meni je super da se tu i tamo pojavi ovakva tema da me malo smrda, i ja nekad stvarno imam prevelike zahtjeve i očekivanja od djece, iako su super i ovako... svjesna sam svega ali se ne trudim dovoljno držati se toga svaki dan, nego lako podlegnem tome "pa kako sad 4, zašto ne 5?"
S druge strane, nisam sigurna da bi im te petice, odnosno uspjeh u školi, bile uopće važne da ne znaju da ih očekujemo
Dva dječaka, važna im je samo zabava, jurnjava, beybladeovi i minecraft...
Ne znam, trudim se uvijek im objasniti da se neću nikad ljutiti zbog loše ocjene, ali da mi nije drago ako se baš nimalo ne trude... No kako to njihove dječje uši dožive? Ne bih htjela da me se sjećaju ovako kao Zuska...
Angie75 prvotno napisa
Odgovori s citatom