Zašto kalkulator bodova na srednja.hr za konačni uspjeh prihvaća samo pune brojeve, a ne uspjeh na tri decimale.
Kaj se ne računa na tri decimale, tipa 4,55, 4,79?
Zašto kalkulator bodova na srednja.hr za konačni uspjeh prihvaća samo pune brojeve, a ne uspjeh na tri decimale.
Kaj se ne računa na tri decimale, tipa 4,55, 4,79?
Tri decimale je 4.345
Pišeš 4.35 to su dvije decimale
točka ne zarez!
Pišeš se onako kako današnja djeca uče!
To što mi stari pričamo zarez to je našla prošlost![]()
Posljednje uređivanje od jelena.O : 14.06.2022. at 20:14
U svim knjigama za osnovnu i srednju je baš pisano s točkom, a i u tehničkim programima tipa Autocad i slično, jeli onda knjige pisane krivo?
Ajde pogledajte malo knjige od djece 5+ razred
Posljednje uređivanje od jelena.O : 15.06.2022. at 05:56
Ajde da ne budem lijena ošla i vidjela
https://lekturica.wordpress.com/2018...cimalni-zarez/
Kod nas bi malo bili zapadnjaci s istočnom notom.
Sva sreća da tu nema brojeva tipa dd mm.gg
Ovo zadnje bez točke, mada u naputku takvih oznaka ima zadnje točku)
Matematicari koriste anglosaksonski nacin. Fizicari nas.
Kod nas je decimalni zarez a ne tocka.
I ednevnik kada piše prosjeke piše. točka
I u moje doba je bilo predmeta iz kojih se učilo djelomično isto
Sa sasvim različitim oznakama i sl. Profil je reko u stilu e to je tak jel ja hoću tak.
Kad se već matka prevađala moglo se i sve jel na zarez ili točku manje više.
ja sam nekako zapamtila da je matematički točka a pravopisno zarez (za decimale)
ima li koga da ove godine misli upisati neku od tehničkih škola? baš me zanima koliko će bodova trebati i hoće li sljedeće godine više škola uvesti prijemni
Dječarac mi objasnio zašto . , a ne zarez
Poredak po veličini 15,14.67,176.88
Da je , ne bi znali gdi je kraj nabrajanja
jelena, da, logično je
a ja sam gledala listu bodova potrebnih za upis od prošle godine, a joj, mi u zagrebu smo stvarno nadrapali, nije ni čudno je da drama s bodovima i ocjenama kad po manjim mjestima oni s 60 bodova najnormalnije upišu prirodoslovno-matematičku gimnaziju, čak i 50 u manjim mjestima
u zg nema šanse za skoro nijednu gimnaziju netko tko je prošao s 5 sva 4 razreda i ima 3-4 ocjene 5 od traženih 6, to je baš porazno
Ne treba gledati stare liste, gledaj ako treba potrebne bodove za određenu školu recimo ruđer ima to , s i neke druge škole
A kad se formiraju liste vidi gdi ste u sadašnjem vremenu
Tko zna kako će tad biti?
Nek se primi knjige i sve bu sjelo
Evo da se i ja nadovežem na ovaj upit...
Pitanje za vas čija djeca ove godine imaju bodove s natjecanja znanja: jesu li im bodovi već vidljivi kad se ulogiraju na svoj profil na upisi.hr?
Mojoj kćeri se još ništa ne vidi, a prijave programa kreću za 6 dana. Prijavila je to razredniku još prije 10 dana, rekao je da će provjeriti o čemu se radi, ali nikakav povratni info nismo dobili.
Blackie, na prethodnoj stranici sam citirala samu sebe i napisala da je objavljen "vremenik" na stranici upisi.hr i da unos bodova s natjecanja kreće 21.06. i do početka prijava tj. 25.06. bodovi trebaju biti uneseni.
Tako da niti tvojoj kćeri niti ikome drugome se još dva dana ne može ništa od tih dodatnih bodova vidjeti.
Posljednje uređivanje od ekica : 19.06.2022. at 20:55
Ispričavam se, promaklo mi je.
Hvala za info.
Ne znam kaj da velim
U moje doba kad su se pisali prijemni za većinu škola, opet su upisani neki koji su iz glavnih predmeta imali 5, pa bio pokolj i na polugodištu i na kraju 1. srednje
Posljednje uređivanje od jelena.O : 20.06.2022. at 12:31
šta bi se desilo da poneko djete na tom ispitu dobi bolju ocjenu nego onu koja je zaokružena? Hoće li rad dobiti zero bolju?
Napredno postignuće je politička frazetina, da ne kažem "novogovor" jer nema tu ničega novog...
Kao da se klincima da učiti za nacionalne ispite - ako se oni ni za što kasnije ne vrednuju. Ako je svejedno jel iz njega padnu, dobiju 2 ili 5, čemu?
Ako bi nacionalni ispit imao veze za upis u srednju, e onda bi to bilo već nešto
vrci, meni je naopaka ideja da nakon svih tih godina školovanja, moraju još učiti za nacionalni ispit. po meni bi taj ispit trebao pokazati s kakvim aktivnim znanjem oni izlaze iz te osnovne škole, koliko su dobro ili loše usvojili ono što smatramo da je bitno usvojiti kroz taj period. takva bi naravno i pitanja trebala biti (ne znam kakva su bila).
Posljednje uređivanje od Kanga : 20.06.2022. at 14:52
Meni su nacionalni ispiti izuzetno uznemiravajuci. Cak i kao kategorija koja se ( jos) neocjenjuje.
Prvo-sto je s djecom koja imaju poteskoce? Ni muuu ni beee o njima. Preporuke za pisane ispite za takvu djecu u velikoj vecini su suprotne formi i sadrzaju nacionalnog ispita.
Ako su preporuke : ispitivati manje kolicine gradiva, ispitivati usmeno, dulje vrijeme pisanja, veci razmak/podebljanji test, ili cak asistent da cita pitanja...i se da takav jedan veliki, opsezni ispit djeci koja su i tako pod puno vecim stresom kad pisu obicne testove za koje se detaljno pripremaju.
Moja kcer je anksiozna pred svaki pisani test jer ima tesku disleksiju. Pred svaki test za koji dobije pisanu pripremu i poseban test, ili joj profesorica cita dulje testove...u svakom slucaju pisanje 6 takvih testova utjece na njezino psihicko zdravlje. U svrhu eksperimenta i nacionalne statistike ona sigurni nece njima pristupiti , traziti cu ispricnicu. Ako postanu obavezni za svrhu upisa u srednju ( duboko se nadam da ce ju to zaobici) ocekujem da budu i potpuno prilagodeni po svim njezinim preporukama ( iako ne znam kako obzirom da je tako opsezan sadrzaj u jednom testu suprotan preporukama).
Nešto što dobro zvuči?
Šalu na stranu prema postocima koji se odnose na to napredno, to su otprilike postoci za odličan i vrlo dobar u "redovnim" kriterijima ocjenjivanja pismenih ispita.
Moja kćer tj njezina škola je jedna od 10 Zg škola koje su u ovom pilot projektu. Za ispite se nije uopće pripremala, niti ona niti itko drugi makar ne u smislu nekakvih organiziranih priprema u školi ili uputa nastavnika što da ponavljaju ili slično.
Da se vratim na gornje pitanje, meni baš lijepo zvuči i ponosna sam reći da je u 4 od 5 ispita imala napredno postignuće! Ali kao roditelja me još više vesele ostvareni postoci koji su jako visoki i (malo se i hvalim) u kemiji čak 100% riješen ispit.
A inače dojam djece, njenih kolega, s kojima sam pričala je da ispiti nisu bili teški. Obzirom kakvi su rezultati čini se da ipak djeca imaju problema objektivno ocijeniti em težinu ispita em svoje znanje.
U svakom slučaju ja jesam za neku vrstu ili male mature kao kriterija za upis u SS ili makar jedinstvenih prijemnih ispita.
Ma nema problema. Savjetujem da se preko QR koda sa stranice upisi.hr prijavite u viber grupu "upisi u srednje škole" jer tamo se redovno javljaju sve novosti (tako sam i saznala o tome da je izašao pravilnik koji sadrži i detaljan vremenik).
Promaklo mi je, ne znam jesi li pisala, koju školu dijete želi upisati? I izravan je upis u pitanju, ako se ne varam?
Mislim da je svako dodavanje bilo kakve vrste provjere potpuno kontraproduktivno. Situacija u Zagrebu bi bila puno opuštenija da se otvori još par PM programa, pa onda, s obzirom da su to ipak zahtjevniji programi, dodati prijemni iiz matematike. Time bi smanjili ovaj pritisak na gimnazije.
Maltretirati klince s još jednim ispitom je potpuno sumanuto. Gledajući količinu gradiva i broj predmeta koji imaju kroz osnovnu i dodati im još jednu provjeru, kad ih provjeravaju nekoliko puta tjedno je naprosto previše. Maknuti neke predmete, npr. tehnički, i povećati satnicu tjelesnog bi bilo super. Uz to, treba preokrenuti sustav u kojem sve što nije petica je manje vrijedno i u kojem im se stvara komplekse od malih nogu da ne vrijede dovoljno, ako nije sve pet. To sve stvara anksioznu djecu. Znam da nije nigdje "zapisano" da je sve manje od pet manje vrijedno i da jedino gimnazije vrijede i to najviše PM smjera, ali oni to tako suptilno pokupe u školi da je to nevjerojatno. I to se iščitava iz "napada" na PM smjerove, jer jedino STEM rules, i onda imamo kontinuirano dizanje kriterija za upis. Pogledajmo kako su jezične odjednom postale manje atraktivne, jer imaju sat matematike manje.
Da skratim - nikakve dodatne provjere, baš suprotno, dopustiti djeci da dišu barem u osnovnoj, smanjiti broj predmeta (znam da je to teže nego riješiti ekološku krizu) i otvoriti u ZG regiji možda još koji PM program i pritisak će biti manji.
Moja curka se "nabrijala" na Tituš i sama sebi stvorila pritisak, a ima bodove za 15 drugih gimnazija, ali ne možeš joj objasniti da je to sve gimnazijski program, s par varijacija u programima i profesorima i da je opet sve na njoj i njenom trudu. Nije to Harvard ili Oxford u usporedbi sa ZG sveučilištem, to su puno manje razlike.
Posljednje uređivanje od matsa : 21.06.2022. at 09:08
Otvorili bi oni još PM programa da imaju uvjete, ali nema. Kronično nedostaje profesora matematike, vjerojatno i fizike. Ne znam kakva je situacija s ostalim predmetima, ali većina ljudi koji upisuju PMF odlazi na inženjerske smjerove i nemaju ambicija raditi za crkavicu težak i odgovoran posao u obrazovnom sustavu.
Da, naravno da bi rješenje situacije bilo i da se otvori još PM programa, ali to nije izvedivo jer nema dovoljno nastavnog kadra koji bi nosio povećanu satnicu matematike, fizike i informatike. O tome smo već pisali ovdje, a u međuvremenu sam se i uživo uvjerila u to.
Istina je i da je trend u društvu "STEM rules", ali činjenica da su STEM stručnjaci vrlo traženi i da ih treba. I u školama i drugdje. Tako da ne smatram lošim djecu koja imaju sposobnosti malo "pogurnuti" u tom smjeru. Druga je stvar s djecom koja nemaju afiniteta ni sklonosti za prirodne predmete - kod njih to pogurivanje može biti kontraproduktivno.
Inače, primjećujem u zadnje vrijeme dosta tekstova i tv-priloga kojima se učenike pokušava zainteresirati za strukovne škole i obrtnička zanimanja. Baš me zanima hoće li dugoročno biti kakvog efekta od te kampanje (iako osobno sumnjam da će 14-godišnjake privući jumbo-plakat sa slikom ostarjelog Ćire Blaževića koji govori "Sine upoznaj struku i živi od svojih ruku").
Posljednje uređivanje od tanja_b : 21.06.2022. at 09:22
Sad baš Ćiro živi od svojih ruku? Trebali su staviti nekog poznatijeg majstora
Točno to.
Srećom ove godine se nitko od mojih ne upisuje, al slušam kod prijatelja i susjeda drame oko prijemnih, a naročito za Tituš.
Shvaćam za PM-gim, sad su u svima prijemni, ali Tituš je opća i doista ne vidim razliku nje i, recimo I. i II. gimnazije, Lucijanke opće (još bi se možda našla koja), gdje se ne pišu prijemni. Nabijaju nepotreban stres.
Poznajem dosta klinaca iz ovih škola i onih koji su već završili - svi su upisali željene fakultete, sve s reda su poprilično zahtjevne, te svugdje ima genijalnih profesora i onih koji stanu na žulj.
Konacno glas razuma Hrvatskog psiholoskog drustva vezano u ispite , a posebno naslove na portalima oko rezultata ispita. Realcija je na njihovoj FB stanici , kopiram jer ne znam imaju li svi FB.
Osupnuti naslovima na nekoliko portala pozivamo nadležno ministarstvo, kao i urednike portala, da u pisanju o rezultatima provedenih nacionalnih ispita znanja koriste primjerenu retoriku.
Naslovi i poruke poput "ministar kreće u obračun sa lažnim odlikašima" ili "strahovati moraju učitelji, profesori i ravnatelji" apsolutno su neprihvatljivi iz tri razloga.
Prvi je u tome da riječi poput "obračunavanja" pripadaju gotovo ratnoj retorici kojoj nije mjesto u komunikaciji s građanima, kao niti s cijelom jednom profesijom, te se (s pravom) mogu doživjeti kao prijetnje i zastrašivanje.
Drugi leži u tome da ovakvo prikazivanje situacije potiče stvaranje stava da je navedena situacija odgovornost učitelja i profesora, a ne vladajućih struktura i upravo navedenog ministarstva, koje već desetljećima zanemaruju odgoj i obrazovanje u ovoj zemlji.
Dodatno, pozivanje na obračun sa "superodlikašima" sugerira umiješanost i odgovornost, pa time i potrebu za "dovođenjem u red", djece i to za situaciju za koju je u potpunosti odgovorno upravo navedeno ministarstvo.
Na kraju, ignorira se činjenica da ispiti dolaze nakon iznimno teškog razdoblja za sve, pandemije i potresa, koji su povezani s obrazovnim rezultatima. Djeci se šalje nerealna poruka da su trebala funkcionirati kao da se ništa oko njih ne dogadja i kao da se nastava uobičajeno odvijala, a baš ništa za generaciju sadašnjih osmaša nije bilo uobičajeno u proteklom razdoblju.
Želimo svim učenicima i učenicama mirne i neopterećene ljetne praznike.
Bravo matsa točno tako i ja razmišljam. Jasno mi je da nema kadra za nove pm gimnazije, ali mi je žalosno da se to slama na djeci i da ih se stalno hoće prosijavati kroz neko sve sitnije sito za - zamislite čuda - upis u srednju školu. Mislim da većina ovih pm gimnazija što su uvele prijemne nemaju za to nikakvog razloga jer nisu imali situaciju kao MIOC (ili Prelog) da moraju upisivati više od predviđenog broja djece.
Zapravo je Zagrebacko psiholosko drustvo ( prebrzo sam tipkala), ali nadam se da i oslali psiholozi u Hrvatskoj imaju isti stav
slažem se, sad bi oni pokrenuli hajku na učenike i profesore a od glave riba smrdi (od ministarstva)
Kao potiče se STEM a nema niti profesora koji bi predavali a kamoli radili dodatno s darovitima. Vidjela sam da i MIOC jedva nađe profesora matematike, iskočilo mi negdje da i X traži i Lucijanka (sve ove školske godine). Dakle, problem je i tim top školama naći kadar a kamoli školama van Zagreba. Neku zamjenu za matematiku ili fiziku?!? Sretni su da ikog nađu.
Kod nas se u školi npr. uopće ne radi s klincima koji su zainteresirani za te predmete, nema čak ni dodatne iz matematikea pripreme za natjecanja su nepostojeća.
Čujem da i ove bolje tehničke škole u ZG muku muče s FER-ovcima, nitko neće u školu.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 21.06.2022. at 13:29
Da, nažalost će potraga za kvalitetnim kadrom biti sve gora, a posebno tih predmeta. Još kad slušam roditelje koji bulazne na Vijeću roditelja, a veze nemaju ni o tome kako predavati niti kako je stati ispred dvadesetak klinaca i zainteresirati ih za nešto, čudim se da neki profesori uopće dođu svaki dan na posao...
Danas je na Yammat-u bio gost netko s PMFa (vjerojatno dekan, ali nisam ulovila početak) pa je rekao da djece koja završe maturu iz matematike i fizike s četvorkom ili peticom (dakle oni koji imaju kapacitet za PMF) bude oko tisućinjak po generaciji. I onda se taj broj razlije na sve vrste fakulteta, i tehničke fakultete i naravno inozemne, a oni koji i završe na PMF-u, rijetko biraju profesorski smjer. Pokušavaju dogovoriti s državom neke poticaje, tipa da se te ljude stimulira na neki način, ali ništa još od konkretnog plana.
Da je profesorska placa stimulativnija bilo bi i vise kandidata. Pa bi se mogli i birati kvalitetniji.
Ja baš mislim da su prijemni za PM gimnazije prava stvar i da su ih sve s pravom uvele. I da je to na korist ucenika i smanjuje pritisak kroz školovanje. Moja je sedmi i pitala me što ak dobije 4 iz jednog predmeta kako će to utjecati na upis iduce godine. Ja sam joj rekla da to samo znači da treba rijesiti 4 zadatka na prijemnom vise od nekog tko je imao 5. A da se radilo o manje bitnom predmetu dovoljan bi bio jedan zadatak da se taj "malus" anulira. I da se uopce ne zamarata nego da sama odluči hoće li odgovarati za 5 ili ne.
Taj prijemni napokon pomaže školama da će valjda više njih s ponekom četvorkom ili trojkom se uspjeti upisati i miče taj imperativ petice kroz 4 godine. Kad sam ja upisivala prijemni je nosio 60% bodova i nitko se nije brinuo za upis i tko je s 4 prolazio a ne da je imao 4 iz ponekoj predmeta a ostalo sve pet.