i moj sin je bio takav
u kino bi pristao ici, ali bi vecinu filma prosjedio s rukama na usima i u grcu, a trzao bi se kao na elektrosokovima
ali igraonice mu nikad nisu toliko smetale
vatromet, takav tip buke - uzas
uglavnom, pomalo je jenjavalo, ustanovili smo da je jedno kino malo tise od drugog pa smo isli iskljucivo tamo i pomalo je prolazilo
sad ima deset godina, od skolske dobi je to skroz umjereno, prije toga je bilo izrazenije
evo bas nedavno smo se zatekli na koncertu, trazio je da se maknemo od pozornice jer je preglasno (ali i meni je bilo na rubu podnosljivosti)