Vrijedi li to i za "temeljne" predmete (matematika, hrvatski, strani jezik)? I od kad kreće?
Evo kako su to isplanirali u VŽ gimn.koja je ušla u taj projekt.
Od školske godine 2018./2019. učenici prvi razreda varaždinske Druge gimnazije pohađat će nastavu u blokovima što znači da će tijekom cijele školske godine učenici imati sljedeće predmete: hrvatski jezik, prvi i drugi strani jezik, matematiku, vjeronauk i etiku te tjelesnu i zdravstvenu kulturu, dok će nastava ostalih predmeta biti organizirana u blokovima. Tako će predmeti biti grupirani u društveno-humanistički blok (likovna umjetnost, glazbena umjetnost, latinski jezik, povijest i geografija) te prirodoslovno-matematički blok (fizika, informatika, kemija, biologija). Prema novoj strukturi rada, prva tri razredna odjela u prvom će polugodištu učiti predmete iz društveno-humanističkog bloka, dok će sljedeća tri razredna odjela imati prirodoslovno-matematičku grupu predmeta. Nakon toga, u drugom će se polugodištu zamijeniti - objasnila je ravnateljica Grđan
Manji broj predmeta - manje stresa
Uz spomenuto, važno je naglasiti kako se datumi početka i završetka školske godine kao i datumi praznika zbog nove organizacije rada i poučavanja neće mijenjati, a prvo obrazovno razdoblje počet će 3. rujna i trajat će do 25. siječnja, dok će drugo obrazovno razdoblje u kojem će doći do rotacije grupe predmeta početi 28. siječnja i trajat će do 14. lipnja. Također, takvim načinom rada smanjit će se broj predmeta s 15 na 10 ili 11 po obrazovnom razdoblju, a nastavni predmeti neće završiti svi u isto vrijeme čime bi se, kako kaže ravnateljica Grđan, smanjila preopterećenost učenika, nervoza i pad koncentracije do čega dolazi na kraju nastavne godine. Ujedno ističe kako se na taj način nastavnicima omogućava kvalitetnije poučavanje i obrada nastavnih sadržaja te korelacija sa srodnim predmetima.
"Kreće" samo u školama koje su odabrane. Ima na netu koje su to.
Meni osobno se nastava po blokovima isto čini bolja i manje stresna, a i djeca koja imaju tako organiziranu nastavu, a s kojom sam pričala, kažu da im se to sviđa. Premda mislim da oni nemaju blokove po polugodištu, nego po tromjesečju.
No, to je takva minorna, mala promjena da stvarno nije vrijedna ne znam kakvog spomena.
Ispravak: izgleda da je ta gimnazija JEDINA koja će tako raditi
https://evarazdin.hr/nasim-krajem/dr...nazija-372064/
Hvala čokolado!
Manji broj predmeta je svakako dobrodošao, ali to je kap u moru drugih problema..
Neki sam dan gledala neku emisiju na Mreža TV, gosti su bili 2 ravnateljice ZG gimnazija i jedna bivša profa u MIOCu. I svi se slažu oko istog: čišćenje predmeta od nepotrebnih podataka i detalja (rasterećenje NPiP) i blokovska nastava. To isto govore i gimnazijalci koji traže i izbornost. Dakle svi se slažu. U čemu je onda problem?
Posljednje uređivanje od čokolada : 23.08.2018. at 20:45
Sta njih briga sto se profesori, ravnatelji i ucenici slazu.
Ae.
Glavno da se oni gore kolju treba li Homer biti cjelovit i hoće li ratovi 20.st. ikad završiti. A najbolji mi je argument kako su napredne zemlje osmišljavale reformu po 30 godina. Ajd' bar ćemo u nečemu biti vodeći.
možda dijelom off topic, ali neki dan mi učiteljica kuka kako im količina administracije samo buja i buja
nedavno su sazvali roditeljski sastanak jer smo svi roditelji trebali potpisati da smo u prošlom polugodištu imali uvid u ocjene, zbog čega postoji potreba za tim mi nije baš jasno
Zato što nisu zaključene ocjene na polugodištu pa nisu ni napisana izvješća o uspjehu
Ako si roditelji uz pogled na ednevnik u školama koje ga imaju,još i bili na informacijama koje su obavezne najmanje jednom u polugodištu onda imaju uvid u ocjene
Vidim da je Divjak govorila da su uspjeli provesti reformu i da je nabava tableta koštala nekih 1.5 milijuna kuna, i tako... a ja se pitam... jesu li oni uspjeli na satove uvesti neke praktičke aktivnosti, da djeca npr. uče na satu fizike o motorima na istosmjernu struju tako da ga sami rastave i ponovno spoje. Sjećam se da je to u mojoj oš i srednjoj bilo biflanje. Nitko od nas po ruci nije provrtio magnet, zavojnicu i bateriju.
Ne brini. Vecina nije vidjela niti nabavljene tablete.
kako ne?
Mi smo čak išli u Končar u pogon malih električnih motora i tu na izvoru to sve o čemu ti pišeš radili.
Mada ni sam bila ni blizu škola kojoj bi to trebalo,ali eto.
A učili su nas na ONOIDSZ i rastavljati i sastavljati M-48 uz štopericu.
Bome ni za to nije bila moja škola, ali smo svejedno to radili.
91. je to nekome dobro došlo.
Tanči, ako to pišeš kako je školska nastava nekad izgledala, točno. Tad je ako se ne varam postojalo i domaćinstvo. No sve novije generacije, mislim valjda od rata na ovamo, nisu imale nekakve posebne praktične aktivnosti.
Do sada nisam vidjela da rade išta praktičnog. Ali “tek” 5 godina gledam... Nisam ni primjetila da se reforma fokusirala na taj dio, u stvari ne znam ni kako je izgledalo prije ove zadnje reforme gradivo 5. razreda. Do sad im je domet praktičnosti bio da nešto klikaju po Windowsima. Moja redovito čita/gleda te digitalne sadržaje meni se ne čine nesto super no opet, kad se sjetim da zato što su digitalni nisu pretvoreni ju još par kg na ledjima - ipak sam zahvalna makar za to. A i bude joj fora rješavati online kvizove, tek kad je čujem kako razmišlja o pitanjima shvatim koliko je krhko znanje (npr jučer se predomišljala o pitanju koji je glavni izvor energije na Zemlji, kao misli Sunce ali ono nije na Zemlji nego je izvor za Zemlju - naravno da je na kraju odgovor Sunce, no bar vidim da još uvijek nije svladala da nije toliko bitno što je pitanje nego pogoditi što je autor pitanja htio pitati...)
Ova reforma, koja je sad, kao, u školama, nije cjelovita kurikularna reforma. Ni po sadržaju ni po provedbi.
Nemam pravi uvid u nju jer mi je dijete izašlo iz osnovne škole i reforma ga je zakačila taman polaskom u gimnaziju, u kojoj su nam na prvom roditeljskom rekli da za njih ta reforma i nije nešto novo jer su i ranije radili na sličan način. Je li tako zaista bilo i ranije, i kako je u drugim školama, ne mogu znati, a sve razlike koje primjećujem u odnosu na ranije mogu biti i razlike koje dolaze prelaskom iz osnovne u srednju školu. Ono što vidim:
-imaju puno grupnih radova
-znatno više se oslanjaju na predavanja i pristup profesora, a manje na udžbenik - neki profesori su im čak izričito rekli da uče po bilježnici
-često pišu "eseje" iz raznih predmeta - ne samo iz hrvatskog. Po meni je to dobro, da ih se natjera pisati, ali nisam baš sigurna da je to do reforme, prije bih rekla da je do gimnazijskog pristupa.
-udžbenici su kako koji - meni se neki čine dosta dobri, a neki su kupus, ali nisam ih baš pažljivo pregledala. Sin mi je npr. rekao da mu je bolji stari udžbenik geografije (kojeg slučajno ima doma) jer su pojmovi bolje objašnjeni, dok su u novom udžbeniku samo nabacani. I skužio je da profesor predaje po tom starom udžbeniku, a ne po novom Ista stvar s biologijom - imaju novi udžbenik, a profesor im je predavao dio gradiva kojeg uopće nema u tom udžbeniku. Ponekad se pitam zašto uopće vuče tolike udžbenike sa sobom u školu??
-najveća promjena je u bilješkama koje dolaze uz ocjene, a koje sad moraju biti opširno obrazložene - i to je po meni samo dodatni posao za nastavnike, ne vidim uopće drugu svrhu opširne opisne ocjene uz brojčanu. Dapače, imajući u vidu broj učenika i količinu administrativnog posla, imam jak dojam da se i te bilješke na kraju pišu po špranci, u koju se tu i tamo kao subjekt u rečenici ubaci ime dotičnog djeteta.
I da, stvarno mi je glupo da se "reforma" na kraju svodi na priču o tabletima, i da ministrica, kad govori o reformi, ističe koliko su ti tableti koštali. Ali to je, čini mi se, trend i u drugim sektorima, ne samo u obrazovanju - kad god se nešto novo uvodi ili pokreće, prvo se govori koliko je to koštalo, valjda da se istakne vrijednost promjene?
Ja bih se tu isto zbunila. Izvor energije za upotrebu u dobivanju električne energije ili izvor energije općenito kojim se napaja gotovo sav živi svijet na Zemlji...
Potaknuta drugom temom, mogu reci da se moja priviknula na novi nacin rada. Ako je uopce novi.
U školi im ispredaju to sto im ispredaju. Neki kvalitetno neki ne.
Onda doma uci iz udžbenika i digitalnih sadrzaja. Kakvi su - takvi su. Naučila se na njih i da treba čitati i okviriće.
Pise si biljeske, čita i ponavlja iz njih.
Rjesava zadaće. Ima je ponekad puno ponekad ne. Zajedničke projekte i sl ne rade bas često za sad.
Iz lektire radi “lektiru” (to su nekakvi projektici, ne rade uvijek klasično lektire nego bude neki zadatak/projekt, po meni ponekad preambiciozan ali nekako se snađe). Ovo je mislim do nastavnika, prošla učiteljica ih je drilala od prvog razreda da pišu naslov, likovi, karakterizacija, mjesto radnje, vrijeme radnje,...
Ponekad je nesto ispitam na njenu molbu, vidim da je podigla nivo znanja koje od radi sama, pa objasnim ono što vidim da je nejasno/rupa
Uglavnom ne znam kako je bilo prije ali ovo je prilicno slično kao do sad uz prednost da ima puno nastavnika i ako je neki koji joj ne leži bar ga ima 2x tjedno a ne 4x dnevno.
I iznenadila sam se količini ispravaka, pa svaki test pišu pa ispravak pa onda još jedan ispravak ako treba, ili ako je puno loših ocjena ne upišu im nego u bilješku pa nek se spreme za ispit... ne kužim kako uz sve to nemaju svi 5.0 jer imaju 5 prilika za dobiti 5. toga nije bilo kad sam ja išla u školu...
Uz sve to stiže njemački, zbor, dodatna, 2,5 sata treninga dnevno... ne bih rekla da je preteško za sad
Posljednje uređivanje od sillyme : 22.01.2020. at 06:47