Prema planu obnove grada Zagreba, obnova će ići tako da će zgrade vratiti u prvobitno stanje. Znači, obnoviti će ih tako da će maksimalno izdržati novi potres magnitude 5.5, a za jače potrese - pomozi Bože.
 |
|||
|
|
|||
Prema planu obnove grada Zagreba, obnova će ići tako da će zgrade vratiti u prvobitno stanje. Znači, obnoviti će ih tako da će maksimalno izdržati novi potres magnitude 5.5, a za jače potrese - pomozi Bože.
Da... ja sam pisala jednom da misilm da bi jedini način obnove velikog dijela tih zgrada trebao biti kao s zgradom gdje je Miller na Trgu - srušiti sve iznutra i nova AB konostrukcija na koju se veže (ojačana) povijesna fasada - koja onda i ostaje samo to, povijesna fasada. Ima možda 1% zgrada koje bi trebalo sačuvati cjelovite kakve jesu, i u to investirati u pravo protupotresno ojačanje. Većinu dvorišnih zgrada ne bi ni trebalo obnavljati nego srušiti i dati zamjenske nekretnine a nutra vratiti staru funkciju zelenila + podzemna garaža. Tad bi se vratili i stanovnici jer bi bilo sigurno i ugodno živjeti. Ali neće biti ništa od toga, ili bar ne za našeg života. Ili bar ja ne vidim da će se to desiti.kajsa prvotno napisa
Slažem se.
Ovo bi mogla biti prilika da se nakon takve obnove grad poboljša, da život bude bolji, da se ljudi vrate živjeti u centar
Ali sumnjam da će se to dogoditi.
Novac iz EU pokriva samo dio troška, a ostalo moraju stanari platiti. Ako će taj udio stanara u troškovima biti prevelik, ostati će ruševina u centru grada.
A to bi trebao biti jedan 20+ godina projekt gdje fond otkupi od vlasnika sve stanove, iseli ih, sruši sve, izgradi iznova i proda za veću cijenu... i tako blok po blok sve zgrade u bloku koje nisu AB gradnja. Naravno znamo kako idu takve akcija kod nas od muljaža investitora preko nerealnih zahtjeva prodavatelja i još partisuća nesređenih denacionalizacija i ostavinskih rasprava... uglavnom - ništa od toga. Tako da vjerojatno čekamo onaj od 6.x koji će srušiti sve pa idemo iz nule.
Sve potpisujem. Inace fascinantno mi je naricanje dijela zagrepcana za svaku srusenu zapustenu stracaru, kao gubi se duh grada, valjda je duh grada da pogibamo u potresima.
Ja isto ovako mislim, od početka do kraja posta.
Od tanjinog posta se mislim: ma kud nepovjerenje u vatrogasce? Ako mi nešto ulijeva sigurnost, to je obrana od požara u ovoj zemlji. HGSS mi nije osobno zatrebao, ali ono, kad znam da nekome treba: dobro je, HGSS je na terenu.
Posljednje uređivanje od vertex : 31.12.2020. at 11:12
Nisu vatrogasci tad bili problem, nego malo širi sustav. Pisala sam post po sjećanju na ono što se tada pisalo u medijima, a sad sam na brzinu iskopala par članaka koji su mi prvi došli pod ruku:
https://www.telegram.hr/politika-kriminal/veceras-je-u-splitu-prosvjed-zbog-reakcije-vlasti-kod-pozara-slozili-smo-kratki-vodic-kroz-ovu-situaciju/
https://www.jutarnji.hr/naslovnica/u...potres-6391655
HGSS su volonteri i zaposleni? Svi imaju potrebu ic tamo i zbog utjehe sebe, al bi u uredjenijoj drzavi jednostavno uplatili, mislim se ja, racio bi bio jaci tj ne bi imali dvojbe da ce uplaceno zavrsit ko zna kod koga. Kazu mi da se vani i Caritasu puno vise vjeruje.
Meni je žao što konzervatori (koji nisu dopuštali da se takne išta u starim zgradama i kućama, pa vlasnici nisu niti mogli te kuće statički ojačati) neće snositi nikakvu odgovornost za stradanja u potresu. Cigleni dimnjaci su se skoro svi srušili jer prije nisu dozvoljavali nikakve drugačije dimnjake radi vizure grada Zagreba, samo ciglene teške po pola tone.
Nadam se da će im se u budućnosti oduzeti pravo da ograničavaju obnovu starih građevina. Sigurnost bi trebala biti na prvom mjestu, a tek onda baština i arhitektura. Neka sruše cijelu Ilicu ako treba i izgrade ispočetka. Ne može se obnoviti stari dio grada tako da se zadrže stare zgrade i da onda te zrade budu otporne na potres magnitude 7.0. (mislim može, ali za jednu takvu obnovu mogu se 3 nove izgraditi) Jedno rješenje je graditi nove zgrade otporne na potres i uz to energetski učinkovite.
Ako konzervatori nastave po starome, imati ćemo samo izložbeni park u centru grada Zagreba, to neće biti za stanovanje nego za razgledavanje turista. I to onih turista koji će se usuditi doći.
Meni je to uvijek problem organizacije i ovlasti. Hgss je organizacija koja je fantasticno organizirana. Ali sramotno je za drzavu da predstavnik volonterske organizacije daje najsuvislije izjave. Ako kuzite sto hocu reci. Granic sve sto je rekao, on i drugi predstavnici hgssa, sve stoji ko stijena, prvo spasavanje, onda saniranje, tocno navode sto trrba i kad. Ovih drugih, odgovornih i ovlastenih, ni vidjet i cut. Sto se dogodilo s upravom za zastitu i spasavanje gdje je to nestalo.
Evo par tekstova o tome kako si pomoći kod straha.
PRVI NA LINKU:
https://www.gkmm.hr/dogadaj/potresi-...cexWvYLMlGsKuc
DRUGI KOPIRAM IZ JEDNE GRUPE NA FEJSU
Dragana Svalina Stepanić
28. prosinca u 13:10
NEMOJTE SE PRISLINO SMIRITI, TRESITE SE
Drma. Potres. Opet.
Ljudi se boje. Boje se da će im nešto pasti na glavu, da će ih prignječiti, da će propasti u zemlju i zemlja će ih progutati. Strah ih je.
Strah je urođen. Dva straha točnije. Gubitak tla pod nogama i buke. U svakom slučaju je nesvijesno upamćeno da je oboje opasno. Raznim eksperimentima je višestruko dokazano, a i zdrav razum to razabire. Imali smo i jutros oba elementa! Drmanje tla i i buku, to grmljavinsko brujanje tla koje se namiješta negdje dolje duboko. Zemlja se preslaguje, grmi i bruji. Normalno je da će kod većine aktivirati strah.
Zovem prijateljicu u Petrinju. Ako je kome bilo gadno, mislim si, njoj je bilo gadno, nju trebam prvo sanirati. Pametna je to žena, brzo je shvatila što joj pomaže da umanji strah i paniku. Razgovaramo samo (što se nje tiče) i obrađujemo situaciju, prelazimo sve potrebne razine, peglamo u par krugova, provjeravam u slobodnim asocijacijama i kroz metafore „gdje“ je sada i zaključujem da je sasvim stabilna, pozitivno usmjerena, iako još malo u adrenalinu. Kaže da joj se sad spava i pozdravljamo se, zvati će ako zatreba, a čut ćemo se svejedno (znači dobro je, što se mene tiče).
Susjeda je vrištala na balkonu. Susjed joj je rekao da se smiri. Trese se od straha. Kaže joj neka se ne trese. Ohh, kako pogrešno! Dao joj je najgori mogući savjet i preporuku. Upravo ju je uputio na smrzavanje traume i guranje u dublje slojeve. Tako da kasnije može eruptirati bilo kada i ubilo kojem trenutku. Savršen savjet ako želite da osoba razvije postraumatske simptome i napadaje panike. Tad će tek biti raspad sistema. To je kao da ste nekome tko ima špranju ili gelerić koji viri jer je još na površini rekli neka to gurne unutra da bi mu koža mogla zarasti. Onda bi izvana izgledalo kao da je sve ok. Koža je glatka, nema posjekotine, ništa se ne vidi. Međutim, da, mirovat će neko vrijeme. Možda. Moguće će se navići i na bol. Ljudi razviju razne strategije. Do jednog dana... nenamjeran, slučajan pokret ili riječ okine užas panike. Ili ne možete podnijeti dodir ili ne možete ući u zatvoren prostor ili ... različito reagiramo.
Tresite se! Umjesto da potiskujete i pokušavate kontrolirati tijelo činite suprotno! Lezite ako možete, pustite tijelo da se nekontrolirano slobodno trese koliko god dugo trebalo. Moglo bi izgledati kao da vas je opsjelo stotinu vragova i da izgledate kao da ste sasvim ludi. Eto, to to je upravo pravi recept. Tresite se, ispuštajte glas kako god da čudno ili zastrašujuće zvučao i plačite. Odradite sve što tijelo (i um) treba dok je još svježe. Tražite pomoć i podršku. Tijelo trešnjom samo obrađuje traumu, šok, strah i preslaguje se. Ne izađe li na van, potiskivanjem će otići na unutra, a to će vam donijeti druge simptome i posljedice. Za one koji žele znati više biti će dovoljno da prouče rad dr. Petera A. Levinea i istraživanja na životinjama i ljudima za vrijeme rata u Hrvatskoj i okruženju.
Naravno, nemaju svi prijateljicu koja profesije radi zna obraditi ovakve situacije, ali to nije razlog da se vi ne pobrinete sami za sebe. Ljudi su u našem okruženju, pogotovo stariji, prilično su tromi i u zabludi da će nešto samo od sebe nestati, zato ih informirajte i navodite ih da slijedeći vaš primjer i sami za sebe potraže nekoga koga mogu nazvati. Stručnu osobu, ne nekoga tko će reći da previše dramatiziraju, neka se ne tresu i neka se smire pa će biti dobro. Imamo i hrpu volonterskih centara još od prvih potresa i vremena kada je coronska psihoza tek krenula.
Dopustite tijelu da spontano odradi ono što i samo inteligentno već zna. Nakon nekog vremena će se prirodno i postupno umiriti kao i tlo. Strah pustite van, ne gurajte ga unutra, naštetit će vam dugoročno i vešekratno. Informirajte druge. Razgovarajte. Razgovarajte. Razgovarajte. Budite mudri, a ne uplašeni. Tresite se dok ne istresete to iz sebe!
TREĆI KOPIRAM S JEDNE STRANICE NA FEJSU
Online Psihoterapeut
29. prosinca u 15:03
Podrška za drage susjede u Hrvatskoj
8 STRATEGIJA ZA PSIHOLOŠKO SUOČAVANJE SA ZEMLJOTRESOM
1. Shvatite svoj šok
Važno je da razumijete zašto se osjećate šokirano: nema upozorenja za zemljotres i zato je jedan od najstresnijih prirodnih katastrofa. Zbog nepredvidljivosti, osjećamo gubitak kontrole što je glavni okidač za šok koji doživljavamo. Ipak, postoji nešto što možete kontolisati a to je Vaša reakcija na ono što se dešava.
Možete uraditi sljedeće:
a) Kada primijetite da postajete anksiozni ili da počinje panični napad, prekrstite ruke kao da ćete se zagrliti i počnite se milovati od ramena prema laktovima. Ponovite to milovanje 20-30 puta sa dovoljno jakim pokretima, kao što biste milovali nekog drugog kad biste htjeli da ga umirite. Ovakvi pokreti su veoma umirujući te će ubrzo usporiti Vaše moždane valove.
b) Sličan efekat postižete i kada počnete trljati dlan o dlan. Radite to nekih 10-15 sekundi, zatim stavite tako zagrijane dlanove na očne kapke i počnite duboko disati. Napravite tako bar tri duboka udaha i izdaha.
c) Počnite se milovati po licu. Koristeći jednu ruku, milujte se od obraza do ispod brade. Tu se nalaze receptori, baš kao i kod životinja (znate kako na primjer mačke vole da se dodiruju ispod brade jer ih to opušta) koji kada se stimulišu također mogu utjecati na opći nivo opuštenosti.
d) Navlažite usne, napunite usta pljuvačkom ili popijte malo vode, jer vlažna usta šalju poruku mozgu da ste opušteni. Kad smo nervozni, usta su suha.
e) Spustite ramena. Spustite ih i dok se milujete po rukama (prijedlog 1). Sve ovo šalje signale Vašem mozgu da se opuštate. Opušteno tijelo, opušten um.
f) Napravite sljedeću vježbu za uzemljenje. Navedite (možete izgovoriti na glas): pet stvari koje vidite, četiri stvari koje osjećate, tri zvuka koja čujete, dva mirisa koja možete pomirisati (ako baš nema nikakvog mirisa, napravite dva duboka udaha) i jednu stvar na kojoj ste zahvalni.
2. Pripremite se u slučaju da se ponovi
Zemljotresi su rijetko izolirani, zbog toga je dobra ideja pripremiti se emocionalno u slučaju da se ponovi. Prihvatite da bi se takvo iskustvo i sve povezane emocije mogle ponoviti. Koliko god paradoksalno zvučalo, prihvatanje ove mogućnosti pomaže da vratimo osjećaj kontrole.
3. Dajte sebi dozvolu da se zaustavite
Ako morate prekinuti to što ste radili u trenutku zemljotresa, prekinite. Zaustavite se. Možda ćete uložiti dodatni napor da se smirite, dajte sebi vremena i prostora tako što ćete nekoliko puta duboko udahnuti i izdahnuti. Neka Vaš prioritet bude njega za sebe i za Vaše bližnje. Sve ostalo može sačekati.
4. Priznajte svoje osjećaje
Kada se desi zemljotres sa određenim posljedicama, prirodno se osjećamo sretnim što smo ostali živi. Prirodno se okrećemo ka drugima koji su više pogođeni od nas. No, ne zaboravite na sebe, recite si “Sve što sada osjećam je u redu. Imam pravo da se tako osjećam”. Ponekad smo pregrubi prema sebi i možda si govorimo kako ne bi trebali biti uznemireni. Ako osjećate strah, to je sasvim u redu. Ako ste anksiozni ili bespomoćni, i to je u redu. Sve su to normalne reakcije na nenormalne okolnosti. Važno je da prihvatite šta god da osjećate.
5. Pružite podršku drugima
Istraživanjima je potvrđeno da osobe koje ne dobiju adekvatnu emocionalnu podršku odmah nakon što se dogodio zemljotres, imaju veći rizik za razvoj depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja. Zato podržite emocionalno sve ljude oko Vas. Najviše pomaže socijalna povezanost. Ljudi se umiruju kroz kontakt s drugima. Dovoljno je da budete prisutni i svojim bivanjem uz druge pomoći ćete i sebi i njima.
