 |
|||
Upravo tako.Ozujak prvotno napisa
Big lajk.
Stvar je da si ispunjen i zadovoljan svojim poslom, školom, fakultetom whatever, a ne samo da ti je blizu, pa nezadovoljan odlazis tamo i provodis dnevno 8h. I tako iz godine u godinu.
Pa fakulteti su tu gdje jesu, sta sad nitko ne bi trebao studirat medicinu, PMF i dr., ako ne živi u širem centru?! Pa svašta.
Danas sam radila do 14h. Jedva sam ušla u tramvaj prema zapadu, bila sam zatrpana školskim ruksacima. Po Ilici smo milili ko gliste, nešto brže busom po Ilici-Bolonji.
Posljednje uređivanje od čokolada : 17.06.2024. at 17:39
Ne zagovaram izbor srednje škole isključivo po blizini, daleko od toga, ali paralela s fakultetima ne drži vodu.
Faks je jedan u gradu u kojem studiraš, tu nema puno biranja. Ritam studentskog života dosta je drugačiji od života učenika, studenti su često na faksu cijeli dan, nisu više toliko orijentirani na stan u kojem žive.
Uostalom, osnovne škole biraju se po mjestu stanovanja da su bliže, srednje mogu biti u širem radijusu (djeca su starija, samostalnija i mobilnija), tu je veća mogućnost biranja - ako se radi o gimnazijama. Kod strukovnih često ni tu nema biranja lokacije ako je jedna jedina takva škola u gradu. Fakultet je već sasvim druga priča.
U Zagrebu fali srednjih škola izvan šireg centra grada, to je činjenica, naročito sad kad sve manje ljudi živi u centru, a grad se još uvijek širi. Lucijanka je jedina gimnazija na ogromnom području zapadnog dijela grada (koje je k tome i unutar sebe loše prometno povezano), Novi Zagreb je nešto bolje pokriven (tri gimnazije na različitim pozicijama), ali s obzirom na broj ljudi koji žive u Zagrebu, sve skupa je to premalo.
i opet se vrtimo oko jedne škole ... ako hoće u mioc, nek ide u mioc odakle god želi
ako baš hoće u medicinsku, pa nek ide u mlinarsku iz zaprešića ili iz ivanića
ne govorim o zabranama, nego o praktičnom svakodnevnom životu; imam mišljenje i neću ga promijeniti sve dok u ZG ne uvedu brže i modernije tramvaje ili gradske vlakove,a kako je krenulo, to neće doživjeti ni moja unučad
ja s iskustvom svoje dvoje djece znam da je promet jedan od faktora koji treba uzeti u obzir prilikom biranja škole (prvo dijete nije prošlo dobro po tom pitanju, drugo je prošlo odlično i sad s trećim jedan od uvjeta, koje i samo dijete razumije, jest da obrati pažnju i na udaljenost i prometnu povezanost; op. zapelo ja za prvu gimnaziju, neću braniti, ali ću savjetovati da razmisli o drugim opcijama)
stava sam da ako hoće u opću, nema velike razlike između sesvetske, treće, desete, prve itd.
ako hoće u matematičku, može u prvu, može u treću, može u lucijanku, može u petu... nakon svake gimnazije djeca se upisuju na sve fakultete
i iz mioca idu i na ekonomiju i na strojarstvo i na medicinu
ali isto tako i iz lucijanke i iz velikogoričke gimnazije idu na sva ta tri fakulteta
Ja se slazem s ovim postovima od tanja_b i Vrijeske.
Tanja_b u pravu si da nije usporedivo za faks i srednje jer zapravo nemaš izbora ako želiš nesto specifično, konkretno.
Iako to može vrijediti i za neke srednje kako je navela Vrijeska.
Čoksa ja evo ovih zadnjih 10 dana morala ici do bolnice u posjete i isla tramvajem u to doba dana, pa to je neusporedivo manja gužva nego ujutro u rush houru ili popodne i puno brže.
Čak uspijem i sjesti, čak
Posljednje uređivanje od Lili75 : 17.06.2024. at 23:01
Moja ide u "blizu" srednju znači - dok dodje do tramvaja, pa dok dodje tramvaj, pa dok se probija savskom i opet od tramvaja do škole ima 45-60min. Ponekad ide bus pa tramvaj isto traje bar 45 min. Kad ide popodne je puno bolja situacija nikad joj se nije desilo da ne može uci u tramvaj, da tramvaj nije došao ili da je zapeo u prometu. Ona definitivno više voli popodnevnu smjenu, to je bio eliminacijski faktor, nije htjela jednosmjenske skole
S tim da nam je blizina bila jedan od uvjeta, da bira gdje je bar malo bliže.
Posljednje uređivanje od sillyme : 18.06.2024. at 07:30
PS ne znam stvarno kome djeca uce u skoli kad dodju ranije, moja se nakaci na besplatni wifi i gleda serije
PS ne znam stvarno kome djeca uce u skoli kad dodju ranije, moja se nakaci na besplatni wifi i gleda serije
Ma vecina ih prvo mora doći k sebi kad dodju iz jutarnje smjene, nekad kad je prenaporan dan (rano dizanje, puno sati u skoli, testovi) i odspavaju kad dodju doma, pa tek onda učenje.
U popodnevnoj nema potrebe za tim predahom i dremuckanjem jer se svježa i odmorna probudi i krene s učenjem. Nema tog gubitka vremena sa spavanjem/dremuckanjem.
Isto jako voli popodnevnu smjenu, što prije nikad ne bih rekla da će tako biti.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 18.06.2024. at 08:39
Svi ovi koji su u osnovnoj išli samo ujutro, sad vole popodnevnu smjenu
Evo mojoj je na kraju blizina, odnosno daljina skole bila eliminacijski element. Cijelu godinu je mudrovala između 3-4 pm gimnazije koje su, kako smo se raspitali, sve više-manje iste. Nakon sto je bila na danima otvorenih vrata odlucila se za najblizu od njih jer je shvatila da bi tesko uskladila vanskolske aktivnosti ako jos potrosi 2-3 sata dnevno na prijevoz.
Jedino jos samo jedna "sitnica" - upasti u nju. Naime, upravo u toj najblizoj primaju samo dva razreda pm smjer a gravitira joj jako veliko područje. Budemo vidjeli...
Nije istina.Svi ovi koji su u osnovnoj išli samo ujutro, sad vole popodnevnu smjenu
Moja i dalje ne može oprostiti gornjogradskoj koja im se uselila. A već je debelo na faksu.
Pokušala sam doprijeti do svoje djece i ukazati im na mračne strane disfunkcionalnog javnog prijevoza i sve prednosti najbliže gimnazije, ali nisam baš puno postigla. Jednoj je kćeri jednosmjenska nastava toliko važna da će, ne uspije li upasti u prvi izbor, prije izabrati neku manje jaku, a udaljeniju školu koja joj to omogućuje, nego bližu, odličnu, dvosmjensku.
I drugoj kćeri je prvi izbor gimnazija u centru grada. Na stranu to što ta škola ima jako dobre rezultate državne mature. Njoj je mjerilo atraktivnosti potencijal za širenje socijalnih horizonata, a tu kvartovska gimnazija gubi bitku, jer se očekuje da će je upisati previše djece iz osnovne.
Također, plan je da njih dvije ne idu u istu školu. Njihov plan. Meni bi bilo praktičnije da su u istoj, ali nije moja praktičnost odlučujući faktor niti treba biti.
Sutra bi se trebali prikazati bodovi s natjecanja. U matičnoj osnovnoj školi kažu da je sve evidentirano i da će biti vidlivo u sustavu. Je l' ta elektronička bilješka stvarno dovoljna za upis ili trebam negdje nekoga progoniti za dokaznu papirologiju? S pečatom?
Koliko je meni poznato i bez pecata se racuna
Sretno svima
Ovo je mnogoj djeci jako važan kriterij i ne treba ga zanemariti.
Moj je do sedmog razreda išao samo ujutro, kad su im se uselili zbog obnove škole, oduševio se s dvosmjenskim radom škole.
Nakon osmog razreda smo se vratili u jednu smjenu.
Sinu je škola tri tramvajske stanice od kuće, i voli kad ima školu popodne jer uči po noći i moze si odspavati ujutro.
Tako da....eto svima pašu različite stvari.
Yep i mojoj isto, nikako nije htjela ostat u kvart.gimnaziji jer bi bilo previše ekipe iz osnovne, a htjela je širit horizonte u tom pogledu.
Ovo za kvartovsku gimnaziju je i mojoj bio jedini minus te skole, da ce biti puno njih iz OŠ.
Međutim, kad je shvatila da u smjer koji ona planira upisati zapravo nece nitko (ekipa iz skole koja i zeli u tu gimnaziju, planira u opcu), onda je taj argument srecom otpao.
i moje najmlađe se upisuje u srednju ove godine
iako sam i s dvoje starijih sve isto prošla, danas baš mislim da je sve to oko bodovanja, prijemnih nepravedno ... valjda najmlađe pa me puklo ...
djeca koja su sasvim solidna, prekosutra već idu na more, a moje ostaje doma i čeka prijemne (engleski, hrvatski, matematika) ...
em što se naradilo dijete više od mnogih u osnovnoj, bilo najbolje u razredu skoro svih 8 godina, odradilo hrpu natjecanja, umjesto da zasluženo krene na odmor, slijedi dodatan stres ...
čestitke svima na završenom osmom razredu i sretno do kraja!
Posljednje uređivanje od Vrijeska : 20.06.2024. at 18:35
Eto kod moje samo 3 poznatih u njenom smjeru, dvije jedno dijete u njenom razredu, 2 djece u drugom smjeru, za razliku od velikog kod kojeg su njih četvorica bili poznati prije srednje, jedan iz njegovog razreda iz osnovne, jedan iz paralelnog i treći iz predvrtićkih dana nikog drugog poznatog nije bilo u cijeloj školi, tak da ono blizina i pol poznatih ne hoda!
Posljednje uređivanje od jelena.O : 20.06.2024. at 20:21
Bar kod mojih ne hoda!
Imam pitanjce
Sin će imati 73 boda. Htio bi x gimnaziju pm.
Ići će na prijemni. Vidjela sam da traže 76 boda. Da li ćemo moći prije rezultata prijemnog kliknuti na x gimanziju obzirom da nema 76 boda,ili tek nakon prijemnog ako će dobiti ta tri boda da ukupno bude 76.
Nadam se da ste shvatili
Pa je u neku ruku nepravedno, peru te emocije, razumljivo je.
Saljem zagrljaje i da sve super prodje!!
Nisam bas povezala zašto se piše hrvatski, to trazi neka opća?
Nazalost, vase dijete ne moze uopce prijaviti X. gimnaziju, jer je bodovni prag 76 bodova, ne može ni pristupiti prijemnom.
Mislim da od pm gimazija moze prijaviti Lucijanku, ona ima prag 72 boda, mozda IX. ili XIII. gimnaziju, provjerite koliko oni traže.
Držim fige da sve prođe glatko i da upiše što želi.
A iste osjećaje sam imala prije 2 godine. Također nagrađena kao učenik, 3 državna natjecanja i ne znam koliko županijskih, hrpa aktivnosti za školu itd. I onda 3 dana jurcanja po prijemnim ispitima i to fizika, kemija i biologija za Prelog + matematika za PM gimnazije + engleski kao backup opcija ako ne upadne u "običan" Prelog. Baš se sjećam toga kao teških i psihički i fizički par dana za dijete pogotovo, ali i mene bogme...
Držite se!!
Lili Tituš i I.gimnazija, opći smjer imaju prijemni na kojem se piše hrvatski i matematika
IX. gimnazija isto otpada, oni imaju u PM smjeru 75 bodova prag.
Za XIII ne znam koji je prag, ali znam da nemaju prijemni i da je prošle godine zadnji upisani imao 74,nešto bodova
moj je prošle godine imao sličan broj bodova i ni teoretsku šansu upast u neku pm gimnaziju
sa 73 boda ne dolazi u obzir ni IX - ima bodovni prag za p-m 74 boda
ostaje jedino XIII za prijavu
i Lucijanka (tamo umjesto biologije treba geografija) ali prošle godine je zadnje upisani (nakon prijemnog) imao ukupno 83,75 bodova tako da je to isto vrlo upitno može li se upasti
pogledajte si V. Goricu ako vam je blizu, tamo je prošle godine trebalo jako malo bodova za pm
ukratko, pm je samo za one s naj najboljim uspjehom
Evo mene opet se ponavljam s istom temom. Ako se dobro sjećam, u općim gimnazijama je prošle godine ostalo stotinjak nepopunjenih mjesta, a niti jedna PM gimnazije se ne može upisati sa manje od 74 boda. Što se može poduzeti u vezi toga? Zar nitko od nadležnih ne shvaća da su djeci draži matematika i informatika od hrvatskog i povijesti? Problem su nastavnici? Ali zašto se onda nekako ne privuku u škole baš ti nastavnici koji nedostaju? Većim plaćama samo za njih, manjom satnicom, nekim dodatnim beneficijama...
Zato sto nitko ne zeli raditi u skoli s djecom. To je poziv ne samo posao. Poziv se ne moze platiti novcem. Za to su potrebni malo vece promjene, puno dublje od kozmetickih koje obecava svaka reforma.
Sto se tice PM gimnazija to je trenutna moda. Kao sto su jezicne bile modrene u moje doba. Vremena se mjenjaju brze od sustava. Osobno ne vidim dramu ako dijete upise opcu jer u PM nema mjesta. Par sati vise povijesti nece ga unazaditi, a ako ga zanima matematika sigurni ce moci briljirati i u opcoj. U svakom slucaju izbor gimnazije sigurno ga nece ograniciti u uspjehu u skoli, na maturi i na upisu na fakultet.
nina, ništa se ne može napraviti niti neće...
dokaz ti je i ova nova reforma strukovnog obrazovanja... djeci koja idu u tehničke škole su makli fiziku (!!!), kemiju i biologiju kao predmete a ostavili 2 godine povijest i geografiju... pa zar ne bi bilo logičnije obrnuto
sve ti je to planski - višak profesora fizike, biologije i kemije će se moguće preseliti u osnovne škole gdje ih fali
matematiku i fiziku više nema tko predavati, razmišljaju da ih stave kao "pojačani" predmet na učiteljsku akademiju - a pazi sad, tamo ti se upisuju maturanti s položenom B razinom matematike
ja sam samo sretna da moji klinci sad idu u srednju školu / mala je pri kraju osnovne
jer ovo sve skupa ne miriši na dobro, bit će sve gore i gore, srozalo se školstvo do maksimuma a i još će
Pa zato ide i reforma. I zato blok nastava. Da popune rupe jer nema nastavnika, pa da mogu reci da forma zadovoljena. Jer sustav se slaze za ljude koji rade u njemu, a ne za djecu koja se skoluju.
Posljednje uređivanje od sirius : 22.06.2024. at 07:43
upravo tako
Tražila sam i nisam vidjela pragove za matematičke škole, mada sam mišljenja ako je postavljen prag treba ga odmah zadovoljiti
A to s koliko bodova je zadnji prošle godine upisao nije važno, jer se su neka druga djeca sa svojim bodovima, vi čija djeca sad upisuju nek e igraju i vide kako sad trenutno stoje i kako nakon prijemnog ako idu na njega , prioriteti mnogo mogu poremetiti
Sretno
Satnica hrvatskog je ista u svim gimnazijama, neovisno o usmjerenju, i hrvatski je obavezan predmet na maturi, tako da, koliko god ga stem-lumeni ne-voljeli, moraju taj predmet savladati u svakom slučaju. I za maturu, definitivno im je bolje da imaju "jačeg" nastavnika hrvatskog koji će ih malo više goniti, jer će se tako i bolje spremiti, to nije predmet koji se uči samo rješavanjem zadataka i starih testova.
Satnica povijesti je veća u općoj gimnaziji, ali samo u 4. razredu. Glavna razlika između opće i PM gimnazije nije u hrvatskom i povijesti, već u stranom jeziku (koji je u općoj obavezan, u PM može i ne mora biti), umjetničkih predmeta (likovni, glazbeni) i informatike. Po mojem iskustvu, jedina sporna razlika između opće i PM gimnazije je upravo ta informatika, koje u općoj ima premalo (samo 1 godina učenja). Ali koliko znam, i iz općih gimnazija normalno se upisuju, studiraju i završavaju i prirodoslovni i tehnički fakulteti, tako da im očito nedostatak 4 godine programiranja ipak nije takav hendikep. Dapače, znam za opće gimnazije koje nude učenicima pojačanu satnicu matematike (kao dodatnu nastavu) ako se žele pripremati za stem fakultete.
Naravno, ima djece koja sa 14 godina već znaju točno čime se žele baviti i što će studirati, ali sad kad gledam unatrag, rekla bih da su takvi sretnici u priličnoj manjini. Većina ih ipak nema tako jasnu predodžbu. I zato mislim da je sirius tu u pravu, kad kaže da su PM gimnazije moda (i to ne tako nova moda, jer je već dugo, dugo vremena uvriježeno da se za učenike odlikaše ili darovite upravo podrazumijeva da će ići u PM smjer).
Bilo bi krasno da PM gimnazija može biti više, kad su toliko tražene, ali znamo već zašto to nije izvedivo, i da se broj nastavnika iz stem predmeta neće riješiti samo povećanjem plaće jer neće.
Mislim da nije stvar samo u pozivu, znam puno nastavnika koji osim rada s djecom (i roditeljima) vide prednosti u radnom vremenu. Primejrice ing. strojarstva se preprorodio u školi nakon rada u privatnom sektoru. Ali ja živim u maloj sredini pa se s učiteljskom plaćom može osigurati donekle pristojna nekretnina, što je u velikim gradovima nemoguće.
Nekakav dugoročni program sufinanciranja stanova kao nekad bi tu vrlo dobro došao.
A djeca, evo moji su na izbor imali samo opću u našem gradu, stariji upravo piše maturu. Bumo vidjeli. Moj je imao odlične profe iz EJ i matematike, informatiku i HJ je sam izganjao.
Vezano za putovanja, samo da obrazložim ono što napisah na prošloj stranici.. naravno da je zgodnije ako je škola blizu. Ali škola koja mu paše. No međutim, ako ima neka bolja/koja će mu više odgovarati dalje od mjesta stanovanja (racimo 1h u jednom smjeru), ne treba ju prekrižiti samo zato što je daleko. Djeca se naviknu na putovanje... nisu oni mi (čangrizave babe u gužvi u javnom prijevozu).
Vezano za matematičke-opće, stariji je u matematičkom smjeru i najviše uči povijest i latinski. I hrvatski.
A matematiku, fiziku i informatiku uči nabrzake i malo, jer troši vrijeme na predmete koji mu nejdu (lat, pov, hj) - profesori su zeznuti. Na kraju niti zna ove predmete koji mu nejdu, niti ove koji mu idu.
Zato mislim da nismo trebali gledati samo škole koje su mu blizu, odnosno tako ih rangirati. To bi bilo ok da lošim profesorima možeš dati otkaz, a dobrima veće plaće pa bi se posložila garnitura u školama s nastavnicima kojima je to stvarno poziv. Ovako ima puno frustiranih nastavnika jer rade za male novce (i tko zna što ih još muči) pa se iskaljuju na klincima.
Nakon ovog našeg iskustva i iskustva prijatelja s klincima po ostalim školama (nije zapravo ništa dramatično bilo kod nas, samo nekakva doza razočarenja), zaključismo da kapitalizam sve više prodire u državne sustave. Najbolje prođu djeca koja idu u dobre privatne škole. Naglasak na "dobre", jer je puno loših - radi kojih je i nastala ta stigma u društvu.
Prije smo frktali nosom na privatne doktore pa nam je sad već to postalo normalno. Tako će biti i sa školstvom. Kvaliteta će se u budućnosti naći samo u privatnom sektoru.
Generaliziram.. sigurno ima dobrih državnih škola (s odličnim nastavnicima). Ali su rijetke, a u nekima i treba "pogoditi smjenu".
Ovo je razlog zbog kojeg su matematičke gimnazije od ranije bile na glasu kao "bolje" škole - takve su i bile, a većina ih je takvih i sada.Vezano za putovanja, samo da obrazložim ono što napisah na prošloj stranici.. naravno da je zgodnije ako je škola blizu. Ali škola koja mu paše. No međutim, ako ima neka bolja/koja će mu više odgovarati dalje od mjesta stanovanja (racimo 1h u jednom smjeru), ne treba ju prekrižiti samo zato što je daleko. Djeca se naviknu na putovanje... nisu oni mi (čangrizave babe u gužvi u javnom prijevozu).
Vezano za matematičke-opće, stariji je u matematičkom smjeru i najviše uči povijest i latinski. I hrvatski.
A matematiku, fiziku i informatiku uči nabrzake i malo, jer troši vrijeme na predmete koji mu nejdu (lat, pov, hj) - profesori su zeznuti. Na kraju niti zna ove predmete koji mu nejdu, niti ove koji mu idu.
Zato mislim da nismo trebali gledati samo škole koje su mu blizu, odnosno tako ih rangirati. To bi bilo ok da lošim profesorima možeš dati otkaz, a dobrima veće plaće pa bi se posložila garnitura u školama s nastavnicima kojima je to stvarno poziv. Ovako ima puno frustiranih nastavnika jer rade za male novce (i tko zna što ih još muči) pa se iskaljuju na klincima.
Nakon ovog našeg iskustva i iskustva prijatelja s klincima po ostalim školama (nije zapravo ništa dramatično bilo kod nas, samo nekakva doza razočarenja), zaključismo da kapitalizam sve više prodire u državne sustave. Najbolje prođu djeca koja idu u dobre privatne škole. Naglasak na "dobre", jer je puno loših - radi kojih je i nastala ta stigma u društvu.
Prije smo frktali nosom na privatne doktore pa nam je sad već to postalo normalno. Tako će biti i sa školstvom. Kvaliteta će se u budućnosti naći samo u privatnom sektoru.
Generaliziram.. sigurno ima dobrih državnih škola (s odličnim nastavnicima). Ali su rijetke, a u nekima i treba "pogoditi smjenu".
Da, većina možda. Nisu sve.
Recimo, Prelog je izvrsna škola (sa svim izvrsnim profesorima), no međutim ako klince ne zanima kemija i biologija... bolje ne tamo upisivati. To je prirodoslovna gimnazija (nije matematička).
Hoću reći da nam je uopće sustav školstva loš, jer ako želiš u školu gdje su svi profesori ok (a kriteriji su stvarno niski da ne mogu biti niži: bez deračine, relativno pošteno ocjenivanje, znati prenijeti znanje), moraš imati 80 bodova ili nešto malkoc manje uz dobro napisan prijemni.
Moraš biti iz svih predmeta u osnovnoj izvrstan (a tko je to realno bez pomoći?), ako želiš da su svi nastavnici u srednjoj dobri. I ako je pogođena škola i smjena (npr. u petoj su u jednoj smjeni bolji profesori, nego u drugoj).
Ili platiš pa to i imaš. I više nego u državnoj.
Pa, realno, ima i takvih koji su stvarno izvrsni iz svih predmeta bez pomoći. I to nemali broj djece. Ne znam zašto bi to bilo tako čudno.
I baš me zanima koja je to smjena u Petoj s boljim profesorima? Ok, ja sam išla u tu školu u doba dok su još dinosauri hodali Zemljom, i tada se znalo koji su profesori u jednoj, a koji u drugoj smjeni, ali ne bih rekla da je jedna smjena bila bolja od druge. A ne vjerujem ni da je tako sad.
To je vrlo povrsno tvrditi .Po tome bi znacilo da svatko tko upise bilo sto osim brsljan gimnaziju -osuden je na propast. Sto bi znacilo da su na propast osudeni gimnazijalci iz ostatka Hrvatske. Da ne pricam da nema zivota za one koji uopce ne upisu gimnaziju.
" dobra skola" kako i "dobar doktor" je vrlo rastezljiv pojam.
Bas me zanima cime bi se to mjerilo. Opcim uspjehom, uspjehom na maturi, mentalnim zdravljem djeteta koje izade iz sustava, zadovoljstvom roditelja, upisom prvog izbora fakulteta, visinom primanja nakon zavrsenog fakulteta...? Malo je previse parametara u igri .
Možda si me krivo shvatila. Ne omalovažavam strukovne škole, božesačuvaj! Stariji se trebao upisati u strukovnu (i bila bi tim izborom jako sretna - Ruđer), ali je odustao.. Pricala sam samo o gimnazijama. Ne govorim o strukovnima, jer nemam iskustva.
Sigurno ima i strukovnih škola koje su izvrsne.. a ima i loših.
Stariji je htio u matematičku gim jer voli matematiku, fiziku i informatiku (i tako je dobio preporuku u hzzz). Na žalost (ili na sreću?) ne zanimaju ga jezici toliko kao brojke. Na kraju se u toj gim bavi više s latinskim, poviješću i hrvatskim. I po našem primjeru mogu reći da nisu sve matematičke odlične, a po frendovima - ni njihove.
A da bi upisao neku super (gimnaziju!
To je moje iskustvo i mišljenje. Ne morate se slagati s njim.
Moja ide za kozmeticarku pa najvise ima posla oko-matematike. I sto sad? Znaci li to ista osim da nije matematicarka , a da joj struka ide glatko?
Njoj i njezinim kolegama matematia ce sigurni trebati manje nego nekom gimnazijalcu latinski, povijest ili hrvatski. Gimnazija daje sirinu , to je i smisao. Nece svi i PM gimnazija na tehnicke fakultete, neki ce i na drustvene.
Ožujak, zašto misliš da su u gimnazijama, za koje u startu treba imati 80 ili 80+ bodova, svi profesori izvrsni? To je statistički nemoguće. Kao što nisu izvrsni ni svi učenici koji s tim brojem bodova ulaze.
Potpisujem tanja_b, sirius i čoksu.
I misliš da je to ok? Ja mislim da nije.
U mat.gim. (koje daju sirinu, jasno) očekujem da će ipak matematika biti zahtjevnija od latinskog.
Ovdje se čak ni ne radi o zahtjevnosti, nego o zaguljenom nastavniku koji liječi svoje komplekse. I nitko joj ništa ne može. I nama je to svima normalno.
To nije normalno.
Nisam to napisala.
Uzvratiti ću protupitanjem: zašto je mioc (ili prelog) toliko popularan kod petnulaša?
Naravno da jestatisticki normalno dobiti ponekad zaguljenog nastavnika. Sto god to znacilo.. kao sto je i statisticki jednaka sansa da to bude profesor bilo kojeg predmeta. Naravno, djetetu koje ne voli jezike, i koje nije zainteresirani za latinski sve se cini jos 10x teze.
Možda se izrazavam krivo, ne znam.
Zaguljen profesor -> nisam mislila na onog koji samo traži puno, nego onaj koji urla, koji ne zna objasniti,... koji traži više nego što daje.
I to nije normalno. I ne bi smjelo biti.
To je iživljavanje nad klincima koje smo svi mi u nekom obliku prošli u prošlom stoljeću.
Nitko nije postao stručnjak u svom području učeći minimum. A to učenje može biti civilizirano.
Radi tih naših (rodoteljskih) ružnih iskustava i zato što nam je to normalno, školski sustav i državne škole su takave kakave jesu.
Obično je trava kod susjeda zelenijaNisam to napisala.
Uzvratiti ću protupitanjem: zašto je mioc (ili prelog) toliko popularan kod petnulaša?
Prije 30-ak godina taj je status imala Peta, s vremenom je Mioc postao najpopularniji, uslijedio je procvat Preloga, zadnjih par godina primjećujem da popularnost raste Prvoj i Desetoj...
Sa svakom takvom famom škola privlači sve više djece s visokim brojem bodova, dobivaju sve jači sastav učenika, pa dolazi do neke vrste pozitivne povratne sprege - probir izvrsnih učenika - bolja atmosfera u razredu - bolji uspjesi škole (matura, natjecanja, štoveć) - veća popularnost škole - itd.
Pritom kvaliteta nastave ne mora rasti jednakom brzinom kao i popularnost. Može, ali ne mora. Najčešće je sastav učenika taj koji diktira atmosferu u školi (razredu) i određuje i zadovoljstvo djece školom. A profesori tome mogu puno pridonijeti, ali nisu tu nužan faktor.
Imam i hrpu primjera iz različitih škola koji to potvrđuju, ali ne bih sad išla u konkretne detalje.
Mioc i Prelog su i dalje u vrhu popularnih škola jer privlače natjecatelje. A to su najčešće djeca koja još iz osnovne imaju taj natjecateljski poriv, i onda u takvim srednjim školama dobiju podršku da ga i dalje održavaju. Pa je to dodatni plus među ambicioznijom učeničkom populacijom.
Ok, mislim da znam o kojem nastavniku se radi. A ako i nisam pogodila, onda slutim na sličnu situaciju. Reći ću samo da je taj nastavnik/ta nastavnica takav/takva već godinama, ne bih rekla da se radi o kompleksima, nego je jednostavno takav/takva, a da su današnje generacije djece, čini se, dosta osjetljivije nego nekad pa im više toga i smeta.
Pritom ne opravdavam vikanje i istresanje na učenike, ali treba se nekad zapitati i kako dijete doživljava ono što mu nastavnik govori i je li problem zaista u nastavniku, ili u doživljaju komunikacije na razini dijete - nastavnik.
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom