavam kad.
Ajme, nemoj, sjetim se odmah mračnih devedesetih kad bi mi susjed vodoinstalater (uz poštovanje prema svakom zanimanju) nakon što sam mu rekla žena vam je na telefonu, ispravio: ne kaže se na telefonu, nego pri telefonu. Jer ne sjedim na telefonu, jelte. Užas. (Inače možeš razmišljati sad, a možeš razmišljati i danima i mjesecima.)Ili je u biti i jedno i drugo pogrešno. Možda treba bez sad/sada, samo kada razmislim, jer valjda je jasno iz konstrukcije da razmišljam sad, u ovom trenutku, iako opet ostaje kolika je greška između sad razmišljam, i sada razmišljam
Jelena, naravno da sliče, to su internacionalizmi koji se nalaze u većini europskih jezika. Ono što je u hrvatskom bitno je da je riječ o stranoj osnovi kojoj treba dodati glagolski, pridjevni ili koji drugi završetak. Sufiks -(iz)irati gotovo uvijek dolazi uz strane osnove (a sinonimi poput minimirati/minimizirati/minimalizirati jesu nastali zbog različitih utjecaja i primjene različitih tvorbenih modela).
Što se tiče baš sufiksa -irati, krajem 19. st. pokušalo ga se zamijeniti s domaćim -ovati, no to nije prošlo (na kraju su zaključili da je u redu da uz stranu osnovu ide i strani sufiks). Prošlo je u srpskom pa tako imaš organizovati prema našem organizirati.
Inače, još uvijek ima prijepora oko stranih osnova i naših nastavaka, pa tako neki inzistiraju na pridjevnim oblicima sa stranim pridjevnim nastavkom, poput molekularni, peritonealni, kranijalni, ekspiratorni (prema cranialis i sl.), a neki opet na domaćem sufiksu bez obzira na nedomaću osnovu i pišu molekulski, peritonejski, kranijski, ekspirijski itd.
Teško je to sve staviti u isti koš, tj. primijeniti ista pravila na baš sve riječi. Tu treba osluhnuti što je prihvatljivije (smjernice koje sam u jednom od prethodnih postova spomenula): domaći nastavci imaju prednost, no zašto sad nasilno mijenjati molekularni u molekulski kad već 50 godina bez problema s pisanjem i sporazumijevanjem upotrebljavamo taj oblik.
Meni je u svemu tome najgore što izdavač za kojeg najčešće radim mijenja praksu od knjige do knjige (vjerojatno popusti pod pritiskom autora). Problem je onome tko radi (jer za svaku novu knjigu moram za svaki termin iznova pitati hoćemo li ovako ili onako), a da ne govorim kakav se dojam stječe izvana i kako se studenti koji iz tih knjiga uče (i ne razmišljaju o tim jezičnim prijeporima kao mi sad ovdje jer i ne trebaju) jezično obrazuju u svojoj struci.
Posljednje uređivanje od vikki : 16.06.2014. at 09:57
Možda zato što bi u strukovnim terminologijama trebalo izbjegavati sinonime? Barem je takva preporuka, da ne bi bilo problema u sporazumijevanju.
Ne bi se trebala ustručavati, nedostaje ljudi koji bi se bavili time, pogotovo zato što znaš o jeziku puno više od očekivanoga za nekoga tko nije jezičar.
Za I. Č. se slažem s tobom, hvalevrijedno je nastojanje (bio je uključen u STRUNU, pretpostavljam). A uvijek će biti prigovora sa strane, najviše od onih koji se nisu probali baviti time.
Lajkam tijek rasprave :D
Zašto je računarstvo, a ne računalstvo?
Posljednje uređivanje od vertex : 16.06.2014. at 11:33
i meni se jako sviđa rasprava, sve sam pomno pročitala. hvala ti što si se uključila, vikki!
ovo što pišeš tu mi je skroz prirodno:
i uvijek sam se pitala zašto se odluke donose, umjesto da se odlučuje, ali se pokrijem po ušima i mislim, valjda ima nekakvo uporište već kad se koristi.Ono što meni smeta više je stilske prirode, administrativizmi poput sukladno, isti, u cilju... Napravili smo to sukladno pravilniku umjesto prema pravilniku ili u skladu s pravilnikom. Donijela sam papire pa ću iste proslijediti... umjesto donijela sam papire pa ću ih proslijediti... U cilju sprečavanja onečišćenja umjesto da bismo spriječili onečišćenje ili radi sprečavanja onečišćenja itd. Još kad bi ti oblici ostali samo u administrativnom jeziku, no oni prodiru u sve funkcionalne stilove.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
