prvo dvoje djece dojila sam 7 i 8 mjeseci, ali ne iskljucivo. Gotovo od prvog dana davala sam im vodice i caja, sa cetiri kasice, pa onda i adaptirano mlijeko. Tako da su od pocetka bili naviknuti na bocicu. Osim toga, moja je mama zivjela sa nama pa su bili naviknuti ostati sa nekim drugim osim mene i Damira, a moja ih je mama cesto i hranila.

Sada sam dojila iskljucivo, Luka ima 7 mjeseci, i jede kasicu 2 puta dnevno, a osim toga samo doji. Htjela sam ga naviknuti na vodu, ali nije htio, onda sam probala sok na bocicu i to je pio, ali ga na sok ne zelim navikavati, pa u biti ne pije nista na bocicu, vec ako je zedan doji. E to bi sve bilo super, jer ja ne zelim uvesti umjetno mlijeko barem do godine dana i mlijeka imam stvarno puno, cak se sada mogu i izdojiti, ali problem je sto on to izdojeno mlijeko nece popiti na flasicu, ni u ludilu.

Od njegovog rodjenja bila sam odvojena od njega svega 3 sata kad sam isla na Bozicni domjenak i tada je bez problema popio moje mlijeko na bocicu( sa tri mjeseca), nakon toga sam jos jednom htjela na kratko izaci i ostao je sa mojom mamom, ali nije htio bocicu i toliko je plakao da sam se nakon sat vremena vratila kuci.

Uskoro bih trebala na jednu svadbu i nemam pojma sta da radim. Moram malo izaci i zbog ocuvanja svojeg zdravog razuma ali i zbog svog dragog muza s kojim nisam nasamo bila 7 mjeseci.

Sta da radim?? Dali da se izdajam i pokusam ga naviknuti na bocicu ili da jednostavno prekrizim bilo kakvo druzenje bez Luke jos za neko vrijeme? Dali je netko od vas imao slicnu situaciju i sta ste napravile??
Malo sam oduzila, ali me to stvarno muci