Evo nađoh ja pekmez od drenka :D
http://www.coolinarika.com/clanak/pe...na-bez-kuhanja
 |
|||
|
|
|||
Evo nađoh ja pekmez od drenka :D
http://www.coolinarika.com/clanak/pe...na-bez-kuhanja
mi isto!!tatek prvotno napisa
Ovo je samo radi vađenja masti Apricot
Podižem topic kao prisjećanje da smo prije točno godinu dana spomenuli drijenak na koji je toliko strmna. Treba samo skoknuti na Medvednicu.
Kao podsjećanje, za mjesec dana dozrijeva planika/manjiga (arbutus unedo), vidi http://en.wikipedia.org/wiki/Strawberry_tree
Danas će biti gotov sok od koprive.
Djeca su ga pila kod frendova, svidio im se i sada ćemo vidjeti kako mi je uspio.
Radi se vrlo slično onom od bazge.
Jela sam koprivu pripravljenu kao špinat, s češnjakom i pijemo čaj od svježe koprive.
Kako joj "dotjeraš" okus? Sama po sebi nešto nije aromatična.
kopriva "kao špinat" i zeljanica od koprive je meni ukusnija od špinata.
sok nisam pila, kakav je?
znaš kaj, u tom soku ima svega više nego koprive i da mi nisu rekli da je kopriva ne bih ni skužila. Mene okus soka podsjeća na onaj od bazge (kojeg btw uopće ne volim) ali mi je nekako blaži.
Uopće ne volim niti pijem sokove i radila sam ga samo zbog djece (a postupak je fakat jednostavan)
Meni je kopriva najbolja u omletu. Onako na špinat mi je isto očajna.
Upravo ovako.Žaru volim u svim oblicima, a najbolje kao uljevak, odnosno žaranik.
Moze i u rizotu.
U ratu smo klopali pohovane cvjetove tikve, e sto je to dobro! ili smo samo imali niske kriterije
Onih vitica vinove loze sam se nazderala kao dijete, isti slucaj sa ranjenikom (ne znam drugi naziv) i cuvarkucom.
Postoji i divlja biljka masnik za koju kazu da je najbolja u zeljanici, cak bolja od spinata.
Zovu smo redovno pili u soku, kao i caj od lipe, a i smreku. Poseban specijalitet je sok od ruze, ali djulbesecerke.
Što se tiće odrastanja, rodila se i odrasla u gradu, s tim da mi je jedna nana imala bašću, a imali smo vikendice na Romaniji i Vogošći (šira okolica Sarajeva). Tako da volim prirodu i volim čopkati iz prirode
Živim na selu čitav život i jako dobro su mi poznate ove blagodati prirode.
Nabrojit ću ono što i dalje iskorištavamo u prehrani. Neću nabrajati ono što posadimo u vrtu od povrća, jer na to utjećemo mi i da ne posadimo nebi izraslo. Nabrojit ću samo ono što iznikne samo ili što daje plodove i dan danas, a posadili su naši djedovi i bake prije pedesetak godina.
Na prvo mjesto stavit ću krušku citronku koju imamo u dvorištu i stara je preko pedeset godina. Od nje radimo kompot i jedemo ih kroz cijelu zimu. Plodove čuvamo u plastu sijena i jedina razlika je ta što sada nemogu toliko dugo izdržati a da ne istrunu, kao prije. Plave šljive koje pospremamo u škrinju za knedle ili pećemo pekmez. Divlje višnje za sok i marmeladu. Orah koji je sam iznikao i čije plodove beremo,sušimo na suncu i spremamo u škrinju. Mak, njega posijemo, suhe kućice poberemo, istresemo mak i osušimo, koristimo za kolaće, osim ako ne nestane preko noći u zelenoj fazi rasta, kad ga navodno koriste "sumnjivi" ljudi kao opijat. Sok od cvjetova bazge. Rogać, mljeveni za kolaće. Šumskih jagoda ima svake godine sve manje, ali onak za gušt dok šećeš možeš probati, i dalje su onak slatke i mirišljave.
Ima kupina, ali su kisele. Murve bijele i plave ima puno, ali ni one nisu više onako slatke, čini mi se kad dozriju odma istrunu i brzo propadnu.
Za sad sam se toga sjetila, ima još ali ću se javiti kasnije.
Odličan mi je ovaj stari topic pa da ga malo podignem.
Našla sam ga kad sam guglala o prvama, kako mi zovemo maginje.
U mom kvartu ima prava šumica planika, čiji su plod prve-maginje. Moj je stariji stalno spominjao kako oni jedu neke mamule, a ja nisam imala pojma o čemu govori i onda mi je jednom pokazao da se radi o prvama. I sad pročitam da u većim količinama mogu izazvati stanje pijanstva. Možda bi to moglo objasniti neka njihova ponašanja
Ima još 2 slična topica, ali u njima nema baš voća:
http://forum.roda.hr/threads/73131-S...lje?highlight=
http://forum.roda.hr/threads/79828-S...e-%C4%8Duvanje
Nikad to nisam vidjela, a niti cula za to. Kakav okus imaju?
šalješ sadnice?
fin, slatkasto brašnast, jedino što ima dosta tvrdih dijelova, kao neke sitne košćice, koje nema druge nego progutati.
I kod nas rastu, najčešće kao ukrasne biljke uz apartmanska naselja.
Berem još šparuge, kestene, poneku vrstu gljiva, razne biljke za čaj.
Koprivu, lobodu, divlji koromač, pa i listove slaka najjednostavnije mi je dodati u neko varivo.
ja tražim uvijek ispod njih nešto što bi se moglo presaditi ali nemam baš sreće. Čini mi se da bi mi bilo lakše kupiti koju u rasadniku. Ali ne znam mogu li uspijevati na kontinentu.
Znači ipak sam mislila na onu pravu, nama je rečeno kad smo bili deca da je to žufko i otrovno,
Aha, okus je slican sipku (ne naru), ovom kontinentalnom.
Nisu to moje planike, nego gradske
A i da su moje, nemam pojma kako se dobije sadnica.
Ja ih volim dok nisu jako crvene jer onda još nisu brašnaste, nego malo i opore. Dobar je pekmez od njih, a sad se mislim kako bismo napravili liker - treba potrošiti rakijetinu.
Nemoj sad pitati šaljem li rakiju, jelena.O
Posljednje uređivanje od Jurana : 05.03.2014. at 08:34
no šalješ li rakijetinu, ili pozivaš na liker?
znači ipak su malo opore i gorke? inače ima ih u Botaničkom ( uvijek branim deci da beru9, a ima ih malo i moja suseda, pa ću kod nje videti kakvog su okusa.
S obzirom da sam ih ove godine promašila, možda za godinu dana bude likera.
znam da mi je nekaj bilo sumljivo u poćetku sam mislila da je to "lažna jagoda" https://www.google.hr/search?q=la%C5...2F%3B342%3B480 i sad vidla da sam se prevarila, ono o ćem sam pričala je lažna jagoda
Te lažne jagode, ako sam dobro shvatila, je ono što se sadi kao ukrasni pokrivač tla, izgledaju fino ali ukusa ni mirisa nemaju.
Maginje rastu na zimzelenim grmovima koji su visoki cca 1,5 do 2,5 m. Zovu se i planike.
https://www.google.hr/search?q=magin...w=1680&bih=888
je to sam skužila prošlu većer, očito sam gledala samo bobe.
Mada se planika na engleskom zove strawberry tree
Maginje u Turskoj prodaju pod imenom planinska jagoda. Ima ih na placu. Ovdje ima puno tog 'zaboravljenog' voca i drugog bilja koje se inace ne vidja cesto na hrvatskim trznicama.
Kad je rijec o samoniklom bilju, daleko mi je najdraza caklenjaca, ili morska sparoga (eng. samphire). To je stvarno delicija.
Al ono sto nisam nasla u Istanbulu je divlja sparoga i za njima ludim sad kad im pocinje vrijeme. Pogotovo u trudnoci, stalno mislim na njih.
Divlje šparoge…mmm…njami…eno ih u frižideru, pored pršuta, čekaju večer da ih pojedemo
caklenjača, je li to ovo?Maginje u Turskoj prodaju pod imenom planinska jagoda. Ima ih na placu. Ovdje ima puno tog 'zaboravljenog' voca i drugog bilja koje se inace ne vidja cesto na hrvatskim trznicama.
Kad je rijec o samoniklom bilju, daleko mi je najdraza caklenjaca, ili morska sparoga (eng. samphire). To je stvarno delicija.
Al ono sto nisam nasla u Istanbulu je divlja sparoga i za njima ludim sad kad im pocinje vrijeme. Pogotovo u trudnoci, stalno mislim na njih.
kako se priprema?
Istambul...totalno zavidim
nemojte vi uz more zaboraviti na motar/ matar
Posljednje uređivanje od cvijeta73 : 12.03.2014. at 09:13
Kad se on bere? Na Dan antifašističke borbe?
ja sam ga do sad brala u dalmaciji, u šestom mjesecu (kad su oni spojeni dani, da i antifašistička borba i tjelovo i sve ono što pada tad). al mislim da može i prije, kad krenu mladi izdanci. ove godine nećemo čekati dalmaciju, ima ga i ovdje napretek
ionako samo to i šparoge berem. i žalfiju. i to je to.
a ježim se kad vidim ljude s nabranim medvjeđim lukom npr. brrrrrr.
http://www.alternativa-forum.com/rec...u-ishrani.html ovdje ima recepata za pripremu motara. Do sad ga nisam jela, morala bih ovo ljeto krenuti u berbu.
Motar je isto super, al caklenjaca mi je draza. Malo se tesko kuha, jer se prvo mora opariti pa cistiti, ali je jako ukusna. Jednom davno, prije dobrih 15 godina isla sam preko jedne udruge na robinzonsko putovanje. Tamo smo jeli samo ono sto smo nasli u prirodi i prvi put sam se susrela sa svim tim morskim biljem. Kad sam u Istanbulu na placu vidjela sve te divlje biljke, ukljucujuci i tust, potocarku i sljezov list opala sam na tur.
A cega mi sve u Hrvatskoj imamo, a slabo koristimo...
sad vidim da nisam stavila prije sliku caklenjače - http://hr.wikipedia.org/wiki/Datotek...n_Bretagne.jpg
je li to to? I kako da je spremim kad je naberem?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Datotek...n_Bretagne.jpg evo ovdje pišu da je ugrožena i rijetka vrsta, bar na našim obalama :/
a meni se čini da je dosta često viđam
a meni se čini da prvi put vidim tu caklenjaču
inače, potočarke odnedavno, ili ju ja prije nisam vidjela, ima i na našoj tržnici. prošlo i ovo proljeće ju kupujem, prije nisam vidjela.
super mi je potočarka.
joooj, proljeće na tržnici je preedivno!
jučer smo imali salatu - mlada riga, mladi matovilac, salatina, potočarka, mladi luk i mladi radič. uz fritaju od šparoga. ajme meni.
al to nije tema
E, dobro da si stavila ovaj link - ja nisam prepoznala biljku po imenu jer je znam pod imenom petrovac.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 21.03.2014. at 10:28
A tko od vas bere tucalj ili tucanj? To se još zove tušt ili divlji portulak: http://www.coolinarika.com/recept/recepti-s-tustom/
ajme, meni je ovo SAVRŠENO, ako se ne varam, to sam u grčkoj, na kreti, svaki dan jela. preprefino.
al ne znam to nit brati niti prepoznati u prirodi
mojoj mami to raste u vrtu kao korov, ima ga svudaajme, meni je ovo SAVRŠENO, ako se ne varam, to sam u grčkoj, na kreti, svaki dan jela. preprefino.
