http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jut...skole,34821.jl
stavljam samo link - jer je članak dugačak. ali sam
Minnie smanjila slova u naslovu.
 |
|||
|
|
|||
Neprirodno je imati sve petice... JL
http://www.jutarnji.hr/nedjeljni_jut...skole,34821.jl
stavljam samo link - jer je članak dugačak. ali sam
Minnie smanjila slova u naslovu.
tako je !svima
dat 2 i poneku 3,naravno na 2. popravnom roku
a podobnima 5
To mi je isto neki dan rekla jedna susjeda koja je čitav radni vijek bila učiteljica nižih razreda.
Iskreno, malo mi je to glupo. To je sad omalovažavanje svih onih koji su ikad imali ili imaju sve petice (na stranu poklonjene ocjene). Ima djece koja su stvarno u svemu jednako dobra i zainteresirana kroz osnovnu ili srednju školu, a kasnije na faksu (ili u srednjoj školi) se više opredjeljuješ za nešto
Ne bih rekla da je to omalovažavanje. Mislim da je doista posrijedi inflacija odlikaša.
Nije realno da frizerska škola upisuje isključivo odlikaše, kao što bi možda neko dijete sa solidnom četvorkom možda vrlo lijepo učilo u kakvoj gimnaziji, no ne može se upisati zbog ponekih odlikaša koji to u stvari i nisu.
Ako je doista istina da smo zemlja s najviše odlikaša i najmanje visoobrazovanih, pa to onda sve govori. Ne vidim što vas konkretno vrijeđa.
Slažem se s Bomballurinom. I mislim da je ta inflacija omalovažavanje onih istinskih odličnih učenika. Takvih nema i ne može biti 60 %.
Išla sam u Klasičnu gimnaziju - u razredu je bilo 4-5 odličnih učenika, a nitko nije imao 5.0. Sad nas ima znanstvenika, umjetnika, liječnika, odvjetnika i na drugim poljima vrlo uspješnih ljudi.
Moj tata mi priča o svojoj zagrebačkoj Prvoj muškoj gdje su neki briljirali iz nekih predmeta, dok su u drugima bili prosječni, čak i loši. To ih, međutim, nije sprečavalo da upišu škole i fakultete i da postanu vrhunski stručnjaci u izabranim strukama.
Meni je užasan takav sustav koji ne dopušta posebne talente na nekim poljima nego traži da budeš odličan u svemu kako bi mogao ići dalje.
I još k tome mislim da dobar dio tih odličnih nije uopće zaslužen. Dok sam radila na faksu dolazili su mi odlikaši koji nisu imali pojma. Nisu znali niti učiti kako treba. Ne sviđa mi se pristup Jutarnjeg (ni u čemu), ali mi je drago da se počelo raspravljati o tom problemu među stručnim krugovima. I toplo se nadam da će ta inflacija prestati kad moj sin postane školarac.
Na stranu Jutarnji, ali činjenica je da postoji inflacija odlikaša.
A sve je to započelo oko 1990 (po mojem sjećanju), kad su ukinuti prijemni ispiti za srednje škole, i kad je uvedeno upisivanje isključivo na temelju ocjena.
Ovime ne kažem da je trebalo zadržati prijemne ispite, jer znam da je i tu bilo svega, od stresa za djecu, do mućki prilikom upisa. Ali ni ovaj sadašnji sustav upisivanja nije ništa bolji, čak mi se čini gorim.
Od mame profesorice stalno slušam kako je bolje i kvalitetnije đake imala u vrijeme usmjerenja, kad su htjeli razgovarati, diskutirati, komentirati. I nisu imali same petice. Sad svi jure za ocjenama, samo zapisuju kao mašinice i rijetki žele razmišljati svojom glavom. Često puta jedino pitanje koje imaju na kraju sata je "je li to za ocjenu? Moramo li to zapisati?"
A i iz osobnog iskustva imala bih štošta za napisati, ali neću ga sad razvlačiti...
vrijeđa me to što se SVA djeca trpaju u isti koš. može se govoriti o tome da je inflacija odlikaša, da je sistem totalno u komi zbog upisa i ostalog...
ali NE MOŽE se govoriti da NITKO ne može imati 5.0, i da je to NEPRIRODNO.
pa i kad sam ja išla u školu - bilo je 5.0 učenika.
VELJKO ĐORĐEVIĆ KAŽE:
[b]Nitko ne može imati 5,0. Nema tih talenata[b] i ja naprosto suosjećam s profesorima koji su pod pritiskom da učeniku moraju dati peticu.
MIROSLAV RADMAN KAŽE:
Osobno ne znam nikoga tko je imao prosjek 5,0. To je i neprirodno
u kikičinoj generaciji - u NAJBOLJEM razredu - bilo je 20% 5.0, dakle 6 učenika. u ostalim razredima i manje. što znači da na cca 120 učenika može biti u prosjeku 10-15% 5.0 učenika.
tanja, ja se sjećam kad sam se upisivala u srednju školu (1972
u moje vrijeme - onaj tko je htio proći s odličnim, morao je imati i ostale ocjene ujednačene.
otkad je uveden prosjek ocjena - dobili smo i inflaciju.
ja sam imala 5.0 u osnovnoj i 4.9 (tjelesni) u gimnaziji
hm, izgleda da i ti odgovaraš opisu iz člankamaria71 prvotno napisa
ja sam imala 5.0 u osnovnoj i 4.9 (tjelesni
da kako da ne
sve mi je bilo poklonjeno
niš nisam učila,a stara je s toljagom patrolirala po školskim hodnicima,povremeno s istom opalila po kojeg profu tako da ja imam sve 5
radim s djecom i znam da nitko nije savršen,ali se s pravom motivacijom čine čuda
Sad sam napisala prosti post, al ga na vrijeme izbrisah
Pa, bemu...kako uvijek natjerate vodu na svoj mlin????
u cijeloj ovoj priči meni nešto nije jasno.
moja kćer je završila 5. razred. šetero klinaca išlo je na popravni, bilo je tu i dvojki i trojki. ona je prošla s odličnim, ali uredno ima trojku iz metematike koja joj ne ide i još dvije četvorke. za svaki predmet morala je dobro zagrijati stolac i prosječno je dnevno učila 3-4 sata, uključujući učenje vikendom uz naše metode motiviranja, mentalnih mapa i sl. smatram je prosječnom.
od njih 20 u razredu (oš ivana gundulića u zgb) manje od pola ih je prošlo s odličnim, a samo su dvije djevojčice imale sve petice. riječ je doista o djevojčicama koje odskaču, a još se k tome aktivno bave i sportom.
e pa sad - ako je tako u petom osnovne, otkud onda inflacija odlikaša
jel baš moja ide u neku superstrogu školu
jel ja živim u nekoj drugoj državi
mi se kao bunimo protiv preopterećenosti djece u školi, a sada najednom svi smo odlikaši.
oko toga da je neprirodno imati sve petice - to je nebulozno, a novinarski je nekorektno što se većina govornika referirala na svoje uspjehe u srednjoj školi, koliko sam shvatila, a članak je govorio o odlikašima u osnovnoj školi.
ja osobno imala sam u osnovnoj sve petice, a škola nije bila ni upola teška kao danas - pa kak tada nije bilo inflacije odlikaša
Nitko nikada nije progovorio o ujednačavanju kriterija za dobivanje odlične ocjene. Naime, kolegica radi u srednjoj školi i već godinama se žali kako upisom u 1.razred dobije u razred djecu iz rubnih dijelova grada i osnovnih škola izvan Zagreba gdje su manji razredi, rad je očito ležerniji, svi se međusobno poznaju te se ocjene dijele šakom i kapom. Kod te djece uočava probleme s prilagođavanjem novoj sredini,a njihov prosjek ocjena drastično pada već na prvim testovima i na kraju polugodišta iznosi ponekad i dvije ocjene manje. Budući da provodi internu statistiku za svoje razrede, a radi u istoj školi već 12 godina nemoguće je da se radi o pojedinačnom slučaju. U isto vrijeme uočava kako postoje škole u kojima učenici zaista stiču veliko znanje. Ispostavlja se da petica nije jednaka za sve, da neka djeca zaista ulažu veliki trud da je dobiju dok se drugima čini "medvjeđa usluga" i na taj način se sprečava djecu, a i njihove roditelje da kritički ocijene steknuto znanje. Mislim da problem nije u inflaciji petica nego u nepostojanju kriterija za njihovo dobivanje.
Moje osobno iskustvo je da se petica stiče kontinuiranim radom (u osnovnoj školi mi je svih 8 god. prosjek ocijena bio 5,0 , a uopće se ne sjećam da sam ikada učila dulje od pola sata budući da sam paralelno završavala i glazbenu školu i bavila se plesom pa za više učenja nisam imala ni vremena). Vrijeme provedeno na nastavi trudila sam se iskoristiti najbolje što sam mogla, slušala sam predavanja, redovito pisala zadaće i ni u jednom trenutku nisam osjećala da sam preopterećena. Dapače, uvijek mi je nedostajalo informacija i voljela bih da sam mogla naučiti više. Danas je isto i mojoj kćeri: dvije škole i treninzi 3 puta tjedno i traži još, želi više. Ne žali se, ne provodi vrijeme nad knjigom nego piše zadaće redovito, pročita lekciju koju su radili u školi i malo ponovi za test. Ukupno provede nad knjigom 45 min. na dan. Nemam osjećaj da je preopterećena, voli školu, ima radne navike i, naravno, prosjek 5,0. Mislim da njezina petica nije napuhana i ne bih voljela da se njena ocjena jednog dana izjednačava s nekom koja je poklonjena jer ona svoje stiče pažnjom na satu i redovitim radom, a učiteljica od njih traži zaista dosta rada.
vidiš mim, ja se sad pitam - da nije tvoje dijete klon?? mislim - 5.0 je neprirodno, a tvoja ide tvojim stopama!!
(ja nisam bila 5.0, ali sam preskočila razred u srednjoj!
ma članak je prestrašan, i šalje jednu jako ružnu poruku. pitam se kakav je to znanstvenik, i kako prolaze pacijenti ovog drugog...
jel mogu prostote na pp???Sad sam napisala prosti post, al ga na vrijeme izbrisah
Pa, bemu...kako uvijek natjerate vodu na svoj mlin????
nije tjeranje na svoj mlin, nego ono što znamo iz iskustva.
ja sam DVA PUTA bila u školi zbog ocjena, i to OBA PUTA - da zamolim da ju PITAJU. pa što zasluži - neka dobije. jednom u sedmom, i jednom u osmom razredu. jer se radilo o ispitivanju sukladno pravilniku o ocjenjivanju - a profe su se inatile.
dijete koje uči i po noći, koje ide na dopunsku / dodatnu (ne znam kak se to sad zove) kad nešto ne razumije, koje traži i instrukcije KAD NE RAZUMIJE a nema mogućnosti to saznati u školi - ima želju da nauči, da razumije naučeno - i da za svoje znanje dobije odličnu ocjenu.
samo jedan primjer: profesor iz fizike joj je zaključio odličan (i naravno još nekima
Ma gle, niti jednom rječju nisam rekla da doista ne postoje djeca koja zaslužuju 5.0. Slažem se sa tvojim komentarima na bedaste citate. Moja kritika ide u pravcu da je previše djece sa takvim prosjekom i da su u različitim OŠ različiti kriteriji. Na kraju osnovne škole petica tvoje male ne vrijedi ništa više od poklonjenih petica. Stojim pri tvrdnji da je inflacija odlikaša. Na kraju će roditelji i djeca imati realna očekivanja upisa u gimnaziju i time oduzeti mjesto netkome tko to doista zaslužuje i tko se kani još školovati. Dijete koje bi možda bilo fantastičan frizer zbog dobrog uspjeha ne može upisati željenu školu. Meni je to stvarno apsurdno.
potpuno se slažem s tobom, baš i to jest žalosno.
pa ne proturječim ja tebi
ali postoji još nešto: npr. u miocu je prvih 46 mjesta "rezervirano" - a diže se frka oko formiranja dodatnog razreda. zašto nitko to ne riješi???
netko (u članku, čini mi se ) piše o tome da imamo samo 7% ljudi s faksom... a na nekim faksovima se natječe 5 ljudi za jedno mjesto. bodovni pragovi se podižu. kvote se smanjuju. ljudi nemaju mogućnosti studirati.
koliko njih studira na teret države - i onda studiraju po 7, 8, 10 godina - a neki koji si plaćaju - imaju četvorke i petice. zašto se takvima ne omogući prijelaz na redovni studij (jer nemaju svi novaca), a ovima koji rastežu treba opaliti školarinu. pa nek studiraju 20 godina.
nešto je trulo u državi danskoj...
kako misliš 46 mjesta rezervirano?
vrlo dobri?
Aj, za natjecatelja mi je jasno, to mi je čak i okej. Kakve su to individualne teškoće???? O direktnom upisu djece branitelja imam tako loše mišljenje da bolje da ga ne iznosim na forum. Ali povratnik???? Čime je taj zaslužio direktan upis????
I konačno, ovo zadnje su ravnateljičina familija i prijatelji????
bombalurina - meni NIJE jasno - kakvi su to natjecatelji??? naime, tu se ne radi o djeci koja su se natjecala na raznim takmičenjima - jer su oni u redovnoj listi (vidiš da ih ima i sa 68 bodova).
ti znaš o čemu se radi??
Oprosti, nemam još srednjoškolca i ne kužim ovo sa bodovima, pa sam mislila da su ovi natjecatelji pobjednici raznoraznih državnih natjecanja, matematika ili informatika npr.
ma gle - i ja sam u prvi čas pomislila da su to ta djeca, ali kad sam vidjela da su bodovi od 68 prema dole - onda sam shvatila da to nema veze s tim. mislim, ako su djeca genijalci pa imaju 100 bodova - piši im 100. ali tu nema bodova.
naime, 60 je maksimalni broj bodova za školski uspjeh, a ono što je preko toga su razna natjecanja (znanje, sport).
KNije klon, ali prve dvije godine života bila je prištekana na cikuvidiš mim, ja se sad pitam - da nije tvoje dijete klon?? mislim - 5.0 je neprirodno, a tvoja ide tvojim stopama!!
(ja nisam bila 5.0, ali sam preskočila razred u srednjoj!
ma članak je prestrašan, i šalje jednu jako ružnu poruku. pitam se kakav je to znanstvenik, i kako prolaze pacijenti ovog drugog...
Sad si me zainteresirala. Nekako mi se čini da se to tebe direktno tiče. Jesi li nazvala i pitala? Baš me ludo zanima to pojašnjenje, naročito onaj dio o ravnateljičinoj odluci. Pa i te ind. teškoće su mi nekako sumnjive....Ne znam što bi to bilo? Soc. slučajevi? Možda su ovi sa bodovima sudionici natjecanja, a ovi gore pobjednici?
[quote="Amalthea"]dovoljni i dobri
nek imaju disleksiju,neki disgrafiju ,neki su u tretmanu psihologa ili psihijatra..........
ma mim, ja nisam imala pojma u što se upuštam
meni je isto blesavo urgirati da mi dijete ima 5. to je njen rad - njeni rezultati. pa ni ona ne ide kod mog šefa tražiti beneficije za mene.
ali se sjećam kad je (jednom od njih) rekla: I never see my mum. she works a lot. don't you ever go home?
ma ne tiče me se direktno
pobjednici natjecanja dobivaju BODOVE. individualne teškoće mogu biti i zdravstveni razlozi, a možda i socijalni slučajevi. odluka ravnateljice- pojma nemam.
maria - izvanredna djeca.
Slažem se, vidiš, ja nikada za to ne bih znala da sad ti nisi ostavila link. Baš ću sutra provjeriti o čemu je riječ.
mi smo tražili po netu tko se gdje upisao, pa sam naletila na ovaj link. u kikičinoj gimnaziji nema popisa, samo obavijest da su se upisali svi od 55 bodova na više (najviše je bilo 60). kikica je mogla dobit još 2 na sportsko natjecanje
bili su toliko fer da su odmah u utorak nazvali one koji nisu prošli kako bi stigli odnijeti dokumente u neku drugu školu u prvom upisnom roku - ali ih djeca nisu došla podići :shock: ...
Što se bodova s natjecanja tiče moje skromno mišljenje je da bi se oni trebali uzimati u obzir ako je dijete pobijedilo na natjecanju iz predmeta vezanog za buduću struku. Mislim, kakve veze ima ako je pobijedilo na natjecanju iz hrvatskog jezika, a upisuje MIOC ?? Iz druge ruke (opet kolegica iz srednje, članica upisne komisije ove godine): branitelja ko u priči, djece s raznoraznim potvrdama previše, socijalnih slučajeva milion....Ispada da je svatko donio neku potvrdu o nečemu. Razumijem da ima djece koja boluju od nečega, ali ako su sve liječničke potvrde zaista utemeljene na povijestima bolesti onda ispada da je svako treće dijete astmatičar. Mislim ono....Tko je tu lud????
Ajd, nisam htjela ispasti prestroga.dovoljni i dobri
nek imaju disleksiju,neki disgrafiju ,neki su u tretmanu psihologa ili psihijatra..........
Super su klinci!
slicna situacija je bila na mom faksu... cak ni prijemni ocito nije uspio puno uravnoteziti situaciju jer su ocjene igrsle ipak veliku ulogu u bodovima....
'medvjedja usluga'-slazem se a i same kolegice koje su ju dobile...
a 'kontinuirani rad' i odlikasi - nisam upoznala nijednog 'kontinuiranog' odlikasa, svi od reda pamte na satu k'o sumanuti a kad treba opali se kampanjac... zadace se eventualno pisu (doma ili pod odmorima
kontinuirani su, zacudo, bili samo oni kojima bas nije islo i tesko im je bilo shvatiti jos na satu... to je moje iskustvo...
Poznajem više "kontinuiranih" odlikaša, ali nisu bili 5.0a 'kontinuirani rad' i odlikasi - nisam upoznala nijednog 'kontinuiranog' odlikasa, svi od reda pamte na satu k'o sumanuti a kad treba opali se kampanjac... zadace se eventualno pisu (doma ili pod odmorima
kontinuirani su, zacudo, bili samo oni kojima bas nije islo i tesko im je bilo shvatiti jos na satu... to je moje iskustvo...
I sjećam se da je "pritisak" prosjeka 5.0 počeo u vrijeme kad sam završavala osnovnu i upisivala srednju školu. Prije toga se ne sjećam tolikog opterećenja ocjenama. I zbog toga sam i sama iskusila što znači čekati ispod crte na upis u gimnaziju, jer sam imala četvorke iz "odgojnih" predmeta (likovni, tehnički, a tek tjelesni...)
Znanstvenik iz članka je zaista vrhunski, bez obzira na svu prašinu koja se oko njega diže u zadnje vrijeme (sorry, Sorciere, morala sam komentirati, štitim struku)
A mogla bih i nešto o pacijentima ovog drugog
nemam ništa protiv struke - pretpostavljam da nije vezana uz školstvo?
neka se drži toga što radi (u čemu je vrhunski), i nek ne komentira ono što ga se ne tiče. pogotovo ne na tako uvredljiv način.
OVO je neprirodno!!!
Znači - već sada treba razmišljati što će biti za slijedeće 4 godine
Datum objave 09.07.2006 18:50 Pošalji na mail Ispiši Komentiraj
--------------------------------------------------------------------------------
Događaji dana
Upis na Filozofski fakultet nemoguća misija
Piše: Veronika Rešković
--------------------------------------------------------------------------------
ZAGREB - U ponedjeljak točno u 15 sati više od 3500 potencijalnih brucoša zagrebačkog Filozofskog fakulteta počet će utrku za ukupno 1044 mjesta na tome fakultetu.
Najsretniji među njima ući će u kvotu od 633 brucoša čije će studiranje plaćati Ministarstvo znanosti. Nešto manje s(p)retniji, njih 411, studij će morati sami plaćati. Djeca dragovoljaca i drugih veterana Domovinskog rata kojima zakon jamči izravan upis ove godine ulaze u redovitu kvotu. To dodatno smanjuje šanse za upis onima koji ne idu po “braniteljskoj liniji”
Vijeće Filozofskog fakulteta neće mijenjati odluku o “jedinstvenoj kvoti”, za koju tvrde da je u skladu sa Zakonom o hrvatskim braniteljima.
FILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB
Za studiranje na Filozofskom prijavilo se oko 600 djece s pravom na “povlašteni” upis. Dakle, gotovo identično broju mjesta za “besplatni” studij. Njima će, prema spornom zakonu, biti dovoljno samo da na ispitu prijeđu prag od 300 bodova.
Na Filozofskom tvrde da su učinili sve kako bi “uz najmanju štetu” i pokraj spornih odredbi zaštitili kvalitetu studiranja i kvalitetu budućih studenata. Bodovni prag povećan je sa 200 na 300, a ulazak djece ratnih veterana u redovitu kvotu sada neće ugroziti organizaciju nastave. Naši se sugovornici slažu da će biti nepravde prema djeci koja se unatoč većem broju bodova neće moći upisati. No, za to odgovornim drže politiku i nadležna ministarstva, a ne svoj fakultet.
Država je sama odlučila koga želi financirati! Filozofski samo provodi zakone. Ako bi i ovoga puta djecu dragovoljaca upisali izvan kvote, kršili bi Zakon o visokim učilištima, ugrozili bi bolonjski proces i narušili kvalitetu nastave, ustrajava Željko Jerneić, prodekan za investicije i razvoj
- Država je sama odlučila koga želi financirati! Filozofski samo provodi zakone. Ako bi i ovoga puta djecu dragovoljaca upisali izvan kvote, kršili bi Zakon o visokim učilištima, ugrozili bi bolonjski proces i narušili kvalitetu nastave - ustrajava Željko Jerneić, prodekan za investicije i razvoj.
Jerneić kaže da će oko trećine djece “po povlaštenom modelu” vjerojatno na kraju odustati od upisa jer se neće moći upisati na željeni smjer, što će otvoriti prostor za “redovite” kandidate. Ako ni tada ne uđu svi koji su to zaslužili svojim uspjehom, ostaje im - upis uz plaćanje. - Platiti 5500 kuna za godinu studiranja i nije veliki novac. Registracija auta košta barem 3500 kuna - tumači Jerneić.
I Žarko Puhovski, jedan od 72 člana Vijeća, ne vidi drugo riješenje sve dok politika “pogrešno interpetira pozitivnu diskirminaciju”. - Riječ je o nepravednom zakonu, koji djecu svrstava po tome tko su im roditelji, a ne po njihovim sposobnostima. To mora riješiti država, a ne fakulteti. Mi moramo braniti dignitet studiranja i kvalitetu studenata - trvdi Puhovski.
Pravo je pitanje i zašto Ustavni sud mjesecima ne rješava zahtjeve za ocjenu ustavnosti spornog zakona, a koje su podnijeli Sindikat znanosti i HHO, a ni ministar Dragan Primorac, za razliku od lani, ne govori o tome tko će snositi troškove za “povlašteno upisane”. Prema svemu, ni čarobni štapić, koji često “u pet do 12” pronalazi Sanaderova Vlada, ovoga puta neće pomoći da se tisuće djece danas ne osjećaju izigranima i poniženima.
Fakultet nije kriv za diskriminaciju
- Za diskriminaciju i neravnopravan pristup studiranju krivi su Vlada, Sabor i Ustavni sud, a ne Filozofski fakultet koji samo pokušava ‘plivati’ u zadanim okolnostima - kaže Josipa Lulić, jedna od aktivistica ad hoc inicijative “Jednaki smo!” koja je za ravnopravan upis temeljen na sposobnostima, a ne na privilegijama.
Josipa je i sama dijete dragovoljca Domovinskog rata, ali misli da se ovakvim zakonskim riješenjima ta djeca zapravo stigmatiziraju, a ostali stavljaju u neravnopravan položaj. - Nepravedno je i protuustavno na taj način praviti razliku između kandidata. Ako država želi pomoći, može to učiniti kroz stipendije - kaže Lulić, apsolventica na FF-u.
Slažem se da je neprirodno, ali fakultet odista provodi zakon. Nažalost, ukoliko povećaju kvote kvaliteta nastave sve više opada. Nema čak niti dovoljno učionica da bi se održale najosnovnije vježbe iz jezika, niti dovoljno profesora koji bi kvalitetno i ravnopravno mogli ispitati sve studente itd.
Osnovnoškolce i petice ne želim niti komentirati... Mislim da će za godinu-dvije biti 50% odlikaša u državi.. Sve neki mali lumeni, a s druge strane svi se žale kako je program preopsežan, kako su djeca preopterećena ... ma pitam se kako onda svi svladavaju toliko gradivo za odličan?! Očito treba uvesti još koji predmet, malo proširiti gradivo, obvezati ih s još dodatnim udžbenciima
javi se kad ti cvjetić krene u školu
a kvote - nije li taj zakon protivan ustavu??? zar ne piše "pod jednakim uvjetima"???
E, konačno da je netko ovo rekao!!! Vrijeska, ovo su moje riječi koje govorim od početka tog kresanja programa. Tko je i kakvim znanstvenim postupcima utvrdio tu navodnu preopterećenost djece? Koje su činjenice koje potkrijepljuju teoriju o preopterećenosti? Zašto kresati školski program? Ne želim da mi dijete bude uskraćeno za informacije. Želim da čuje više, da ima priliku naučiti najviše što je u njenoj mogućnosti. Ako to nije za pet-super, nema problema, ali jednostavno želim da ima priliku. Ovako je neće imati. Neće znati što je to atmosferski tlak, ali će morati znati brojčani podatak koliko normalan tlak iznosi. Srećom, roditelji su tu, knjige, internet.... Moja će kćer te informacije, i sve ostale koje će željeti, dobiti od nas, ali čemu onda škola? Ionako se do sad ispostavilo da je više naučila u razgovorima koje vodimo nego na satovima. Mislim tu, naravno, na neko opće znanje, ne na školsko gradivo. A što je s djecom koja to ne mogu dobiti unutar obitelji? Potrošla sam već previše vremena s nećacima crtajući i objašnjavajući, prelistala knjižurine u potrazi za podacima, a sad isto radim zajedno s kćeri jer djeca pitaju i žele znati. Samo treba pronaći način da im se informacija podastre. No, o tome nitko ne progovara previše. Radje krešemo program.svi se žale kako je program preopsežan, kako su djeca preopterećena ... ma pitam se kako onda svi svladavaju toliko gradivo za odličan?! Očito treba uvesti još koji predmet, malo proširiti gradivo, obvezati ih s još dodatnim udžbenciima
O direktnom upisu djece branitelja ne bih. Čast svaka ljudima koji to jesu, ali ispada da branitelji nisu imali koga braniti jer-svi su bili na bojišnici. A zašto se, recimo, ne bi direktno upisivala i djeca samohranih roditelja? Ili dijete koje raste u obitelji u kojoj postoji osoba s invaliditetom? Ili dijete čiji brat ili sestra ima Downov sindrom? Ili....
Djevojci Josipi Lulić se stvarno divim. Eto, voljela bih da moja kćer jednog dana postupi tako ako će morati. Bravo curo!!!
Žao mi je
Mim, problem s preopširnim programima je to što nije sigurno da li će djeci od gomile podataka u glavi ostati:
-svi ili
-bitni ili
-nebitni ili
-po slučajnom izboru...
...shvaćaš što mislim. Bitnije je da zna da je neka osoba živjela tu i tu, i tad i tad, nego da je nosila čipkaste čarape.
Učenje ne završava u osnovnoj školi, ima cijeli život pred sobom.
U vezi XV. Gimazije, tj. MIOC-a, mozda je fora u tome da se ne tretiraju jednako ona djeca koja su osvajala prva mjesta i ona koja su osvajala ostala mjesta (koja se boduju) na tim natjecanjima. Jer ovima koji su osvajali prva mjesta i isli na olimpijade upis je zajamcen, njima se nikakvi bodovi ne gledaju. A mozda i nije tako. Zapravo ne znam.
Ja sam isla dvije godine u MIOC, tamo sam i maturirala, a 2 godine sam isla u jednu provincijsku gimnaziju, i to parne godine u MIOC-u a neparne u toj drugoj gimnaziji. Mogu samo reci da iako je nama prosjek razreda bio veci od 4.0 ja sam se morala fakat truditi i uciti da bi prosla s odlicnim. U svom selu nisam morala nista. Ne samo da su kriteriji bili niski, nego se i ucilo puuuno manje nego u MIOC-u. Vjerujem da cudno zvuci, ali ja doista cijeli treci razred matematicke gimnazije nisam knjigu maltene pogledala a imala sam 5.0 i to zasluzeno u tim uvjetima. Sta god su me pitali znala sam. Sta god smo pisali znala sam. Pa sam se onda vratila u mijoc. Beš zivot bez napetosti.
A zbog spleta okolnosti i izgradnje nove skolske zgrade nekad davno sam promijenila i 2 onovne skole. Isto vrlo zanimljivo iskustvo.
E i jos jedan detalj, od recimo 30 ljudi iz razreda u miocu 28 je zavrsilo fakultete, nekoliko i magistriralo, a neki spremaju i doktorate (75/76 godiste). Nekoliko njih je i na faksu imalo rposjeke tipa 4.9, 4.8 i sl. A znamo da to nije uopce usporedivo sa srednjom skolom. Hocu reci, meni se cini da ipak to sve skupa nesto vrijedi. Jer ne bi ta djeca i dalje bila uspjesna da su svi dobili ocjene na lijepe oci.
Takodjer se slazem da je poklanjanje ocjena direktan samar svoj onoj djeci koja se trude. Zato ja to nisam radila pa sam imala grdnih problema zbog toga. Sto rece maria71, docekivali su me u najmanju ruku s vrlo sporkom jezicinom, ako ne i s toljagom...
Meni se čini da je su samo mislili na to da ne postoji dijete ili je rijetko ono koje je nadareno za apsolutno sve predmete u školi jednako, a očekujemo da ih ocjene stvarno opisuju.
zabrljala sam sa slanjem.Meni se čini da je su samo mislili na to da ne postoji dijete ili je rijetko ono koje je nadareno za apsolutno sve predmete u školi jednako, a očekujemo da ih ocjene stvarno opisuju.
ja ne mislim da ocjene opisuju nadarenost . stvarna izuzetna nadarenost je jedna drugacija kategorija i ne spada u domenu ocjena.
postoje puno vrsta inteligencije (po nekim americkim klasifikacijama 12) i onaj tko posjeduje takozvanu akademsku nema nikakvih problema imati zasluzenih 5,0, bez da bude izuzetno nadaren za sve discipline. (btw moji 5.0 bijahu sasvim zasluzeni, a nisam nikakav genije)
medutim da ne skrecem s teme. ono sto mene u ovim clancima uvijek iznervira je ta praznoglava bombasticnost, nepotkrepljena statistikama i opcenito podatcima, nedefiniranost problema, te njegovog rijesenja.
ok, ako je problem inflacija ocijena, onda molimo istrazivanja, brojke i slova koje to potvrduju, definiranje problema i mogucih losih posljedica za mlade narastaje, znanost, drzavu ili sto vec.
i nakon toga prijedloge, ideje, rjesenja i slicno.
ali ne. mi nabacimo par bombasticnih izjava, koje su ovom prillikom prilicito sumanute:
-neprirodno je imati 5.0. netko pitao prirodu, pa mu ona tako odgovorila?????!!!!
-nitko ne moze imati 5.0. kako ono galilei rece: ipak se krece!
- ja ne poznam nikoga tko ima 5.0. kakva je ovo izjava?? ja ne poznam nikoga tko sa 7 godina sklada opere ( mozart je kao sto znamo davno umro) ima li ta recenica ikakvu znanstvenu ili bilo kakvu dokaznu vrijednost???
zatim uzmemo red estrade, red znanosti, red umjetnosti, speka i luka, zacinjeni osobnim iskustvom kao "poznatim znanstvenim kriterijem" i eto ti clanka.
ja ne znam da li su doticni zaista mislili to sto je u novinam tiskano ili je to pomalo izvuceno iz konteksta.
isto tako mi je nepoznato koliko je doticni novinar/ka puno ili malo mislio pri pisanju clanka, ali zaista mi je tuzno sto su clanci u novinama i tjednicima zaista pocesto, plitki, nedefinirani i napisani na prvu loptu.
novinarstvo je prekrasno zanimanje. i intelektualna disciplina ako se potrudis.
ili zuta kupus salata, ako to dopustis.
il ako ti urednik 'uredi' clanak... da se bolje proda...(iz ustiju frendica novinarki)
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom