A ne znam, samo sam se sjetila da sam s takvima jedva blok sat prezivjela, a kamoli tri mjeseca. Nodobro, sporedno mi je to. Ovo sto lukab pise me sokiralo.
Edit, nisam zadnji post procitala
A ne znam, samo sam se sjetila da sam s takvima jedva blok sat prezivjela, a kamoli tri mjeseca. Nodobro, sporedno mi je to. Ovo sto lukab pise me sokiralo.
Edit, nisam zadnji post procitala
Posljednje uređivanje od cvijeta73 : 01.03.2016. at 21:21
Postojeći obrazovni koncept nije loš. Realizacija nam šteka, slabi smo u području kontrole i evaluacije.
Sustav nećemo unaprijediti tako da zanemarimo sve što je postojalo, napravimo "novi" koncept koji u mnogočemu ne korespondira s trenutnim stanjem i prepustimo entuzijazmu pojedinaca realizaciju.
Nismo ništa promijenili po pitanju odgovornosti i kontrole. Iz nekog razloga od toga svi bježe...
Mozda postojeci koncept " nije los" , ali zaista nije bas niti jako dobar.
Sto uopce znaci " nije los" ? Zastario je. Opterecen je masom nepotrebnih detalja. Masom detalja gdje se od stabla ne vidi šuma. I pri tome ne mislim na tablete , niti na pametne ploce. To u samo predmeti koji sluze u radu. Ali modernizacija skolstva za mene ne znaci da se djeci daju tableti , ne knjige. Prilagodavanje vremenu je nesto sasvim drugo.
Kada bi se zaista provodilo ono što piše (u nastavnom planu i programu, ne u udžbenicima!) postojeći sustav je dobar. Ne vidim neku inventivnost i napredak u ovom što se nudi, puno toga je copy-paste ili vrlo loše prerečeno.
Ponavljam propisani sadržaji nisu najveća boljka našeg obrazovanja. Stvar je u nastavnom procesu koji treba osuvremeniti.
Ja se ovako laicki slazem s noa. Koji su to nepotrebni detalji? Gle, u nasoj skoli, najdrazi predmet vecine ucenika je- povijest. S kojom lakocom vecina uci taj predmet, pa i suhoparne godine, je naprosto nevjerojatna. A tek gust kad ga slusam kako mi prepricava nekakve povijesne dogadjaje, prevrate, ratove, ma to trebate cuti. A vec trecu godinu zaredom, najbolji profesor po izboru ucenika (imaju taj izbor) je profesorica povijesti.
ahahaha ti se šališ? Pa to je zaista predmet iz kojega bi hladno trebalo prepoloviti nastavni program.
Neki dan je na Indexu, čini mi se, bio članak o pogreškama u udžbenicima, pa su između ostalog navodili neke primjere iz udžbenika iz povijesti za peti razred. Nije udžbenik po kojem moje dijete radi, ali slična stvar. Uglavnom, netko je ispod prokomentirao da se djeca kod nas izgleda obrazuju za radno mjesto lovca u kvizu Potjera, samo šteta da ima samo tri takva radna mjesta u Hrvatskoj.
Stvar je i u jednom i u drugom.
Propisani sadržaj u nastavnom planu i programu mojeg predmeta je zastario (glazbeni). Kao i u informatici recimo. A vjerujem da bi se s tim složili i profesori nekih drugih predmeta. Ne samo da je zastario nego je i preopširan. Nije usklađen sa razvojnom dobi djece. Podrazumijeva da su sva djeca ista, istih interesa i afiniteta, sposobnosti (osim onih koji jako odskaču pa dobiju papir s kojim mu se drugačije obračaš). Nema finih nijansi, iza ocjene nema dodatnog objašnjenja što ona znači, sve se svodi na prosjek i bodove. Djeca uče zbog ocjena a ne zbog znanja. Moj petogodišnjak je jako znatiželjno biće koje upija sve oko sebe, taj žar učenja treba održavati upravo radi učenja a ne radi ocjena. Osnovno pitanje sadašnjeg učenika je: da li je ovo za ocjenu? Čast izuzecima...
Nastavni proces treba osuvremenit, s tim se slažem. Ali jedno ne ide bez drugog...
Da li se negdje spominje neki rok kad bi se reforma trebala uvesti?
Sve mi se cini da svi mi koji sada imamo djecu skolarce (a mozda cak i koji imamo djecu
predskolarce) to necemo docekati tj da će nam djeca do tad vec diplomirat.
Sljedeće godine ide eksperimentalno u 60 škola (ne zna se još koje) u 1.,3. i 5. razred osnovne (djelomično i u 7. razred), te u 1. srednje.
One iza godine (2017/18) ide pod normalno u 1., 3., 5., 7. razred osnovne, 1. i 3. razred srednje škole, a eksperimentalno u ovih 60 škola u 2., 4., 6. i 8. razred osnovne i 2. i 4. srednje (dakle oni razredi koji su godinu prije počeli samo nastavljaju).
Svi razredi u svim školama će biti obuhvaćeni 2020./21.
Te godine bi trebala krenuti i devetogodišnja škola
Po kojem principu se odabiru skole koje ce biti eksperimentalne? Bas bi voljela da se i nasa nadje na popisu ...
Da bar skola prihvati novi princip ocjenjivanja ...
lukab, što nije rećeno da 9-godišnja ide od 2017/18??
ja sam shvatila da je noa ironična, valjda jer sam okružena pretrpanim školama koje zbog nedostatka prostora rade i u tri smjene
ali možda EU fondovi mogu pomoć i u prilagodbi prostora tamo gdje je potrebno
lukab, dijete koje kreće u 1. razred 2016/2017, ne bude u jednoj od 60 škola koje počinju eksperimentalno provoditi, može očekivati novi program 2018/2019, odnosno u trećem razredu? ili kasnije?
Je, i mene je malo zacudila izjava. U mojoj skoli nije niti blizu takav slucaj, a mislim si : mozda zena bolje zna...
pad nataliteta , pa su mozda i skole prazne.
To povlači još pitanja:
Jesu li učitelji RN educirani za rad s tako malom djecom? Ako nisu kada će se početi educirati?
Kada će se nastavni planovi učiteljskih i nastavničkih fakulteta prilagoditi zahtjevima kurikularne reforme?
Što će biti s odgajateljima u vrtićima kada zaživi 9etogodišnja OŠ? Idu na burzu ili? Postoji li plan za njih? Hoće li odgajateljski fakulteti revidirati upisne kvote s obzirom na odsada kraće predškolsko doba?
koliko ja znam, u velikim gradovima je situacija uglavnom: pretrpani vrtići i pretrpane škole
sa devetogodišnjim školskim programom ne vjerujem da će tete na burzu, samo će se smanjiti broj djece po grupi. zavisi kako je vrtić organiziran, u našem malom vrtiću sa mješovitom grupom to bi značilo četvero djece manje ove godine. odnosno, isti broj djece jer bi upisali troje novih, svake godine ostane dosta neupisane djece koje se onda sufinancira da idu u privatni.
veći je problem što taj predrazred ne bi trebao izgledati kao prvi razred koji je ranije počeo, a to je ovo što sirius kaže, traži ogromnu prilagodbu prostora
Što se tiče EU fondova koji mogu pomoći u izgradnji škola:
Mislite da je to realno u tako kratkom vremenu? Samo npr za Zagreb potrebna je dogradnja 100tinjak škola...
pa do 2020. nije nerealno, kad postoje pare, gradi se brzo. dotad će se izgradit tko zna koliko ogromnih šoping centara.
ali stvarno ne znam je li se uopće apliciralo za to i u kojem je stadiju
OK. Ti ne vjeruješ da će tete na burzu. Postoji li igdje plan za njih?
Netko tko predlaže promjene trebao bi biti svjestan posljedica koje takve promjene izazivaju.
I imati barem ideju nekakvog back-upa.
Treba znati koji su sve zakonske odredbe i pravilnici nekompatibilni predloženim promjenama, kako stojimo s materijalnim/prostornim uvjetima te profesionalnim kompetencijama odnosno koje su edukacije potrebne za provođenje reforme i na koji način ih osigurati.
noa, ne znam postoji li plan
ali mislim da i škola i vrtić postoje radi djece, a ne za to da bi tete imale posao, pa bi se izgled sustava trebao ravnati time što je u interesu djece
a znamo danas za važnost rane stimulacije mozga, naravno na način prilagođen djetetu, a ne klasični sjedeće štreberski školski način
prije škole, neka djeca idu u vrtić gdje se puno radi, neka u vrtić gdje se manje radi, neka ne idu ni u kakav, dakle u prvi razred već dolaze u vrlo različitom stanju, ovisno o tome iz koliko stimulativnog okruženja stižu. Uvođenjem obrazovnog programa koji bi ranije uključio SVU djecu smanjuješ tu nejednakost, naravno pod uvjetom da je program dobar. To je logika ranijeg polaska.
Ja bih uvela i osiguran vrtić za svu djecu od 4 godine, jer mislim da njegova svrha nije samo čuvanje djece dok su roditelji na poslu, nego i odgojno-obrazovna.
x
da, isto kao kad se postavlja pitanje šta će se sa vjeronaučkim kadrom ako bi vjeronauk bio organiziran izvan škole... mislim, što?
što se može? i zašto se to postavlja kao problem obrazovnog sustava, a ne kao problem pojedinca? jesam li previše neosjetljiva?
ne znam, valjda je to tako kad radiš u privatnom sektoru.
OK, ajmo onda napisati popis najljepših želja u interesu djece! Staviti na papir idealnu školu iz snova.
Tangerina, mislim da se uopće ne razumijemo. Naravno da treba raditi u najboljem interesu djece, ali netko tko vodi obrazovnu reformu i obrazovnu politiku mora biti konkretan i realan, svjestan što se i u kojem vremenu (ne) može napraviti. Taj itekako mora voditi računa o tetama koje će izgubiti posao, o novim učiteljima koje će morati zaposliti. O svima koje je potrebno educirati, te o mogućnostim proračuna za sve to.
Nisam protiv reforme, protiv sam kozmetičkih promjena koje se oslanjaju na entuzijazam pojedinaca, bez potrebnih preduvjeta da bi se ostvarile.
Koliko sam ja skuzila ( a nisam detaljno proucila) taj prvi razred je obavezna predskola u trajanju od 3 sata dnevno cijelu skolsku godinu. Meni logika govori da ce se to provoditi u vrticima i skolama ovisno o kapacitetima te lokalne zajednice.
A logika mi govori da ce to moci provoditi i odgajatelji i ucitelji . Ili to dvoje u kombinaciji.
Ne znam ja mislim da idemo naopakim redoslijedom. Trebalo je svakako na početku imati neku ideju što se želi postići, pa onda složiti preduvjete tj napraviti pripreme i tek onda krenuti u reforme.
Ovako mi to sve izgleda kao još jedna papirnata reforma.
Napisala je ranije Sirius da nije dobro ako bilo koji sustav ovisi o dobroj volji pojedinca, ali opet ovisi jer ova reforma ide na entuzijazam učitelja.
Posljednje uređivanje od no@ : 02.03.2016. at 09:21
pa prvo napraviš viziju: idealnu sliku kojoj stremiš
onda misiju: ono što realno možeš postić u određenom roku
onda konkretne ciljeve
ne vidim zašto se treba voditi brigu o tetama koje bi mogle ostati bez posla ako djeca krenu ranije u školu
vidim zašto treba voditi brigu o tome tko će djecu poučavati u tom predrazredu, kako te ljude obrazovati, i kako im osigurati fizičke uvjete nužne za provedbu
slične reakcije sam čula kada su krenule reforme s deinstitucionalizacijom u području djece bez roditeljske skrbi, osoba s mentalnim invaliditetom.. kamo će ljudi koji rade sad u tim domovima?
ali nećemo zadržati sustav koji je dokazano štetan za korisnike, jer brinemo o dobrobiti zaposlenih u instituciji.
Nece tete ostati bez posla. Pa meni je ( opet logicno) da ce potraznja za tetama i uciteljima biti veca.
dakle, ovako to to ide. nije lako ukratko objasniti, al pokušati ću.
meni je muka, budući da se time bavim, slušati kako političari pričaju gluposti i puna su im usta EU fondova, a samo bacaju floskule.
pojednostavljeno, trošenje EU novaca se odvija na ovaj način:
- eu fondovi se predviđaju za programska razdoblja - sad smo u programskom razdoblju 2014. - 2020.
- da bi mogli uopće aplicirati projekte, država je morala izraditi strateške dokumente, koji moraju biti usklađeni s osnovnim strateškim europskim dokumentom - Europa 2020, a koji daje osnovne smjernice za trošenje europskog budžeta. osnovne smjernice, vrlo pojednostavljeno su - borba protiv siromaštva, istraživanje i razvoj, novo zapošljavanje. za razliku od prijašnjih razdoblja, kad se moglo financirati sve i svašta iz EU fondova, nakon financijske krize - priča je vrlo "postrožena".
- hrvatska je izradila 2 osnovna strateška dokumenta - Operativni program konkurentnost i kohezija (6,8 milijardi EUR) i Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali (1,5 milijardi EUR) tu je još poljoprivreda i ribarstvo, al to nema veze s obrazovanjem)
- tu je detaljno opisala na što će trošiti ukupnu alokaciju sredstava predviđenu za Hrvatsku do 2020. godine - alokacija znači da su ti novci predviđeni za hrvatsku, što ne znači da će ih i povući - to ovisi o projektima (to kada govore o sposobnosti apsorpcije za pojedinu državu članicu) - dakle, pojednostavljeno - iz "menija" koji nudi dokument Europa 2020, Hrvatska je odabrala specifične ciljeve i investicijske prioritete te točno predvidjela sredstva za njihovu realizaciju, sve do 2020 godine kao i novce po svakom prioritetu i rezultate koje očekuje 2020. godine, vrlo detaljno. i to je rekli bi "biblija" do 2020. godine, točno znamo koji i kakvi projekti se mogu aplicirati i kakve natječaje možemo očekivati od minsitarstava koja su upravljačka tijela (ovisi o investicijskom prioritetu koje ministarstvo je u igri)
- radi se o cijelom nizi investicijskih prioriteta, od prometa, energetske učinkovitosti, istraživanja i razvoja itd, a kad je riječ o obrazovanju - radi se o slijedećim investicijskim prioritetima: strukovno obrazovanje, visokoškolsko obrazovanje, a osnovnoškolsko obrazovanje je prisutno samo u segmentu digitalizacije OŠ i uvođenja IKT tehnologija, te tzv "mekih" projekata (bez značajnih investicija) u smislu povećanja kompetencija nastavnika, promjene kurikuluma (u smislu financiranja obuke nastavnika, radnih grupa...) i sl.
suma sumarum - ne postoje sredstva za radove na osnovnim školama.
no, treba imati na umu, da i dalje postoji državni proračun, pa ako se sredstva EU troše na ono na što su predviđena, ostaje slobodnih sredstava u državnom proračunu za pokrivanje investicija koje nisu moguće kroz EU fondove.
malo sam vas udavila, al eto
za one koje žele znati više :D, na ovoj stranici kliknite ne na cijele dokumente, jer ćete se teško snaći, nego na sažeti prikaz prioriteta i specifičnih ciljeva po dva Operativna programa:
http://www.strukturnifondovi.hr/vazni-dokumenti
Treba voditi računa o tetama zato što sve to košta.
Trenutni proračun MZOSa je takav da oko 91-92% sredstava odlazi na plaće djelatnika. Za kvalitetnu provedbu reforme koja će zaista donijeti očekivane pomake potrebni su novci. S ovakvim budžetom za obrazovanje važna je svaka stavka.
Za radove na skolama je zaduzena lokalna zajednica.
iskreno, mene je briga za kukanje da love nema.
Da li su nam djeca bitna? Da li nam je njihovo najbolje obrazovanje ( za pojedino dijete i drustvo u cjelini) bitno ?
Ako nam je bitno, novac ce se naci.
jasno, ali mislim da to ne smije biti kočnica. isto kao i silna administracija koja nikako da se raskrči. jednom se ti gordijski čvorovi moraju početi raspetljavati jer za to nikad neće doći pravo vrijeme.
možda bi trebalo pokušati onako kako je lukab rekla: vidjeti šta je moguće, pa u tom smijeru stremiti, ne primarno upirati prstom u nemoguće.
ne spočitavam to ikome, ni ja se ne osjećam kompetentnom sudjelovati niti u ovoj forumskoj raspravi, kamoli kreirati sustav, ali mislim da neke stvari funkcioniraju svugdje po istom principu: ajmo raditi, a manjkavosti će već isplivati i na njima će se poraditi. ne znam da u ijedan novi projekt možeš ući baš sa totalno razrađenom strategijom koja po iti jednoj točci neće odstupati. kako reče moja prijateljica sinoć na jednu drugu temu: projekt je živ i radi se o ljudima, ne o ciglama.
Pa sad, ja sam prilično sigurna da se neće uvesti devetogodišnje školovanje, a da nema plana gdje će se taj prvi razred odvijati.
Sigurno neće novopečene prvašiće samo isporučiti u najbližu školu, a da nitko nema ideje gdje će oni sjediti.
Osim toga, radi se o šestogodišnjacima, pa je posve jasno da toj djeci treba osigurati cjelodnevni boravak.
A taj predskolski program se jednako kvalitetno ako ne i kvalitetnije moze provesti i u vrticima. A imaju i cjelodnevni program ujedno. Uopce nema potrebe ga seliti u skole gdje ionako nema kapaciteta za djecicu od 6,5 godina. zadnja godina vrtica neka bude predskola i to je dosta. Cemu uopce ih seliti u skolu
slažem se, nevena, samo treba uključiti svu djecu
Pa je li rečeno da će ih seliti u školu?
No, naravno, to nije baš toliko jednostavno, jer u taj program onda trebaju biti uključena sva djeca, a vrtići i danas pucaju po šavovima, pitanje je koliko su djeci po malim mjestima dostupni vrtići itd.
Ajmo delati
Mislim da su manjkavosti već na površini samo se ne želimo/ne možemo uhvatiti u koštac s njima. Valjda je lakše/bezbolnije ići zaobilaznim putem i sve staviti u isti koš pa reformirati pod zajedničkim nazivnikom.
Ono što užasno frustrira je činjenica da se u škole (osnovne) vječito nešto uvodi, integrira, modernizira, reformira i uvijek se pokrenu natprosječni učitelji i dio prosječnih i oni zapravo potegnu i realiziraju promjene. One koji su zalutali u profesiju neće dotaknuti ova reforma (a zbog takvih je potrebno mjenjati sustav).
Da moglo bi se ukljuciti svu djecu, onda bi predskola ili ta zadnja godina vrtica postala obavezna. ne treba cijelodnevni program vec tih tri sata dnevno koliko se s njima radi. Iako i za to treba prostora. Kod nas u vrticu u tzv obicnim grupama (one koje nisu npr engleske ili glazbene ili sportske) predskolaraca ima preko 30 vec
A mene zapravo fascinira koliko su vrtici napredovali od prije desetak godina i modernizirali su se a skole u tom istom razdoblju nimalo. Pa kad su vrtici mogli mogle su i skole. Pocevsi od prehrane pa nadalje... Izmedju vrtica i skole je ogromna razlika.
kako više zalazimo u raspravu, tako osim slučajne države i slučajnog premijera dobivamo i djecu koja su u obrazovnom sustavu - slučajno.
Ja mislim da je dovoljno da zabranimo crvenu kemijsku. Ta bi se reforma uspješno provela. Sigurna sam. Pa bi za jedno 4 godine mogli predložiti nešto novo. Bilo bi rano gurati nesto novo prije nego istekne barem 4 godine, preveliki je to napor.