6. Razgovarajte sa djecom
Normalno je da djeca i adolescenti imaju intenzivne emocionalne reakcije na zemljotres. Oni uče o strategijama suočavanja od svojih roditelja i drugih osoba od autoriteta. Ograničite njihovu izloženost medijima i budite pažljivi s riječima koje govorite pred njima (izbjegnite katastrofiziranje). Dozvolite im da govore o tome što se desilo, ali i da nastave sa rutinama koje im pružaju sigurnost i osjećaj normalnosti.
7. Nastavite sa rutinskim aktivnostima
Koliko je god moguće, nastavite sa porodičnim rutinama. To kreira “konstantu” stabilnosti koja će emocionalno umiriti sve uključene.
8. Tražite pomoć
Tražite pomoć kad Vam je potrebna. Ako prvobitne emocije ne nestanu, potražite podršku prijatelja, ili drugih osoba od povjerenja. Niste slabi ako zatražite pomoć. Naprotiv, to Vas čini jakim.
A da, u pravu si... treba puno šira akcija od pojedinih zgrada gdje se možda uspiju dogovoriti.
Posljednje uređivanje od Bubilo Bubich : 31.12.2020. at 12:12
Osim ako nisu odlijepili pa im je svejedno, a za nekretninu su vezani emocionalno jer .... uspomene i to im je sve pa misle da će im se život urušiti ako odu negdje drugdje.
Ja sam na fejsu u grupi koja je nastala nakon potresa u Zagrebu, ima nekih ljudi iz centra koji ovih dana pišu da im je dosta svega i da bi najradije odselili, ali nemaju kud.
Posljednje uređivanje od Bubilo Bubich : 31.12.2020. at 12:34
Potres udara u neku osnovu valjda sigurnosti, da si siguran kad dođeš u svoj kutak, u svoj dom, u svoj krevet, da možeš sklopit oči i opustit se. Ja imam već PTSTP od svog kreveta i sobe, svaki me tamo ulovio jer je to i radna za work from home.... gledam da se maknem iz sobe makar za napravit neki psihološki brejk jer tu imam "potres-detektor" zvučni - klizna vrata od ugradbenog ormara koja počnu vibrirat i lupat (ako su elastična) na način koji se ne može zamijenit ni sa čim drugim. Pa se sad mislim i tražim spas u ostalim sobama u kojima me makar ovi od do 4.5 ne bi budili i natjerali da iskačem ko zec. Prvo sam se tješila ma novija gradnja, OK, projektirano za do 6.5, ali ne znam više koliko to može stalna treskanja i ljuljanja ovakva podnosit. Ali... ne mogu se uživljavat u te spirale, di ću sad u 50-toj ić. Vikendica je isto na rasjedu, a da selim negdje gdje potresa nema - Mađarska, Švedska - nije realno.
Posljednje uređivanje od ina33 : 31.12.2020. at 12:40
Vezano uz ovo, baš sam mislim danas čitala neki članak gdje objašnjava čovjek (ne sjećam se više što je po struci, građevinar ili athitekt) da nema ograničenja na broj tih opterećenja ako nema deformacija tj. oštećenja. Znači dokle god dobro podnese je ok, ali ako jednom se ošteti neki od tih ključnih elemenata onda bi trebao pregled i sanacija... ali da kod nas to uopće nije regulirano i nema ni firmi koje se s time bave.
Ina, ja sam ovaj zadnji jaki doživjela na poslu, a sve ostale doma. Vjeruj mi da je gore na poslu jer te još dodatno muči misao je li doma sve u redu.
Uguglajte TRE.( Bubilo)
Vrlo učinkovita metoda za oklanjanje stresa.
Ugoliko ste voljni prepustiti kontrolu, tijelo će samo pronaći način kako se opustiti. Na prvu, možete se osjećati čudno. Kao pasivan promatrač samog sebe. Ako smo puno toga potisnuli, možda će reakcije biti snažne. Čudesno što o sebi znamo na razini nesvjesnog.( ovu rečenecu ćete razumjeti ako se prepustite )
Procitala sam izjavu obitelji koja je stigla u Zadar iz Petrinje, kontaktirali su ih psiholozi da im pruze pomoc.. Odlicna ideja i svakako sam za to da se organizira hitna psiholoska pomoc gradjanima. Smatram da je u ovom trenutku to jednako potrebno kao i materijalna pomoc.
Osim ak ne otjera u alkoholizam.
Isto kod mene
Trebali bi postojati i instrumenti koji takva oštećenja detektiraju.
Na temu robnih rezervi:
https://www.tportal.hr/vijesti/clana...-foto-20201231
Identicno mi je ovako bilo. Punooo teze nego kad si doma sa svojima ili barem blize njima.
Cure, puno ste toga napisale, brzinski sam preletila.
Hvala vam na brizi, ali ja zaista nisam preplasena od samog potresa samo od bivanja u uredu u centru grada u po meni nesigurnoj zgradi.
Naime, danas smo ponovno morali u urede :no comment: na Staru godinu u razdrmanu zgradu, i moj ured je na nasem katu pretrpio najvecu stetu. Popucalo je po zidovima i popadala zbuka sa stropa, al ono sto je mene uzasavalo je to sto nisam znala gdje su i sto mi je s djecom.
Sad smo razradili sve scenarije na koja mjesta u naselju idu u slucaju da nismo zajedno i mirna sam.
Sve ce bit ok.
Hvla na linku, upravo tako sam i pretpostavila da su zalihe itekako isporucene. A to sto mi nismo upuceni u sve akcije ne znaci da nista niie poduzeto.
To vrijedi i za druge prozivane sluzbe.
U ovoj situaciji je bitnije da su odradili i odradjuju svoj posao nego da im je PR top i da Mara, Jozo i ja to sve moramo znati, ako razumijete sto hocu reci.
Sasvim sigurno ne sjede prekrizenih ruku i nogu.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 31.12.2020. at 19:18
I razmislit ću o prijedlozima alkoholiziranja, iako nisam taj tip, al jos manje sam tabletoman
Zar ne uspiješ kortizol regulirati trčanjem? Ja bih trčala da mogu. Ali ne mogu.
Posljednje uređivanje od zutaminuta : 31.12.2020. at 19:27
https://upnewsinfo.com/2020/01/01/th...or-the-big-one
Najbolja strategija za samopomoć je - otići odavde
Htjela sam skrenuti pozornost na ovaj članak. Dakle, šire od ovih naših prostora je poznata činjenica da
su potresi u našim krajevima neminovnost, a da mi na njih nismo spremni, tj ignoriramo tehnike protupotresne
gradnje. Mislim da se Andrija Mohorovičić okreće u grobu, kak se ono kaže.
A kad se priča o psihičkom miru, jedino što bi mene smirilo je kada bih čula da će se starudije u centrima Zagreba, Siska, Petrinje itd. porušiti i napravit njihovi faksimili (ukoliko su pod zaštitom) a ne ulupavat enormna sredstva i vrijeme u njihovu obnovu koja opet ne može osigurati adekvatnu seizmičku otpornost. Prvenstveno tu mislim na škole: Gornjogradsku, MUO, OŠ Petra Zrinskog itd. i druge javne objekte i koji moraju imati protupotresnu otpornost od 7, a ne 5 ili 5,5.
Kud čovječe? Gdje je sigurno? Bunker na Novom Zelandu?
Kud bas Novi Zeland? Tamo je tek trusno..
Pa ne baš, to je vulkanska zemlja...
Pa trcala sam svaki dan sad kad su bili potresi (takav mi je program, trcala bih i bez potresa tako), super je trcanje. Ja sam se prepala samo tad jednom kad sam bila u uredu dok je tresnulo, a ne znam di su djeca. Pa ne bojim se ja cijelo vrijeme hoce li bubnut ili neI razmislit ću o prijedlozima alkoholiziranja
Nisam ja taj tip,ja sebi sve izracionaliziram.
Iako ljudi koji se zaista boje nakon takvog šoka u 12:30h ne idu trcat u 16:30h po kisi jer to znaci da se opet moraju udaljit od sigurnosti svoga doma iako se tada ocekuje jos slabijih potresa. Al eto...luda glava..
Vidjela sam ovo na fejsu u jednoj grupi, dopušteno je dijeljenje. Ako nekome od vas ili vaših treba:
Stručna psihološka pomoć- pomozimo jedni drugima!
U znak podrške svim žrtvama potresa, skupina pomagača koji rade s ljudima okupila se u ovu inicijativu kako bi žrtvama I njihovim obiteljima ponudila psihološku pomoć i podršku nakon kriznih događanja.
Pomagači su se stavili na raspolaganje i podijelili svoje kontakte na koje će biti dostupni građanima I građankama.
Ovo je popis pomagača:
Omer Ćorić, psiholog, edukant psihoterapije, 095 7584 448
Petra Đuroković, socijalna pedagoginja, edukantica psihoterapije, 091 5967 195
Mia Širac, socijalna pedagoginja, edukantica psihoterapije, 098 9742 846, mia.sirac@gmail.com
Ema Petričević, socijalna pedagoginja, praktičarka Mindfulnessa i edukantica Art terapije, 091 7895 861, ema.pat03@gmail.com
Monika Vlček Novosel, socijalna pedagoginja, 099 1929 031, monika.vlcek1@gmail.com
Sara Novak, pedagoginja, edukantica psihoterapije, 095 5550 600
Tina Varat, pedagoginja i edukacijska rehabilitatorica, 097 7823 332, tina.varat@gmail.com
Ivona Dundović, socijalna pedagoginja, 091 7878 967, iv.dundovic@gmail.com
Suzana Vičik, socijalna pedagoginja, psihoterapeut, 091 3037 007, suzana.vicik@gmail.com
Dorja Fogas, socijalna pedagoginja, 091 9103 676, dorjafogas@gmail.com
Antonia Radoslović, socijalana pedagoginja, Holistički terapeut, radoslovic.antonia@gmail.com
Glorija Peranić, odgajateljica, edukacijska rehabilitatorica, 091 7244 578, glorija.peranic@gmail.com
Gordana Petrovic, socijalna pedagoginja, 098 9974 754, goga.petrovic@gmail.com
Saša Bezuh, socijalni pedagog, 092 3584 818, bezuhs@yahoo.com
Anja Marković, psihoterapeut, 091 9511 009, ured.vcd@gnail.com
Ilinka Serdarević, psihoterepeut, 091 3687 355, ilinkaserdarevic@gmail.com
Ana Varela, socijalna radnica, 099 6680 037
Alka Schenner Bašić, socijalna pedagoginja, 091 5701 570, aschenner@socskrb.hr
Ivana Bičanić, psihoterapeutkinja pod supervizijom, 098 553 524, bivana1110@gmail.com
Marijana Kovačić, edukantica psihoterapije, 091 2233 369 marijana.kovacic@fpmoz.sum.ba
Tamara Hecimovic, socijalna pedagoginja, 091 2546 822
Marina Brajević Kus, logopedinja, waldorfski pedagog, logoped.dvgrigorvitez@gmail.com
Aleksandar Jelovac, edukant psihoterapije pod supervizijom, 099 6846 211, ajelovac2104@yahoo.com
Katarina Hrženjak Tolić, socijalna pedagoginja, 098 828 780, katarina.hrzenjak@gmail.com
Zrinka Ricka Žauhar, psihoterapeut, 098 9044 729
Ana Matorić, socijalna pedagoginja, praktičarka Mindfulnessa, ana.matoric@gmail.com
Sonja Fureš, pedagoginja, psihoterapeut pod supervizijom, sonjafures@gmail.com, 095 7336 040
Ivana Mitrić, socijalna pedagoginja, edukantica prihoterapije, 0994354918, ivana.mitric94@gmail.com
Nikolina Jajac, psihologinja, 0989219965, jajacniko@gmail.com
Krisnita Boban, psihologinja, 0912222146, kristina.boban5@gmail.com
Ana Sakoman, psihologinja, edukantica psihoterapije, 095 5610 098, ana.sakoman7@gmail.com
Jasenka Kuburaš, socijalna pedagoginja, jkuburas@gmail.com
Ivana Kurtov,socijalna pedagoginja, praktičarka Mindfulnessa i tjelesne terapije za rad s poremećajima povezanima s traumom i stresom, 091 5713 671, ivanakurtov@yahoo.com
Helena Rašić Radauš, psihologinja, edukantica psihoterapije, 098 9314 794, od 12 do 15 sati
Magdalena Sablić, psiholog, sablic.magdalena@gmail.com (Roditelji i djeca. Zbog obiteljskih obaveza slobodno se javite na mail za dogovor)
Petra Malešević, KB terapeut, CFT PGCert, petra.malesevic@gmail.com
Anja Radaković, psiholog 091 9589 488, anjamedimurec@gmail.com
Elvira Vučković, psihologinja, elvira.vuckovic@gmail.com
Vanja Točaković, 091 4475 600, psihologinja i edukantica psihoterapije, tocakovic.vanja@gmail.com
Danko Butorac, psiholog, psihoterapeut, 053 882 186, danko.butorac@socskrb.hr
Linda Rajhvajn Bulat, psihologinja, članica tima za psihološke krizne intervencije, linda.rajhvajn@pravo.hr
Andrea Cetina, psihologinja i shiatsu terapeutkinja, 098 606 916, andrea.cetina86@gmail.com
Anja Radaković, školski psiholog 091 958 9488, anjamedimurec@gmail.com
Ivona Hemen, psihologinja, ivonah753@gmail.com
Maja Bonačić, psihologinja i psihoterapeut u superviziji, 098 762 843, centar.coralina@gmail.com
Antonia Zrilić, psihologinja, antoniazrilic2@gmail.com
Lucija Ivanda, psihologinja i edukantica psihoterapije, 098 1890 855, lucija.ivanda@gmail.com
Nika Medić, psihologinja, integrativni psihoterapeut, www.medicintegra.hr, info@medicintegra.hr, 098 9655 371
Iris Gotal, psihologinja, iris.gotal@gmail.com
Marija Dujmović, psihologinja u KBT edukaciji, mdujmovic28@gmail.com
Vanja Putarek, psihologinja, KBT terapeut pod supervizijom, 0919004864
Nina Gotal Škacan, psihologinja u KBT edukaciji, ninagotal93@gmail.com
Helena Kosmat, magistra psihologije, Mindfulness praktičar i NLP trener, 098 9217 877, hkosmat@gmail.com
Mia Rogić, psiholog, gestalt psihoterapeut u superviziji, od 17 do 20h, 091 4475 565, mia.rogic87@gmail.com
Neda Pleić, psiholog, KBT u superviziji, ACT, CFT, Shema, 098 1771 044, neda.pleic@gmail.com
Maja Sikirica, psihologinja i psihoterapeutkinja pod supervizijom, 095 5920 425, m.a.j.a.sikirica@gmail.com
Kristina Grbić, psihologinja, 098 1844 883, grbic.kristina@gmail.com
Ani Cvjetović, psihoterapeut, 098 772 077, ani.cvjetovic@kenani.net
Davorka Bišćan, psihologinja i psihoterapeutkinja pod supervizijom, 091 6120 953, davorka.biscan2@gmail.com,
Mateja Bubaš, psihologinja, 098 9507 921, bubas.mateja@gmail.com
Dubravka Veršić, psiholog i psihoterapeut, cza.psiholog@gmail.com
Barbara Tomasic, psiholog i gestalt psihoterapeut, www.tomasic-psihoterapija.com, barbaratomasic@gmail.com
Lana Tolarić, socijalna pedagoginja, 091 9286 597, tolariclana94@gmail.com
Laura Kolano, socijalni pedagog, laura.kolano@gmail.com
Maja Tadić Vujčić, psihologinja, 098 9152 678, maja.tadic@gmail.com
Ana Sambolek, dipl.psiholog i gestalt psihoterapeut, 099 8066 818, ana.sambolek@gmail.com
Marija Novak, psihologinja, članica tima za psihološke krizne intervencije, 098 9216 456, mnovak716@gmail.com
Hana Pilski, psihologinja, praktikant realitetne i kbt psihoterapije, hana.pilski@gmail.com
Ivana Bektaš, psihologinja u KBT edukaciji i praktikantica Realitetne terapije, bektas.ivana@gmail.com
Nikolina Šaravanja, psihologinja, u edukaciji za KBT terapeuta, nikolina.saravanja@gmail.com
Ivana Sladić Kljajić, psiholog i gestalt terapeut u superviziji, 098 775 702, ivana.sladic2@gmail.com,
Svetislav Joka, klinički psiholog, 091 1232 733, jokasvetislav@gmail.com
Tanja Dumbović, psihologinja, edukantica u KBT-u, tdumbovic@gmail.com
Marija Prpa, psihologinja, u edukaciji za KBT terapeuta, 099 8276 550, marijaprpa.psych@gmail.com
Lea Ivančić Žic Gulan, logoped, gestalt psihoterapeut u superviziji, lea.ivancic.zic@hotmail.com
Dominik Peroš, socijalni pedagog, praktikant Realitetne terapije, 098 9871 712, d.peros91@gmail.com
Sara Peranić, soc.ped. i edukantica psihoterapije, 095 8027 271, sara.peranic@gmail.com
Vana Dominis, diplomirana gestalt psihoterapeutkinja; apsolventica specijalizacije iz dječje i adolescentne integrativne psihoterapije, 099 8533 362, dominis.vana@gmail.com (ili porukom na stranici Lumen Laboratorium)
Ivan Vrbicky, psiholog, edukant u KBT-u, 098 1683 936, vrbicky.ivan@gmail.com
Antea Britvić, psihologinja, edukantica u KBT-u, antea.britvic@gmail.com
Berta Bacinger Klobučarić, Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, Djelatnost za zaštitu mentalnog zdravlja, 098 242 877, bkberta@gmail.com
Ana Magdić, psihologinja, u KBT edukaciji, 098 9798 639, anamagdic01@gmail.com
Leila Paric, Integrativni psihoterapeut, 098 495 048
Iris Gotal, psihologinja, 099 4172 031, iris.gotal@gmail.com
Helena Brešan Bošnjak, gestalt psihoterapeut / pod supervizijom, 091 5341 669
Ivona Maričić Kukljan, psiholog i psihoterapeut, 091 2501 823, maricicivona@gmail.com
Elizabeta Sabljić, psihologinja, članica Tima za krizne intervencije, 091 6114 301, elizabetaest@gmail.com
Alen Hasikić, pedagog, 098 546 980, alen.h393@gmail.com
Irena Šestak, dipl. psiholog, 099 6983 146, sirena0805@gmail.com
Milka Ramić, edukantica drugog stupnja KBT-a, 097 6493 193, mramic@zajednicapi23.com
Monika Kralj, dipl. psiholog, 095 8066 971, monikamokralj@hotmail.com
Marion Trcol, socijalna radnica, edukantica transakcijske analize, 099 2120 625, trcolm@gmail.com
Anđela Jelić, psihologinja, ajelic1304@gmail.com, Instagram: LifestylePsychology
Eva Jagić Vasilić, psihologinja i edukantica psihoterapije pod supervizijom, 099 5551 777, eva.jagic.vasilic@gmail.com
Maja Stojanović, socijalna pedagoginja i edukantica psihoterapije pod supervizijom, mujic.maja@gmail.com
Kamea Jaman, psihologinja, edukantica u gestaltu u transakcijskoj analizi, dugogodišnje iskustvo u radu s djecom i roditeljima, 091 9478 762, kamea.jaman@gmail.com
Ana Lucić, psihologinja i edukantica logoterapije, 095 8253 189
Ira Brezak, psihologinja u KBT edukaciji, irabrezak@gmail.com, 098 9763 989
Jasminka Šprljan, psiholog, psihoterapeut, sudski vještak, 091 2840 001, jsprljan1@net.hr
Lorena Leskovar, socijalna pedagoginja, psihoterapeutkinja u superviziji, 099 3313 500, lorena.leskovar@gmail.com
Iva Susec, psiholog, psihoterapeut u edukaciji, Iva_susec@yahoo.com, 0912641163
Ana Morić Barbaroša, psihologinja, psihoterapeutkinja u edukaciji, 095 3965 227 ana.morich@gmail.com
Petra Perhoć, socijalna pedagoginja, 099 7686 763, ppetra42@gmail.com,
Ana Karakaš, prof.defektog-pup, odnosno soc.pedagog, s završenom edukacijom iz geštalta i obvezom predaje završnog ispita, 095 3852 255, ana.karakas.1@gmail.com
Zrinka Sever, dipl. psiholog, 098 566 110, zrinka.macek@gmail.com
Josipa Šumiga, realitetna psihoterapeutkinja pod supervizijom, 099 2812 099, josipasaboo@gmail.com
Sara Jager, psiholog, u psihoterapijskoj edukaciji, 097 7666 577, sara.jager@yahoo.com.hr
Tomislav Bišić-Pauletić prof. savjetodavni terapeut pod supervizijom, Kibernetika psihoterapije, 0919079058, tomislav.bisic.pauletic@gmail.com
Monika Vandero, mag.psych., 098 828 550, monikavandero@gmail.com
Japan
Tam su građevine sigurne.
Bio je nedavno negdje sličan članak, pa je zaključak bio da je od prirodnih katastrofa najsigurnija država - Katar:
https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/p...---634001.html
A ni Saudijska Arabija nije loša. Ako je netko zainteresiran
Traže se tlakomjeri, toplomjeri, radni stolovi i stolci za bolnicu u Sisku
Potres u Hrvatskoj 2020 [emoji20]
A sad orange, to naprosto nije istina.
Kod nas se nakon svakog potresa /u Skopju/crnogorskom primorju/, pregovorima s EU, ulaskom u EU- revidiraju pravilnici prema kojima se projektira nova zgrada.
Isto tako će navedene škole biti napravljene kako spada, pa evo i Pavleka Miškine je protupotresno obnovljena prije koju godinu, i nije joj ništa bilo u potresu.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Posljednje uređivanje od angelina1505 : 01.01.2021. at 18:32
Baš sam htjela reć za Pavlekicu
angelina, nisam razumjela što nije istina u postu od orange
Nije istina da ignoriramo tehnike protupotresne gradnje. Nakon navedenih potresa/pregovora sa EU...su se dizali zahtjevi za nove gradjevine.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Veliki potpis, to sam negdje ranije i napisala.Posebno za novije zgrade, sve je po Eurocodu, rade se projekti konstrukcije koji itekako uzimaju u obzir potrese, pa revizije projekata...tko sfuša projekt, može u zatvor, a ako je nešto bilo pogrešno u izvedbi ili mimo projekta takodjer ide na isto mjesto. Ljudi danas relativiziraju i generaliziraju ko da je kod nas sve divlje, a nije tako.
Pričam o stambenim zgradama ne o kući Mare i Joze koji rade po svome ili ove koji samo preprojektiraju stanove tako da sruše nosive stanove što se nikako ne bi smjelo i nijedan ozbiljan arhitekt ne bi potpisao takvo nešto i preuzeo na sebe odgovornost.
u hrvatskoj? netko ide i zatvor za nepropisno izvedene radove? da, mozda pero peric koji je radiokod mare maric. pa daj samo proguglaj sluca zagrebgradnje i problema s vodomu nadaleko poznatom zg kvartu
Da treba sve srušiti i raditi otpočetka
Reci da se šališ.
Pa naravno da se sve može ojačat. Pa stari gradovi sa starom jezgrom postoje svugdje. Pa što je grad bez povijesnog centra - grad bez duše
Nisam sigurna da se šali. S druge strane, neka tu odluku donese struka za svaku zgradu ili kvart...
Nakon 2.svjetskog rata tako su obnovili Varšavu.
Posljednje uređivanje od Peterlin : 01.01.2021. at 21:07
Kaj smo krivo shvatile u ovoj rečenici?
Pa nano, treba pročitati koji post ispred. Neko pita sto nije istinito u članku, ona odgovara da nije istina da treba sve srušiti.
Može se i ojačati bez rušenja.
Sent from my iPhone using Tapatalk
A Pavlekica je primjer čega?
Dobre protupotresne obnove!
Sent from my iPhone using Tapatalk
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom