Pa je li rečeno da će ih seliti u školu?
No, naravno, to nije baš toliko jednostavno, jer u taj program onda trebaju biti uključena sva djeca, a vrtići i danas pucaju po šavovima, pitanje je koliko su djeci po malim mjestima dostupni vrtići itd.
 |
|||
|
|
|||
Pa je li rečeno da će ih seliti u školu?
No, naravno, to nije baš toliko jednostavno, jer u taj program onda trebaju biti uključena sva djeca, a vrtići i danas pucaju po šavovima, pitanje je koliko su djeci po malim mjestima dostupni vrtići itd.
Da moglo bi se ukljuciti svu djecu, onda bi predskola ili ta zadnja godina vrtica postala obavezna. ne treba cijelodnevni program vec tih tri sata dnevno koliko se s njima radi. Iako i za to treba prostora. Kod nas u vrticu u tzv obicnim grupama (one koje nisu npr engleske ili glazbene ili sportske) predskolaraca ima preko 30 vec
kako više zalazimo u raspravu, tako osim slučajne države i slučajnog premijera dobivamo i djecu koja su u obrazovnom sustavu - slučajno.
Ja mislim da je dovoljno da zabranimo crvenu kemijsku. Ta bi se reforma uspješno provela. Sigurna sam. Pa bi za jedno 4 godine mogli predložiti nešto novo. Bilo bi rano gurati nesto novo prije nego istekne barem 4 godine, preveliki je to napor.
Ne svakog - tko god se sjeti - treba pustiti u škole da provodi programe po svom nahođenju.marta prvotno napisa
Primjerice, ova osoba http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/b...---428700.html
je lani sa svojim projektom "Živjeti zdravo" prokrstarila po školama diljem HR, podučavajući učitelje TZK kako razgibati djecu u školama koje nemaju odgovarajuću dvoranu za to.
Sigurno je da gđa Milanović - i bez licence - to zna bolje od učitelja TZK i sa stručnim ispitom.
Informatika nije važna radi školovanja za sustav rada, nego radi toga da školovanje bude u toku sa modernim dobom + radi razvijanja logičkog razmišljanja, a što se tiče povijesti, naravno da je važna, ali se obrađuje preopširno i sa prevelikiom količinom podataka koje se ne može drugo nego biflati, a to nema nikakvog smisla. Dakle, naravno da je predmet potreban, ali je jednostavno gradivo probimno i ide se u prevelike datelje, što je potpuno neprimjereno za nivo osnovne škole.
Slazem se Mima. Mene srce boli na 1 sat likovnog tjedno.
Ali to je ocito sreca u nesreci. M. ima groznu profesoricu pa ju gleda tek svaki drugi tjedan.
Kad smo kod "starih panjeva" - eto, to mene u školama najviše smeta (da se razumijemo, panjeva i mladih, panj je naprosto - panj). Što s panjevima? Zašto današnji ravnatelj nema ovlasti kazniti panja, zašto se ne bi mogao u ekstremnim slučajevima dobiti otkaz? Zašto nema instrumente kontrole kvalitete? Zašto je posvuda politika "ne talasaj" i "kolega je pred penziju/gledajte, ona vam je takva" ?
mene to isto zanima, čokolada, baš sam zaustila pitati zar ravnatelj nema tih ovlasti i povratnih informacija o radu svog kolektiva generacijama unazad, pa zar i sam ne teži redovno baciti oko šta mu se u učionicama zbiva...
kad se mene pita tko bi to trebao, najradije bih sebe prodložila jer ja znam kako bih ja, škola valjda treba znati još bolje, ili?
Nažalost ravnatelj nema tih ovlasti....
Ovlasti bi se još ponekakvih i našlo, ali stvari se zaguraju pod tepih. Jer će se radnik potužit sindikatu ili će pozvati inspekciju koja će onda počet čačkat po skroz drugim, nevažnim stvarima i maltretirati ravnatelja.
Evo ti samo jedan primjer gdje su inspekcije vrlo promptne - ide natječaj za izbor korepetitora (klavir. pratioca), ravnatelj po zakonu bira čovjeka, ali ipak se odluči konzultirati s kolegama - oformi školsku komisiju koja će poslušati kandidate jer je, jelte, bitno kako korepetitor svira. Odabere se najbolji kandidat, a jedan od otpalih se žali ministarstvu. Dolazi inspekcija i utvrđuje da je izbor praktički nezakonit jer nije odabrao ravnatelj temeljem molbe, nego je održana (SVIMA NA VRIJEME NAJAVLJENA) audicija. Pa tko je tu lud? A kad se netko u školama zapošljava preko veze, onda je sve u redu jer je, eto, odabrao Đelo Hadžiselimović tj. ravnatelj.
Posljednje uređivanje od čokolada : 02.03.2016. at 11:07
Na nastavničkim portalima mogu se pročitati zanimljive rasprave:
http://obrazovanje.freeforums.org/pr...ito-t1614.html
http://portal.connect.znanost.org/20...a-a-sto-je-to/
Da odgovorim na pitanja za mene:
Biti će natječaj sa točno propisanim karakteristikama koje škola mora u ovom trenutku imati da bi ušla u eksperimentalni dio. Ne znam koje su to karakteristike. Škole će se prijavljivati (mora biti odluka Učiteljskog vijeća da svi žele) i onda će se odlučivati. Ide 48 osnovnih i 12 srednjih škola na nivou cijele države.
Dijete koje kreće u prvi razred 2016/17 (ako nije u jednoj od eksperimentalnih škola) će reforma zahvatiti vjerojatno tek u trećem razredu.
Ne, 9-togodišnja škola će krenuti tek 2020/21. Kada se cijeli eksperimentalni dio završi i do tada škole moraju osigurati adekvatan prostor za djecu te dobi. Kako? To je stvar škola/lokalne zajednice/općina/gradova/financija... Ne znam. Ali se mora.
I neće taj prvi od 9 razreda biti u vrtićima. Mora biti u školama. Što će biti s tetama? Sumnjam da će dobivati otkaze, vjerojatno će se unutar vrtića otvarati dodatne grupe ili će se smanjivati broj djece i konačno (u Zagrebu recimo) poštivati pedagoški standard... Ionako svi stalno kukaju kako nema mjesta u vrtićima - e pa sad će biti
A ne u 4. razredu?
2016/2017 - samo u 60 škola
2017/2018 - sve škole 1,3,5,7 razred
2018/2019 - sve škole 2,4,6,8 razred - znači nastavljaju samo oni koji s 2017/2018 počeli s novim programom
2019/2020 - svi
Da li znaš da li će se tako mijenjati i način ocjenjivanja?
Ili već od ove jeseni kreće svima - pa prvi i drugi razred neće imati brojčane ocijene?
I da li se zna kada se ukida računanje općeg prosjeka?
Da, ali 2018/19 će isto svi 1,3,5,7 razredi imati po novom. Jer će taj program već biti isproban. Dakle u trećem koliko sam ja shvatila sustav uvođenja.
Sustav ocjenjivanja se uvodi paralelno sa reformom a za opći uspjeh ne znam...
Inače sva ta tehnička pitanja možete pitati na njihovom fejsu (kurikulum.hr), meni su odgovorili istog trena i to u pol 7 ujutro...
Mi žene na poslu, majke školaraca, smo neki dan debatirale na temu. I sve do jedne osim mene misle kako ova reforma nema smisla. Kao, bezveze je.
Ja sam pak na početku ove školske godine zagrebla po površini finskog i japanskog modela obrazovanja i jako mi se svidjelo što se i kako tamo radi.
Ključan faktor za uspjeh ove ili bilo koje reforme je povezanost zajednice i kultura naroda. To su nacije koje duuugo vremena drže do čovjeka kao bića. Pa se tako i odnose prema djeci, kao prema zasebnim entitetima i svako dijete je na svoj način posebno pa mu učiteljica tako i prilazi. A osobe koje rade s djecom, prosvjetari, su posebno priznati članovi društva.
Da bi ova reforma uspjela, umalo pa svi naši prosvjetari trebaju proći totalnu i apsolutnu transformaciju ličnosti.
Zaista?
Ja bih prije rekla da društvo u cjelini treba proći transformaciju.
U ovom kontekstu, doživljaja prosvjetnih radnika, koji su kod nas posebno gaženi članovi društva.
Pa to je nesto sto sam i ja rekla.
I to je nesto sto dolazi prirodno ako nam je obrazovanje nase djece vazno.
Nama , kao drustvu.
Tko bi rekao da ćemo se cvijeta i ja uhvatiti iste rečenice, a na dijametralno suprotni način
S tim da ovaj put pišem kao roditelj školskog djeteta, pa mi se ne može reći da ću ja vidjet već
ovo potpisujem sto puta
zato sam u prvom postu i pitala kako će se organizirati i provoditi edukacija prosvjetara, po meni je ovo najbitniji dio reforme a ujedno i najslabija karika reforme
sviđa mi se cijela ideja i jako navijam da uspije
ali, doduše površno, čitajući kurikulume (malo sam i povijest preletjela), ne dobiva se dojam da je to nešto revolucionarno u odnosu na sadašnji nacionalni kurikulum. gdje je ta promjena? opet u petom razredu imaš, ne znam, antiku i onda nadalje. a niti sada se ne definira točno koje godine i koji sadržaj učenici moraju napamet znati. to ne predviđaju ishodi učenja, ni sad ni prije. ili?
ovo što mima pišeš o povijesti, ja stvarno mislim da opet nije problem u kurikulumu nego u nastavniku koji traže biflanje iz fusnota. a fusnota će uvijek biti u knjigama.
ili ja možda to pogrešno shvaćam
ja, kao i magistra, mislim da je ključ reforme obrazovanja u ovoj rečenici:
i onda će i privući najbolje kadrove kojima nije problem svaki pa i manjkavi kurikulum prilagoditi djeci.prosvjetari, su posebno priznati članovi društva.
to i ovo o čemu čokolada piše - kontrole i sankcije i nagrade.
a ne znam kako drugačije.
ok, pretpostavljam da je bitno i izbacivanje prosjeka, ta godina duže školovanja, sistem predmeta i sl.
ali kad je riječ o sadržaju nastavnih predmeta bojim se da je najbitnije ovo prvo.
Nije to u fusnotama, nego je to normalni sadržaj udžbenika, koji se valjda piše po nastavnom programu.
Ja stvarno ne znam kako i što profesori moraju ili ne moraju raditi u školi, i kako moraju ili ne moraju ocjenjivati, no prema dosadašnjem iskustvu mog djeteta mogu reći da se profesori drže udžbenika, i da ono što piše u udžbeniku djeca moraju znati. A iz povijesti konkretno to podrazumijeva jako veliku i detaljnu količinu podataka i pojmova.
Učitelji se moraju držati nastavnog plana i programa. Udžbenici povijesti su znatno širi i količinom informacija premašuju ono što se traži.
Činjenica da se učitelji ne drže nastavnog plana nego udžbenika (tako je lakše) ne znači da nastavni plan ne valja.
pa u pravu ste obje
kada bi postojao način da se kontrolira i makne one koji su loši i blate struku
društvo bi imalo drugačiji pogled na nastavnike u cjelini
Slažem se inače s tvojom drugom rečenicom, ali je ona primjenjiva na sve struke, samo što su prosvjetari na većem udaru.
Edit- isprika na offtopicu, nisam čitala linkane dokumente pa ne mogu sudjelovati u tom dijelu rasprave.
Posljednje uređivanje od Svimbalo : 02.03.2016. at 15:21
Ali, tang, društvo si daje za pravo biti pametnije od struke.
To smo ovdje već sto puta prežvakale, ako ja kao frizerka ili liječnica ili teta u dućanu mislim da znam koje bi se gradivo trebalo i na koji način podučavati, bolje od onoga koji to radi, i stvaram mišljenje o nastavniku na temelju vlastitih procjena njegovog rada za koje nisam kompetentna, tvrdim da je taj nastavnik loš, pa kako ću onda promijeniti pogled?
Nastavni program precizno definira što iz koje lekcije djeca moraju znati? Može li se to gdje vidjeti?
Zašto se uopće pišu i odobravaju udžbenici koji premašuju ono što se traži?
Dakle, pronašla sam nastavni program, i on je naravno prilično općenit jer "imenovati istaknute osobe (znanstvenike, umjetnike, zakonodavce, političare)i navesti njihova postignuća;" kad se radi o razvoju demokracije u Ateni može značiti da djeca moraju znati imenovati Perikla (što je očekivano), a može značiti i da moraju znati imenovati niz atenskih političara koji su reformirali Atenu, kao i godine kad je to učinjeno (što je sadržaj za kviz Potjera).
pa da. i to onda ovisi od nastavnika do nastavnika. ovo što piše noa.
jedni će inzistirati da znaju razliku između aristokracije i demokracije i neće inzistirati na desetak bitki. i tako će koncipirati i test. i to će djeci ostati u sjećanju. uz niz zgodnih priča koje ostaju. i onda će biti odabrani za najboljeg profesora po odabiru učenika već niz godina zaredom. a ne poklanja ocjene :D
sad ću ja kao čokolada
ne znam kako da vam pojasnim da nije do nastavnog programa i okvirnog kurikuluma, nego do profesora. jer i jedan i drugi ga zadovolje i rade po njemu.
e sad, ako ovaj novi kurikulum ide u takve detalje, kao što piše čokolada, onda super. dakle, izrijekom -- onda super.razlika je npr.između aristokracije i demokracije, shvaćanja države i obrazovanja u Sparti i Ateni, mitologija, znanost, kultura, uzroci pada Grčke, nakane Aleksandra Velikog pri širenju carstva itd.,
onda je to pomak.
ako ostaje općenito kao što imamo danas - onda koja je svrha te kurikularne reforme? možda ju ja ne vidim.
svimb, uvijek isto
a viš da hvalim profesoricu povijesti, na sva usta. duplu plaću bih joj dala.
za razliku od informatike gdje se djeca godinama igraju na satu. pa ti vidi zašto i kako ona dobiva plaću
a svugdje isto, da.
Ne znam kako bih Cvijeti pojasnila povijest
Nemoj mi samo reći da ti se sin ljeto nakon 5.r.sjećao tih godina...ono što u sjećanju ostaje razlika je npr.između aristokracije i demokracije, shvaćanja države i obrazovanja u Sparti i Ateni, mitologija, znanost, kultura, uzroci pada Grčke, nakane Aleksandra Velikog pri širenju carstva itd., a ništa od toga nemaš ni pri ispitivanju ni u testu. Čini mi se da profesori detalje iz udzbenika koriste za lakšu distribuciju ocjena, priča ih ne zanima.
Bloomova taksonomija: https://www.google.hr/#q=bloomova+taksonomijaNe znam kako bih Cvijeti pojasnila povijest
Nemoj mi samo reći da ti se sin ljeto nakon 5.r.sjećao tih godina...ono što u sjećanju ostaje razlika je npr.između aristokracije i demokracije, shvaćanja države i obrazovanja u Sparti i Ateni, mitologija, znanost, kultura, uzroci pada Grčke, nakane Aleksandra Velikog pri širenju carstva itd., a ništa od toga nemaš ni pri ispitivanju ni u testu. Čini mi se da profesori detalje iz udzbenika koriste za lakšu distribuciju ocjena, priča ih ne zanima.
Sadržaji se mogu učiti/poučavati na više razina....
A u nastavnom planu piše "uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice kolonizacije i ratnih sukoba."
Pa sad, ne znam po čemu nastavni plan ne predviđa da djeca moraju znati pet bitaka iz grčko-pezijskog rata, vojskovođe, godine i ishode.
To jest "uočavanje i obrazlaganje uzroka i posljedica ratnih sukoba" , a nastavni plan ničim ne propisuje moraju li mali Kotige znati za Miltijada i Temistokla ili ne moraju.
E ali ne bi smjelo ovisiti od profesora do profesora.
Pa prosvjetari se itekako mogu educirati ako zele.
Samo je pitanje da li zele?
I sto zele.
a dobro, isto je valjda na toj reformi radilo toliko pametnih ljudi i valjda su to pametno i smislili. kopipejstali finsku :D
s time da ja uopće ne mislim da u finskoj rade sami genijalci u prosvjeti, a kod nas sami idioti. kojima je potrebna transformacija ličnosti. s tom se rečenicom od magistre uopće ne slažem.
i pretpostavljam da je stvar u kontroli i stimulaciji. kao svugdje
http://www.kurikulum.hr/wp-content/u...2/Povijest.pdf
str. 22 - točno piše koji dio povijesti stare Grčke se uči
str. 6 - piše kako se uči povijest
Mislim da nema smisla ulaziti u svaki predmet posebno i treba prepustiti struci da kaže svoje. Imajte povjerenja u profesore. To je prvi korak prema boljem obrazovanju.
Svaki od ovih kurikuluma ima brdo stranica. Ako hoćete stručno raspravljati o nećemu onda ih sve morate pročitati a ne bacati pogled. Ja isto nisam pročitala (osim ovog za svoj predmet). Znam ovo što su nam rekli na edukaciji i ja im vjerujem...
Podrzavam Cvijetu, sve je do profesora ! Meni je povijest u srednjoj skoli bila jedan od omiljenih predmeta jer sam imala genijalnog profesora. Profesora koji je trazio u testovima da znamo sve licnosti i godine, ali koji je predavao na tako zanimljiv nacin da uopce nije bio bed uciti tu hrpu podataka. Imala sam iskustvo promjene profesora iz drugih predmeta i nevjerojatno je kako isti predmet moze biti mrzak ili omiljen, ovisno o profesoru. U moje vrijeme nije bilo tehnologije, tako da govorim o najjednostavnijem predavanju koje moze biti ovakvo ili onakvo. Po meni, kljuc je u tome da se uvede kontrola profesora u skolama i sankcioniraju ucinci, ali istodobno i da se profesorima daju odrijesene ruke u smislu brzine prelazenja gradiva, nacina predavanja, sankcioniranja ponasanja ucenika, itd. Mislim da to ne zahtijeva mnogo novca, a moze utjecati na motiviranost profesora, kvalitetu predavanja i ucenja.
Pa i u sadašnjem nastavnom programu piše točno koji dio povijesti se uči, ali ne piše koliko se detaljno uči, kao niti u ovom dokumentu.
Dakle, ono o čemu mi ovdje pričamo, a to je činjenica da djeca moraju pamtiti veliku količinu pojmova na grčkom/latinskom jeziku, veliki broj osoba iz tog razdoblja, veliki broj godina, bitaka - a ako to nije biflanje činjenica onda ne znam što je - ne vidim kako to novi kurikulum rješava.
Ovo što piše u kurikulumu se može pokriti sa ili bez velike količine činjenica za biflanje, baš kako se moglo i sa prošlim nastavnim programom.
Ne vidim tu neku bitnu razliku.
Inače kao roditelj ja stvarno ne mogu razgovarati o školskom programu na drugi način nego iskustveno, o onome što vidim da je pogrešno u pojedinom predmetu. Nije ovo stručni forum.
btw. i moje dijete ima super profesora iz povijesti, nekako to ne umanjuje činjenicu da za test mora naučiti 30-ak stranica prepunih podataka.
Mima, zelim reci da nije bed nabiflati svu tu hrpu podataka ako ti profesor predstavi to gradivo kao zanimljivo. Barem meni nije bilo. Necu reci da se i sada sjecam svakog datuma, ali to je razumljivo. Da ne znam koliko smanjis gradivo, nikada neces sve podatke vjecno pamtiti, jer vremenom mozak selektira informacije i ostaju one koje se ponavljaju i koje su bitne (u prijevodu, one koje su vazne za ono cime se sada bavis). Veca mi je muka bilo biti na satu nemotiviranog i dosadnog profesora kod kojeg sam mogla imati zakljucenu peticu prepisivanjem testa, nego motiviranog i zanimljivog profesora kod kojeg sam za pozitivnu ocjenu morala strebati hrpu podataka.
Posljednje uređivanje od rehab : 02.03.2016. at 21:58
Ali ključno je pitanje ZAŠTO bi učenik morao jednokratno naštrebati sve godine desetak ratova iz 5 st.pr.Kr.?
Moje dijete OBOŽAVA i profu i povijest, ali ovakvim je detaljiziranim pristupom postala skroz demotivirana za učenje ("ionako će me pitati nešto što neću znati").
Mislim da se ne mogu uspoređivati vlastita iskustva iz srednje škole s iskustvom današnje djece u osnovnoj školi (i to još u 5. razredu, kad su tek krenuli s predmetnom nastavom).
Slažem se s čokoladom i Mimom koje navode udžbenike povijesti pretrpane detaljima. I moje dijete ima takav udžbenik. Srećom, ima profesora koji ne inzistira na detaljima, nego im priča priče, i ispituje ih samo usmeno, što je za ovaj predmet puno lakše. Tako da im povijest nije traumatična (zasad).
Na temu kurikularne reforme, gledala sam sinoć "Otvoreno" gdje se razgovaralo o novim prijedlozima lektire... ostala sam zaprepaštena nastupom i retorikom nekih sudionika.
Ha ha kojih, i ja sam malo gledala. Zar se uopće moglo i sumnjati da će se popis lektire pretvoriti u političko pitanje?
Doduše, i mene brine kako ćemo imati kontroverznu maturu bez Juditinog prstena.
Onih s desne strane stola
U cijelom tom popisu meni osobno ne sviđa se povelika zastupljenost djela Mire Gavrana i Sanje Polak u lektiri za osnovne škole, ali to je na cijelu onu raspravu zanemariv problem.
Gledala sam i ja jer me privukla najava teme...mi i od modnog mačka radimo političko pitanje pa kud ne bi i od lektire. Onaj jado jadni - sastavljač novog prijedloga - pokušavao se braniti argumentima - npr. Homer se ni danas ionako NE čita cjelovito, zato niti nije u popisu buduće cjelovito pročitane lektire, ali zabadava kad uho sluša, a oko čita samo ono što želi.
Nisam upucena u reformu, bar ne dovoljno, ali tv sam jucer gledala. Kakva samodopadnost pojedinih likova, to je prestrasno. A argumenti su u citavoj prici, naravno, totalno nevazni.
Poslano sa mog SM-G361F koristeći Tapatalk
Zanimljivo je da Milana Vuković Runjić zastupa slično mišljenje kao cvijeta i rehab, a to je da će strastven profesor uspjeti djeci približiti i učiniti zanimljivima za čitanje i djela koja doživljavamo kao preteška za srednjoškolce. Ja moram reći da moje iskustvo u školovanju zaista nije takvo, u srednjoj školi sam iz hrv. jezika imala vjerojatno najbolju profesoricu u životu, čitala sam savim sigurno debelo iznad prosjeka, pa su mi opet mnoge lektire bile (i ostale) nečitljive.
Tu ima jedan problem kojeg MVR nije svjesna (a nije zato što nema iskustvo rada u školi, nego na radionicama kreativnog pisanja, kako je sama rekla u emisiji, što nikako nije isto). A problem je taj da su djela starije hrvatske književnosti za 15-16 godišnjake naprosto - preteška. Može se profesor na glavu postaviti da im to približi, neki će u tome i uspjeti, ali za cjelovito samostalno čitanje ta djela ostaju preteška za taj uzrast. Ne vidim razlog zašto se učenike s tim djelima ne bi upoznalo na satu, radeći na ulomcima i izabranim dijelovima, a oni koje to zaista zanima, možda će to jednom pročitati i u cjelini, ako ih profesor uspije animirati. Ali i najmaštovitiji i najstrastveniji profesor neće uspjeti motivirati sve učenike, nego samo neke.
A što se one emisije tiče, slažem se s Ferićem
a ovime se slažem. što je ferić govorio tanja?Tu ima jedan problem kojeg MVR nije svjesna (a nije zato što nema iskustvo rada u školi, nego na radionicama kreativnog pisanja, kako je sama rekla u emisiji, što nikako nije isto). A problem je taj da su djela starije hrvatske književnosti za 15-16 godišnjake naprosto - preteška. Može se profesor na glavu postaviti da im to približi, neki će u tome i uspjeti, ali za cjelovito samostalno čitanje ta djela ostaju preteška za taj uzrast. Ne vidim razlog zašto se učenike s tim djelima ne bi upoznalo na satu, radeći na ulomcima i izabranim dijelovima, a oni koje to zaista zanima, možda će to jednom pročitati i u cjelini, ako ih profesor uspije animirati. Ali i najmaštovitiji i najstrastveniji profesor neće uspjeti motivirati sve učenike, nego samo neke.
A što se one emisije tiče, slažem se s Ferićem
Ne mogu sad doslovno ponoviti sve što je rekao, ali ukratko - da su dosadašnji programi stvarali bibliofobe, da čitanje preteških i predugačkih djela dovodi do toga da mladi ljudi zamrze čitanje i književnost, i da se novi kurikulum nastoji orijentirati više na praksu (rada u školi), manje na teoriju (književnosti).
Ono što, čini mi se, sudionici s desne strane stola nisu htjeli ili mogli shvatiti jest da autori kao što su Marulić, Hektorović, Zoranić, pa i Biblija i dr. nisu izbačeni iz programa, nego samo nisu uvršteni u prijedlog za cjelovito čitanje. Što znači da bi se ta djela analizirala na odlomcima, a ne da 15-godišnjak mora pročitati cijelu Juditu, npr.
Što se tiče Biblije, to mi je pogotovo bilo smiješno kad su se pokačili u raspravi - zar netko zaista ozbiljno misli da bi srednjoškolac trebao pročitati cijelu Bibliju??
Također mislim da je u nastavi književnosti u srednjoj školi jedna od najvrednijih stavki mogućnost rasprave o pročitanom djelu, učenje izražavanja svojeg mišljenja i dubinska analiza teksta. A to je nemoguće ako je program natrpan književnim djelima koja se moraju pročitati u cijelosti, a nastavniku za provođenje takvog programa ne bi bilo dovoljno ni 10 sati tjedno, a kamoli 4, koliko ih ima na raspolaganju (a tu su još i jezični sadržaji!).
I ja ovako razmišljam. Samo činjenica da sam strastvena čitateljica od najranijih nogu me spasila od toga da zamrzim lektiru zbog djela kao što je "Ribanje i ribarsko prigovaranje" i sl. To bi trebalo obraditi baš ovako kako je tanja predložila.
I povijest bi mogla biti tako fenomenalan predmet, kad bi se učili razlozi, uzroci i posljedice, a ne biflale godine i imena...
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom
