naknade isplacuje HZZO :D
 |
|||
|
|
|||
Vlada izmijenila zakon o zdravstvenom - opet po starom
naknade isplacuje HZZO :D
Jeeeeeeeeeeeeeeeeeeeeee :D
:D
:D
:D
Uf, jučer sam na forumu pročitala 2 različite stvari, pa sam se već....
Ja idem na bolovanje od ponedjeljka pa nisam imala pojma di da nosim sve te papire. Sad me valjda na HZZO ne mogu vratiti doma, jel? Svaki put kad sam telefonirala s njima rekli su mi da nemaju pojma da li oni primaju doznake ili ne za nas koji tek otvaramo. Valjda je to sad riješeno? Il je meni beba popapala sive stanice?
:D
Jel to sad definitivno i službeno ??????????????
:D
Čitala sam i da su bolovanje za dijete do 7 godina stavili na 40 dana prije nego moraš na komisiju, a da je prije bilo 12 :shock:
Kad prije?
U 10. mjeseci kada sam ja išla na bolovanje bilo je 30 dana.
Šta je ovih 12 bilo nakon toga.
Šta su im to predizborne fore da u tišini sve skresaju i onda na velika zvona fol povećavaju a u stvari vraćaju na staro?
Da, novim Zakonom su smanjili to bolovanje. Sad opet vraćaju na staro.
Da li HZZO isplaćuje naknadu za bolovanje zbog komplikacija od prvog dana bolovanja ili prva 42 dana isplaćuje poslodavac, a dalje HZZO?
Jesam dobro skužila, da i dalje naknade zbog komplikacija isplačuje HZZO, a ne poslodavac??
Evo najnovijih informacija za koje vjerujem da su mjerodavne. Izašle su u novom broju časopisa RRiF za 10. mjesec, a piše sljedeće:
Za vrijeme porodonog dopusta nadoknadu isplaćuje HZZO izravno bez posredovanja poslodavca.
NOVOST JE da za vrijeme bolovanja zbog komplikacija u trudnoći naknadu isplaćuje poslodavac te HZZO refundira u roku od 45 dana. Međutim, temeljem mišljenja HZZO-a, KL.:500-01/06-01/22 od 17. kolovoza 2006., primjena ove odredbe odađa se do kraja rujna 2006., odnosno primjenjivat će se tek za doznake predane od 01. listopada 2006.
Još uvijek sam na bolovanju zbog komplikacija. Jel to znači da mi više neće isplaćivati HZZO naknadu nego poslodavac?
Znači doznake koje sam predala u 9mjesecu ću dobiti još po starom od HZZO-a, a ove šta ću predati u 10mj. mi znaći isplaćuje poslodavac, jel tako, jesam dobro skužila?
Pa šta je tu onda vraćeno na staro ?????????????
Jedni pričaju jedno a drugi drugo :? :? :?
Ma ne znam, ništa mi nije jasno. Do danas sam mislila da sve ide preko HZZO i pročitam ove postove i sad mi fakat nije jasno tko mi plaća bolovanje za komplikacije??
Po ovome sto pise trebalo bi biti ovako- Doznake se nose poslodavcu koji ti isplaćuje naknadu. Nakon toga on podnosi zahtjev HZZO-u za refundaciju istog iznosa, a HZZO mu isplaćuje taj novac u cijelosti u roku od 45 dana.
Poslodavac nije novčano zakinut. Jedini je 'problem' što 'kreditira' HZZO tih 45 dana.
Pa tako je i bilo rečeno kad je došlo do promjene, da će poslodavac isplaćivat a HZZO refundirat.
A s ovim naslovom da je vraćeno na staro, ja sam mislila da je vraćeno na prvobitno, kako je godinama isplaćivano.
Svaka izmjena zakona treba proci nekakvu proceduru, pa je tako valjda slucaj i s ovim vracanjem na stari nacin isplate naknada.
Nadamo se !!!!!!!
Jel netko od vas na bolovanju zbog komplikacija već nosio ovaj mjesec doznake i jesu vas vratili u HZZO-u da njima više ne nosimo doznake?
Ja sam nosila početkom tjedna za 9-ti mjesec... normalno su ih uzeli i nisu mi ništa rekli.
Ja sma odnijela početkom 10 i isto su mi normalno uzeli! Ali mi je žena dolje rekla u 8 mjesecu da će uzimati još za 8 i 9 mjesec, a da dalje ne zna. Ostaje nam da pričekamo 11 mjesec.
:?
Ja sam u posve istoj situaciji i također mi nije jasno iz svih ovih postova tko će isplaćivati za 10mj??? I da li po novom ili po starom? Molim odgovor ako netko zna jer krajem mjeseca podnosim doznaku - nekome... :shock:paws prvotno napisa
http://www.sabor.hr/Download/2006/10/16/PZ_553.pdf
sabor izglasao promjenu 13. listopada
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM
ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Hrvatski sabor je na sjednici 13. srpnja 2006. godine donio Zakon o obveznom
zdravstvenom osiguranju (''Narodne novine'' br. 85/06.) koji je stupio na snagu 3. kolovoza
Tim Zakonom uređuje se sustav obveznoga zdravstvenog osiguranja u Republici
Hrvatskoj koje provodi Hrvatski zavod za obvezno zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu:
Zavod), opseg prava na zdravstvenu zaštitu i druga prava i obveze osoba osiguranih prema
tom Zakonu, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja kao i prava i obveze nositelja
obveznoga zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava i obveze ugovornih subjekata
nositelja provedbe zdravstvene zaštite.
• U okviru prava osiguranika iz obveznoga zdravstvenog osiguranja važećim
Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, između ostaloga, uređeno je i pravo na
naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad. Naknada plaće pripada osiguranici u
svezi s korištenjem zdravstvene zaštite ako je privremeno nesposobna za rad zbog bolesti i
komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem. Prema odredbi članka 33. važećega Zakona
naknada plaće za vrijeme toga bolovanja isplaćuje se na teret sredstava Zavoda od prvog dana
korištenja prava s time da naknadu plaće za vrijeme toga bolovanja, od prvoga dana bolovanja
obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba – poslodavac, a Zavod je obvezan vratiti
isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.
U cilju zaštite osiguranica, koje su privremeno nesposobne za rad po navedenoj
osnovi te omogućavanja da na vrijeme ostvare svoje pravo na naknadu plaće, koja prema
odredbama Zakona tereti sredstva Zavoda od prvog dana korištenja, ukazuje se nužnom
potreba izmjene članka 33. važećega Zakona na način da se vrati rješenje iz ranije važećega
Zakona o zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ br. 94/01., 88/02., 149/02., 117/03.,
30/04., 177/04. i 90/05.), odnosno da Zavod tu naknadu isplaćuje neposredno osiguranicama
od prvog dana bolovanja po toj osnovi.
• Važećim Zakonom uređeno je da naknadu plaće za vrijeme bolovanja zbog
pratnje osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu
Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje te zbog
njege oboljelog djeteta ili supružnika, od prvog dana bolovanja obračunava i isplaćuje pravna,
odnosno fizička osoba – poslodavac, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u
roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.
3
Izmjenama članka 33. važećega Zakona skraćuje se rok u kojem je Zavod obvezan
vratiti isplaćenu naknadu poslodavcu sa 45 na 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.
• Dopunom važećega Zakona (članak 33.) uređuje se i da će Zavod isplatiti
naknadu plaće neposredno osiguraniku u slučaju kada poslodavac koji je sukladno Zakonu
obvezan isplatiti naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad osiguranika, a koja
tereti sredstva Zavoda, nije u mogućnosti u trajanju od najmanje tri kalendarska mjeseca
isplatiti naknadu plaće zbog nelikvidnosti.
Time se omogućava da osiguranik kojem u skladu s odredbama Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju ima pravo na naknadu plaće da tu naknadu i ostvari u
slučaju kada poslodavac zbog nelikvidnosti nije u mogućnosti izvršiti svoju zakonsku obvezu.
• Sukladno podacima o korištenju bolovanja zbog njege člana obitelji,
prvenstveno djece te rezultatima analiza bolesti koje su bile uzrok bolovanja zbog njege člana
obitelji kao i broja dana bolovanja s tog naslova, a s obzirom na prosjek trajanja pojedinih
bolesti ovim zakonskim prijedlogom predlaže se povećanje broja dana bolovanja za njegu
člana obitelji djeteta za koja roditelj djeteta ima pravo ostvariti pravo na naknadu plaće na
teret sredstava Zavoda.
Stoga se predlaže da pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege
osigurane osobe – djeteta s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku
utvrđenu bolest najviše do 20 radnih dana (umjesto 6 radnih dana kako je uređeno važećim
Zakonom), a za dijete do 7 godina starosti najviše do 40 radnih dana (umjesto 12 radnih dana
kako je uređeno važećim Zakonom).
Isto tako, predlaže se da pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege
osigurane osobe – supružnika s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku
utvrđenu bolest najviše do 15 radnih dana (umjesto 6, odnosno 14 radnih dana kako je
uređeno stavkom 1. i 2. članka 34. važećega Zakona).
• U cilju osiguranja prava na naknadu plaće radnika kojima je od nadležnog
tijela mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost, ali nemaju pravomoćno rješenje o
utvrđenoj invalidnosti predlaže se dopuna članka 41. važećega Zakona kojom se uređuje da
osiguranik kojem je konačnim rješenjem utvrđena invalidnost ima pravo na 50% naknade
plaće od konačnosti rješenja sve do pravomoćnosti rješenja o invalidnosti osiguranika koju
isplaćuje Zavod.
• Izmjenama članka 5. predloženoga Zakona uređuje se stjecanje statusa
osiguranika iz stavka 1. točke 10. i 13. istoga članka za osobe taksativno navedene tim
odredbama, bez prijave u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dakle, samo na
temelju prijave Zavodu.
Naime, člankom 5. stavkom 1. točkom 10. važećega Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju uređeno je da status osiguranika obveznog zdravstvenog osiguranja
stječu nezaposlene osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, koje nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, ako su se prijavile Zavodu
u propisanom roku od prestanka radnog odnosa, odnosno drugih okolnosti propisanih za
stjecanje prava na obvezno zdravstveno osiguranje.
Zbog složenosti primjene važeće odredbe u pogledu stjecanja statusa osiguranika
za navedene kategorije osoba na temelju prethodne prijave Hrvatskom zavodu za
zapošljavanje, a vezano uz potrebu stvaranja preduvjeta za kvalitetno informatičko
povezivanje podataka Zavoda s evidencijama nezaposlenih osoba koje vodi Hrvatski zavod za
zapošljavanje, izmjenama članka 5. stavka 1. točke 10. predloženoga Zakona uređuje se
stjecanje statusa osiguranika obveznog zdravstvenog osiguranja za te osobe bez prijave u
evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, dakle, samo na temelju prijave Zavodu.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOG
ZAKONA
Ocjenjuje se da za provedbu predloženoga Zakona neće biti potrebno osigurati
dodatna sredstva u državnom proračunu.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU PO HITNOM
POSTUPKU
U cilju osiguranja Ustavom Republike Hrvatske zajamčenoga prava na zaštitu
materinstva i obitelji te radi stvaranja uvjeta kojima se promiče ostvarivanje tih prava,
posebice u odnosu na određene vulnerabilne skupine osiguranih osoba u okviru obveznoga
zdravstvenog osiguranja, u smislu rješenja predloženih ovim Zakonom, ocjenjuje se da
postoje osobito opravdani državni razlozi za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku u
smislu odredbe članka 159. Poslovnika Hrvatskog sabora (''Narodne novine'', br. 71/00,
129/00, 117/01, 6/02 – pročišćeni tekst, 41/02, 91/03 i 58/04).
Zbog navedenih razloga, a posebice vodeći računa o potrebi zaštite osiguranica od
potencijalnih manipulacija te omogućavanja da ova kategorija osiguranih osoba u okviru
prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, u slučajevima privremene nesposobnosti za rad
zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom, pravovremeno ostvari svoje pravo na
naknadu plaće koju bi prema rješenjima predloženoga Zakona od prvoga dana bolovanja
isplaćivao Zavod, predlaže se stupanje na snagu ovoga Zakona danom objave u „Narodnim
novinama“.
Donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku i njegovo stupanje na snagu danom
objave u „Narodnim novinama“ predlaže se i zbog hitne potrebe otklanjanja poteškoća
vezanih uz određivanje naknade plaće osiguranika kojima je od nadležnog tijela mirovinskog
osiguranja konačnim rješenjem utvrđena invalidnost, ali čije rješenje o utvrđenoj invalidnosti
još nije postalo pravomoćno. Navedene poteškoće u dosadašnjoj praksi otklonit će se
definiranjem iznosa naknade plaće osiguranicima u tim slučajevima, a u smislu rješenja
predloženog ovim Zakonom.
Isto tako, razlog za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se i u potrebi
rješavanja pitanja isplate naknade plaće osiguranicima u slučaju kada poslodavac koji je
sukladno važećem Zakonu obvezan isplatiti naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za
rad osiguranika isto zbog nelikvidnosti nije u mogućnosti učiniti u trajanju od najmanje tri
kalendarska mjeseca. U cilju zaštite prava osiguranika na pravovremeno ostvarivanje naknade
plaće zbog privremene nesposobnosti za rad, u navedenim slučajevima, predloženim
Zakonom omogućava se da Zavod kao osiguravatelj, osiguraniku isplati naknadu plaće kada
poslodavac nije u mogućnosti izvršiti svoju zakonsku obvezu.
V. TEKST ZAKONA KOJI SE PREDLAŽE DAN JE U OBLIKU KONAČNOGA
PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
Članak 1.
U Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 85/06. i
105/06.) u članku 5. stavku 1. točki 10. riječi: „nezaposlene osobe s prebivalištem, odnosno
odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj prijavljene u evidenciji nezaposlenih
osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,“ zamjenjuju se riječima: „osobe s
prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,“.
U točki 13. riječi: „ako je prijavljen u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje i“ brišu se.
Stavak 4. briše se.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.
Članak 2.
U članku 33. stavak 3. mijenja se i glasi:
„Naknadu plaće za vrijeme bolovanja iz članka 32. točke 1. i 2. ovoga Zakona od 43.
dana, odnosno 8. dana bolovanja obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba –
poslodavac, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana
primitka zahtjeva za povrat.
Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„Naknadu plaće za vrijeme bolovanja iz članka 31. točke 4. i 5. ovoga Zakona od
prvog dana bolovanja obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba – poslodavac, s
time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 30 dana od dana primitka
zahtjeva za povrat.
U slučaju kada pravna, odnosno fizička osoba nije u mogućnosti, iz razloga
nelikvidnosti, isplatiti plaću, odnosno naknadu plaće u trajanju od najmanje tri kalendarska
mjeseca, isplatu naknade plaće iz stavka 3. i 4. ovoga članka izvršit će Zavod."
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 6.
Članak 3.
Članak 34. mijenja se i glasi:
„Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – djeteta iz
članka 31. točke 5. ovoga Zakona s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za
svaku utvrđenu bolest najviše do 20 radnih dana, a za dijete do 7 godina starosti najviše do 40
radnih dana.
Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – supružnika
iz članka 31. točke 5. ovoga Zakona s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za
svaku utvrđenu bolest najviše do 15 radnih dana.
Ako je prema ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene zaštite zdravstveno stanje
člana obitelji – djeteta do 18. godine života takvo da duljina trajanja njege roditelja određena
u stavku 1. ovoga članka neće biti dostatna, potrebno trajanje njege određuje liječničko
povjerenstvo koje imenuje Zavod.
Pod zajedničkim kućanstvom u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka smatra se zajednica
života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda obitelji.“
Članak 4.
U članku 36. brojke: „4., 5. i 6.“ zamjenjuju se brojkama: „4. i 5.“.
Članak 5.
U članku 41. stavku 1. riječ: "konačnim" zamjenjuje se riječju: „pravomoćnim“.
Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„Osiguranik iz stavka 1. ovoga članka kojem je konačnim rješenjem utvrđena
invalidnost ima pravo na 50% naknade plaće od konačnosti rješenja sve do pravomoćnosti
rješenja o invalidnosti osiguranika koju isplaćuje Zavod.“
Članak 6.
U članku 47. stavku 2. briše se točka i dodaju riječi: „i prava na bolovanje zbog rane,
ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.“.
Članak 7.
Članak 145. briše se.
Članak 8.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u „Narodnim novinama“.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 10. važećega Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju
uređeno je da status osiguranika obveznog zdravstvenog osiguranja stječu nezaposlene osobe
s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj prijavljene u
evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koje nisu zdravstveno
osigurane po drugoj osnovi, ako su se prijavile Hrvatskom zavodu za obvezno zdravstveno
osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) u propisanom roku od prestanka radnog odnosa,
odnosno obavljanja djelatnosti, od odsluženja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti
zbog bolesti zbog koje su otpuštene s vojne službe ili od otpuštanja iz ustanove za izvršenje
kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila
primijenjena sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja ili obveznoga liječenja od
ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi ili od isteka školske godine u kojoj su završile redovito
školovanje, odnosno od dana navršenih 18 godina života ili od dana prestanka primanja
novčane naknade na koju imaju pravo prema istome Zakonu ili prema propisima donesenim
na temelju toga Zakona.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 13. važećega Zakona uređeno je da supružnik umrlog
osiguranika koji nakon smrti supružnika nije stekao pravo na obiteljsku mirovinu stječe status
osiguranika ako je prijavljen u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje te ako se Zavodu prijavio u propisanom roku od smrti supružnika.
Člankom 1. ovoga zakonskoga prijedloga uređuje se stjecanje statusa osiguranika obveznog
zdravstvenog osiguranja za te osobe bez prijave u evidenciju Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, dakle, samo na temelju prijave Zavodu.
Uz članak 2.
Radi zaštite osiguranica, koje su privremeno nesposobne za rad zbog bolesti i komplikacija u
vezi s trudnoćom te njihovog prava da nesmetano i na vrijeme ostvare svoje pravo na naknadu
plaće, koja prema odredbama Zakona tereti sredstva Zavoda od prvog dana korištenja,
ukazuje se nužnom potreba izmjene članka 33. na način da se vrati rješenje iz ranije važećega
Zakona o zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ br. 94/01., 88/02., 149/02., 117/03.,
30/04., 177/04. i 90/05.), odnosno da Zavod tu naknadu isplaćuje neposredno osiguranicama
od prvog dana bolovanja po toj osnovi.
Isto tako uređuje se da naknadu plaće za vrijeme bolovanja iz članka 31. točke 4. i 5. Zakona
(privremena nesposobnost za rad zbog pratnje osigurane osobe upućene na liječenje ili
liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta
osigurane osobe koja se upućuje, te privremena nesposobnost za rad zbog njege oboljelog
djeteta ili supružnika), od prvog dana bolovanja obračunava i isplaćuje pravna, odnosno
fizička osoba – poslodavac, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od
30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.
Nadalje, uređuje se da će Zavod isplatiti naknadu plaće neposredno osiguraniku u slučaju
kada poslodavac koji je sukladno Zakonu obvezan isplatiti naknadu plaće zbog privremene
nesposobnosti za rad osiguranika, a koja tereti sredstva Zavoda, nije u mogućnosti u trajanju
od najmanje tri kalendarska mjeseca isplatiti naknadu plaće zbog nelikvidnosti.
Naime, osiguranik kojem u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom
osiguranju, pripada pravo na naknadu plaće ima pravo tu naknadu i ostvariti.
Pravo osiguranika stoga ne bi trebalo biti uvjetovano mogućnošću njegovog poslodavca da
mu isplati naknadu plaće koju je prema Zakonu obvezan isplatiti.
Stoga se ukazuje nužnim Zakonom propisati mogućnost Zavoda, da kao osiguravatelj,
osiguraniku isplati naknadu plaće koja za slučajeve osigurane u skladu s obveznim
9
zdravstvenim osiguranjem tereti njegova sredstva, a u slučaju kada poslodavac zbog
nelikvidnosti nije u mogućnosti izvršiti svoju zakonsku obvezu.
Uz članak 3.
Praćenjem korištenja bolovanja zbog njege člana obitelji, prvenstveno djece, analizom bolesti
koje su bile uzrokom bolovanja zbog njege člana obitelji djeteta te broja dana bolovanja s tog
uzroka s obzirom na prosjek trajanja pojedinih bolesti, ukazuje se potreba za povećanjem
broja dana bolovanja za njegu člana obitelji djeteta za koja roditelj djeteta ima pravo ostvariti
pravo na naknadu plaće na teret sredstava Zavoda.
Uređuje se da pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe –
djeteta s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše
do 20 radnih dana (umjesto 6 radnih dana kako je uređeno važećim Zakonom), a za dijete do
7 godina starosti najviše do 40 radnih dana (umjesto 12 radnih dana kako je uređeno važećim
Zakonom).
Također, predlaže se da pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane
osobe – supružnika s kojim osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu
bolest najviše do 15 radnih dana (umjesto 6, odnosno 14 radnih dana kako je uređeno stavkom
1. i 2. članka 34. važećega Zakona).
Uz članak 4.
Nomotehničko usklađenje sa člankom 2. ovoga Zakona.
Uz članak 5.
Radi osiguranja prava na naknadu plaće radnika kojima je od nadležnog tijela mirovinskog
osiguranja utvrđena invalidnost, ali nemaju pravomoćno rješenje o utvrđenoj invalidnosti
ukazuje se potreba za dopunom članka 41. važećega Zakona.
Navedenom dopunom uređuje se da osiguranik kojem je konačnim rješenjem utvrđena
invalidnost ima pravo na 50% naknade plaće od konačnosti rješenja sve do pravomoćnosti
rješenja o invalidnosti osiguranika koju isplaćuje Zavod.
Uz članak 6.
Potreba dopune članka 47. stavka 2. važećega Zakona nužna je zbog toga što osiguranici koji
su na bolovanju zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u
Domovinskom ratu, a koji nemaju propisani staž prethodnog zdravstvenog osiguranja na
temelju radnog odnosa ili obavljanja djelatnosti (12 mjeseci neprekidno, odnosno 18 mjeseci s
prekidima u posljednje dvije godine) ne bi mogli ostvariti pravo na naknadu plaće veću od 25
% proračunske osnovice, odnosno 381,50 kuna.
Uz članak 7.
Usklađenje sa člankom 1. ovoga Zakona.
10
Uz članak 8.
Određuje se dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEGA ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
11
Članak 5.
Status osiguranika prema ovom Zakonu stječu:
1. osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj,
2. osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne
vlasti, odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad
primaju plaću i ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,
3. osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u
inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja
zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima
na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju,
4. članovi uprave trgovačkih društava ako nisu zdravstveno osigurani po drugoj osnovi,
5. osobe koje se nakon završenog obrazovanja stručno osposobljavaju bez zasnivanja radnog
odnosa sukladno Zakonu o radu,
6. osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s
obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja
obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost
poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na
dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada,
7. poljoprivrednici koji u Republici Hrvatskoj obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino
ili glavno zanimanje ako su vlasnici, posjednici ili zakupci te ako nisu obveznici poreza na
dohodak ili poreza na dobit i nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada,
8. svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih
zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada,
9. korisnici mirovine i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju po propisima o
mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske i korisnici mirovine i invalidnine koji to pravo
ostvaruju isključivo od stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako
međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno, ako imaju prebivalište ili odobren stalni
boravak u Republici Hrvatskoj,
10. nezaposlene osobe s prebivalištem, odnosno odobrenim stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj prijavljene u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,
koje nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi, ako su se prijavile Zavodu u roku od 30
dana:
a) od prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti ili od prestanka primanja
naknade plaće na koju imaju pravo prema ovom Zakonu ili prema propisima donesenim na
temelju ovoga Zakona,
b) od odsluženja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti zbog bolesti zbog koje su
otpuštene s te vojne službe,
c) od otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija, iz zdravstvene ili
druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena sigurnosna mjera obveznoga
psihijatrijskog liječenja ili obveznoga liječenja od ovisnosti u zdravstvenoj ustanovi,
d) od isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje,
e) od dana navršenih 18 godina života ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,
f) od dana prestanka primanja novčane naknade na koju imaju pravo prema ovome Zakonu ili
prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,
11. učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta koji su državljani Republike
Hrvatske i imaju prebivalište, odnosno boravište u Republici Hrvatskoj, te stranci s
12
odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, a nisu zdravstveno osigurani kao članovi
obitelji osiguranika, s time da to pravo mogu koristiti najduže do isteka školske godine u kojoj
su završili redovito školovanje,
12. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su prema propisima o školovanju
izgubile status učenika, odnosno redovitog studenta ako su se prijavile Zavodu u roku od 30
dana od dana gubitka statusa učenika ili redovitog studenta i ako pravo na zdravstveno
osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi, s tim da to pravo mogu koristiti najduže dvije
godine od dana prijave Zavodu,
13. supružnik umrlog osiguranika koji nakon smrti supružnika nije stekao pravo na obiteljsku
mirovinu, ako je prijavljen u evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje i ako se Zavodu prijavio u roku od 30 dana od smrti supružnika, a pravo na
obvezno zdravstveno osiguranje ne može ostvariti po drugoj osnovi,
14. osobe s prebivalištem te stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj
kojima je priznato svojstvo ratnog vojnog ili civilnog invalida rata i mirnodopskog vojnog
invalida, odnosno status korisnika obiteljske invalidnine sukladno Zakonu o zaštiti vojnih i
civilnih invalida rata, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po
drugoj osnovi,
15. hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, ako pravo na obvezno zdravstveno osiguranje ne
mogu ostvariti po drugoj osnovi,
16. osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata
prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji, ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,
17. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su bile korisnici zdravstvene zaštite po
Zakonu o osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca (»Narodne novine«, br.
53/91.), Zakonu o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida (»Narodne novine«,
br. 75/85., 55/86. i 57/89.), Zakonu o zaštiti boraca narodnooslobodilačkog rata (»Narodne
novine«, br. 57/85., 55/86. i 57/89.), Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih
žrtava rata (»Narodne novine«, br. 57/85., 55/86., 27/88. i 57/89.), Zakonu o posebnoj
novčanoj naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima
(»Narodne novine«, br. 52/78., 48/80., 20/86. i 27/88.) i po Uredbi o zaštiti žrtava rata za
obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 52/91.) ako pravo na
obvezno zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj osnovi,
18. osobe na odsluženju vojnog roka (ročnici), obveznici civilne službe (civilni obveznici) te
pričuvnici za vrijeme obavljanja službe u oružanim snagama Republike Hrvatske, ako nisu
osigurane po drugoj osnovi,
19. osobe koje su prekinule rad zbog toga što ih je pravna ili fizička osoba uputila na
obrazovanje ili stručno usavršavanje, dok traje obrazovanje, odnosno stručno usavršavanje,
20. osobe koje je pravna ili fizička osoba prije stupanja u radni odnos uputila kao svoje
stipendiste na praktičan rad u drugu pravnu osobu ili kod fizičke osobe radi stručnog
osposobljavanja ili usavršavanja, dok traje praktični rad,
21. osobe upućene u inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne
suradnje, dok se nalaze u inozemstvu po toj osnovi.
Pod radnim odnosom sukladno stavku 1. točki 1. ovoga članka podrazumijeva se odnos
poslodavca i radnika prema propisima o radu i drugim propisima koji uređuju pitanja
zapošljavanja.
Djelatnosti osoba iz stavka 1. točke 6. ovoga članka su: registrirana djelatnost obrta,
13
poljoprivrede i šumarstva, slobodnog zanimanja (profesionalna djelatnost) i ostale samostalne
djelatnosti za čije je obavljanje odobrenje izdalo mjerodavno tijelo za samostalno obavljanje
djelatnosti fizičke osobe, upisane u odgovarajući registar toga tijela te djelatnost s obilježjem
samostalnosti, trajnosti i namjere stvaranja stalnog izvora prihoda poreznog obveznika
upisanog u registar obveznika poreza na dohodak, sukladno propisima o porezu na dohodak
kada se radi o samostalnoj djelatnosti za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili
obveza registracije te djelatnosti.
Osobe koje su status osiguranika stekle prema stavku 1. točki 10., 13. i 15. ovoga članka
zadržavaju taj status do stjecanja statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom
osiguranju prema nekoj drugoj osnovi utvrđenoj ovim Zakonom, odnosno dok se vode u
evidenciji nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Uvjete i način stjecanja statusa osiguranika sukladno stavku 1. ovoga članka Zavod će pobliže
propisati općim aktom.
Članak 33.
Naknada plaće za vrijeme bolovanja iz članka 31. točke 3. do 7. ovoga Zakona isplaćuje se
osiguraniku na teret sredstava Zavoda od prvog dana korištenja prava.
Naknadu plaće iz članka 31. točke 8. do 13. ovoga Zakona Zavod isplaćuje osiguraniku na
teret sredstava državnog proračuna.
Naknadu plaće za vrijeme bolovanja iz članka 32. točke 1. i 2. ovog Zakona od 43. dana,
odnosno 8. dana bolovanja, te točke 4., 5. i 6. članka 31. ovoga Zakona od prvog dana
bolovanja obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba – poslodavac, s time da je
Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za
povrat.
Provedbene propise o načinu ostvarivanja prava na naknadu plaće donijet će Zavod.
Članak 34.
Pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja radi njege osigurane osobe – člana uže obitelji
(djeteta i supružnika) iz članka 31. točke 5. ovoga Zakona s kojima osiguranik živi u
zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu bolest najviše do 6 radnih dana, a za djecu do
7 godina starosti do 12 radnih dana.
Iznimno, ako doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ocijeni da postoje opravdani
razlozi vezani uz zdravstveno stanje člana obitelji iz stavka 1. ovoga članka, može produljiti
trajanje prava na potrebu njege, ali najviše do 30 radnih dana za njegu djeteta do 7 godina
starosti te do 14 radnih dana za njegu djeteta iznad 7 godina starosti, odnosno supružnika.
Ako je prema ocjeni doktora medicine primarne zdravstvene zaštite zdravstveno stanje člana
obitelji – djeteta do 18. godine života takvo da duljina trajanja njege roditelja određena u
stavku 2. ovoga članka neće biti dostatna, potrebno trajanje njege određuje liječničko
povjerenstvo koje imenuje Zavod.
Pod zajedničkim kućanstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se zajednica života,
privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda obitelji.
Članak 36.
U slučaju stečajnog postupka poslodavca naknadu plaće zbog bolovanja iz članka 31. točke 1.
i 2., te točke 4., 5. i 6. ovoga Zakona, kada se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava
Zavoda, osiguraniku isplaćuje Zavod.
14
Članak 41.
Osiguranik ima pravo na naknadu plaće sve dok izabrani doktor medicine primarne
zdravstvene zaštite, odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda ne utvrde da je sposoban za rad
ili dok nije konačnim rješenjem nadležnog tijela mirovinskog osiguranja utvrđena invalidnost
osiguranika.
Ako bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste bolesti, izabrani doktor medicine
primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne
sposobnosti i invalidnosti, te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika
nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja koji donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti
najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga izabranog doktora medicine.
Obrada osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti tereti sredstva
Zavoda samo u slučajevima kada je izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite
uputio osiguranika u skladu sa stavkom 2. ovog članka, odnosno po prijedlogu liječničkog
povjerenstva Zavoda.
Osiguranik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava Zavoda najdulje do navršenih 12
mjeseci neprekidnog bolovanja, osim ako je bolovanje produljeno zbog razloga navedenih u
stavku 2. ovoga članka.
Nakon proteka roka utvrđenog odredbom stavka 4. ovoga članka osiguranik koji i dalje nije
sposoban za rad prema ocjeni liječničkog povjerenstva ima pravo na novčanu naknadu
sukladno općem aktu Zavoda.
Članak 47.
Naknada plaće pripada osiguraniku u visini propisanoj ovim Zakonom, odnosno propisima i
općim aktima donesenim na temelju ovoga Zakona pod uvjetom, da prije dana nastanka
slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja u Zavodu na
temelju radnog odnosa ili obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno obavljanja
profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja od najmanje 12 mjeseci neprekidno
ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje).
Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja iz stavka 1. ovoga članka,
naknada plaće, za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u iznosu od 25% od proračunske
osnovice, osim u slučaju korištenja prava na obvezni rodiljni dopust.
Članak 145.
Osigurane osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene u statusu
zdravstveno osigurane osobe utvrđenom prema članku 5. točki 13., 14., 16. i 17. Zakona o
zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 94/01., 88/02., 149/02., 117/03., 30/04.,
177/04. i 90/05.) zadržavanju taj status u trajanju od najviše 24 mjeseca bez prijave u
evidenciju nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Evo ja sam danas odnila doznake (komplikacije u trudnoći) za 10 mj. na HZZO i sve je ok. :D
E i ja sam odnijela i sve je normalno i dalje nam isplačuje HZZO. Jupi!
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom