Što čitate 3.

[tanja_b]

Preporuka za 2 publicističke (audioformat, ali možda nekom nalete i u drugom formatu):

The Coddling of the Americand Mind - Jonathan Haidt, Greg Lukianoff
iGen - Jean M. Twenge

Obje se bave mentalnim sklopom (američke) post-iPhone generacije i posljedicama njihovih vrijednosti na njihovo odrastanje i na društvo u cjelini, tj. kakva radna snaga dolazi i koje su razlike u odnosu na milenijalce (mobilni internet i kriza 2008. su istaknute kao najvažniji događaji. Meni je bilo super zanimljivo (audio) štivo, obje. Ja nalazim puno sličnosti i s našim tinejdžerima i njihovim načinom života (naglasak na važnosti sigurnosti, protektivno roditeljstvo, borba za ocjene, život na internetu, odlaganje odrastanja (roditelji vozikaju, život s roditeljima), kultura otkazivanja, pragmatizam, naglasak na materijalnoj sigurnosti).

Moram zahvaliti ini33 na ovoj preporuci. Pročitala sam iGen J. Twenge (u paperback formatu, naručila s Amazona), a čitala sam je polako, uz druge knjige. Dakle, meni je ta knjiga pravo otkrivenje
Autorica je američka psihologinja, a za ovu knjigu koristila je četiri opsežne baze podataka ispitivanja trendova i ponašanja mladih kroz dulji vremenski period + intervjue s 20-ak mladih ljudi diljem Amerike. Trendovi i zaključci koje prikazuje su me zbilja šokirali, iako je sve to zapravo očekivano. Generacija koju ona naziva iGen je ona rođena otprilike između 1995 i 2012.
A trendovi su: kasnije odrastanje, manja težnja odvajanju od roditelja, veća sklonost sjedenju kod kuće, a rjeđe viđanju uživo s vršnjacima. Knjige i časopisi se čitaju sve manje. Skloniji su anksioznosti i depresiji (za ovo ima i konkretan razlog - premalo sna, zbog toga što više vremena provode uz mobitel). Važnost osjećaja sigurnosti - čak i u studentskoj dobi. Izbjegavanje konfrontacije s neistomišljenicima. Veća tolerancija s obzirom na rasu, spolnu orijentaciju ili religiju. Emocionalne veze s drugom osobom doživljavaju kao opterećujuće pa mnogi kasnije stupaju u veze, iako nisu protiv braka i djece. U politici, ne vjeruju strankama i skloniji su solo igračima (što dijelom objašnjava i Trumpov uspjeh kod mladih na izborima 2016).
Puno toga je primjenjivo i na hrvatsko društvo, iako ne baš apsolutno sve. Ipak, sličnosti su frapantne.
Dosta toga se objašnjava pojavom i korištenjem mobitela, tj. smartfona. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko su pandemija i lockdown utjecali na ubrzanje trendova koji su evidentno već postojali.
Na kraju knjige, autorica nudi i neke praktične savjete kako bolje razumjeti iGen generaciju i kako im pomoći da opstanu u svijetu odraslih u koji oklijevaju kročiti.
Mogu reći da mi je ovo jedna od najkorisnijih knjiga koje sam čitala u skoro vrijeme. Korisnih ne toliko u smislu praktičnog života, nego razumijevanja generacije naše djece i njihovog shvaćanja svijeta. I koliko nema smisla uspoređivanje u stilu "kad sam ja bila u tvojim godinama..." ili "u moje vrijeme je to bilo tako i tako..."

[Jurana]

Moram zahvaliti ini33 na ovoj preporuci. Pročitala sam iGen J. Twenge (u paperback formatu, naručila s Amazona), a čitala sam je polako, uz druge knjige. Dakle, meni je ta knjiga pravo otkrivenje
Autorica je američka psihologinja, a za ovu knjigu koristila je četiri opsežne baze podataka ispitivanja trendova i ponašanja mladih kroz dulji vremenski period + intervjue s 20-ak mladih ljudi diljem Amerike. Trendovi i zaključci koje prikazuje su me zbilja šokirali, iako je sve to zapravo očekivano. Generacija koju ona naziva iGen je ona rođena otprilike između 1995 i 2012.
A trendovi su: kasnije odrastanje, manja težnja odvajanju od roditelja, veća sklonost sjedenju kod kuće, a rjeđe viđanju uživo s vršnjacima. Knjige i časopisi se čitaju sve manje. Skloniji su anksioznosti i depresiji (za ovo ima i konkretan razlog - premalo sna, zbog toga što više vremena provode uz mobitel). Važnost osjećaja sigurnosti - čak i u studentskoj dobi. Izbjegavanje konfrontacije s neistomišljenicima. Veća tolerancija s obzirom na rasu, spolnu orijentaciju ili religiju. Emocionalne veze s drugom osobom doživljavaju kao opterećujuće pa mnogi kasnije stupaju u veze, iako nisu protiv braka i djece. U politici, ne vjeruju strankama i skloniji su solo igračima (što dijelom objašnjava i Trumpov uspjeh kod mladih na izborima 2016).
Puno toga je primjenjivo i na hrvatsko društvo, iako ne baš apsolutno sve. Ipak, sličnosti su frapantne.
Dosta toga se objašnjava pojavom i korištenjem mobitela, tj. smartfona. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko su pandemija i lockdown utjecali na ubrzanje trendova koji su evidentno već postojali.
Na kraju knjige, autorica nudi i neke praktične savjete kako bolje razumjeti iGen generaciju i kako im pomoći da opstanu u svijetu odraslih u koji oklijevaju kročiti.
Mogu reći da mi je ovo jedna od najkorisnijih knjiga koje sam čitala u skoro vrijeme. Korisnih ne toliko u smislu praktičnog života, nego razumijevanja generacije naše djece i njihovog shvaćanja svijeta. I koliko nema smisla uspoređivanje u stilu "kad sam ja bila u tvojim godinama..." ili "u moje vrijeme je to bilo tako i tako..."

Upravo čitam knjigu Epidemija pametnih telefona Manfreda Spitzera, a stavit ću i ovu tvoju i Ininu na popis.