al ne znam to nit brati niti prepoznati u prirodi
ja ga nastojim prebaciti u svoj vrt, volim jestive korove
ponekad bih samo ubacila u variva, ali dobro zvuče ovi recepti koje je linkala peterlin
pogledaj slike u guglu za tušt ili divlji portulak, ne možeš ga fulati, ima žute cvjetiće i te mesnate listove
navodno je jako bogat omega3 kiselinama, i jako zdrav
Ima toga i usred Zagreba - jedne godine vjetar mi je donio sjeme u kopanju s cvijećem na balkonu, ali nekako mi nije gušt to brati u gradu...ajme, meni je ovo SAVRŠENO, ako se ne varam, to sam u grčkoj, na kreti, svaki dan jela. preprefino.
al ne znam to nit brati niti prepoznati u prirodi
Kad smo prije koju godinu ljetovali na Krku (Porat), raslo je to iz svakog kutka. Ima lagano crvenkastu stabljiku. Kad budeš išla na izlet po šetnicama i laganim planinarskim stazama, potraži malo... Bilo bi dobro da imaš kraj sebe nekoga tko to pozna i tko je to jeo, ili bar da doneseš kome pokazati (to su gljivarski savjeti uz koje sam ja odrasla).
a sad baš guglam slike jel to misteriozni sastojak svih salata koje sam jela na kreti
bio je u svakoj salati, za doručak, ručak i večeru
a di raste? u vrtovima? ne mogu baš ljudima u vrt upasti
a, iskreno, inače me jako strah brati to samoniklo bilje za koje nisam sto posto sigurna. strašljiva sam
što kaže dilek, jel teško to na pjacu donijet
evo, ulet peterlin, hvala!
Ma neeee, ne moraš ljudima upadati u vrtove - mi smo išli obalom od Porta prema Malinskoj - bilo je toga uz suhozid koliko hoćeš, na ničijoj zemlji (ali u kolovozu, sad je vjerojatno još rano).
Posljednje uređivanje od Peterlin : 21.03.2014. at 10:50
Ja mislim da ću se odvažiti napraviti pesto: http://www.coolinarika.com/recept/pesto-od-tusta/
Šta nije još rano za tušt?
Tušt me podsjeća na okuse djetinjstva. Tada mi nije bilo fino, sada bih ga rado pojela. Mama ga je spremala s gnječenim češnjakom.
Je, rano je...
Prije petog mjeseca toga nema, ako se dobro sjećam. ALi kad sam njuškala po internetu naišla sam na taj recept (nikad prije nisam čula da se radi pesto od toga) i svidjelo mi se.
ima je već neko vrijeme po zagrebačkoj tržnici, sjećam se da sam je jela prije 7-8 godina. Otkad sam se vratila u Split, to su dvije stvari za kojima najviše patim: potočarka i maline (razumne cijene)
Mi u Turskoj imamo tust citavu godinu. Jos je valjda neka polupitoma sorta, redovit na placu. Bas cu probati ovaj pesto.
Pozdrav, eto da se i ja ubacim.
Moja baka je uvijek govorila da se mlade preslice mogu skuhati u slanoj vodi i posluziti kao sparoge. Nisam probala. Kad sam bila mladja, nije mi bilo do kuhanja, a od kad sam se udala, mogla bih, ali, posto se preslica ne preporuca za vrijeme dojanja i trudnoce (uglavnom je to moj bracni zivot
Tratincica je dobra za hrpu stvari. Caj od tretincice navodno regulira zenske hormone, a neke studije potvrduju da pomaze u sprecavanju raka dojke. Listovi tratincice su bogati zeljezom, vitaminom A i C i mogu se staviti u salatu. Cvijet tratincice je isto jestiv, te se moze koristiti za ukrasavanje kolaca. Moze se staviti u kutijicu za led, i kad se doda voda, cvijet u kockici leda izgleda dosta atraktivno.
Isto tako sam cula da se zir moze pripremiti, samo ne znam kako.
Kad smo kod sjemenja, volim ici u lov na pinjole kad sam na moru...
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom