Zakaj Zadar?
Noćaš bio potres 2,7
kako da ne.
i noćas, i jutros, i popodne, i prije nekih sat vremena,
srećom slabi su pa se ne osjete u velikom djelu grada. trajat će to još neko duže vrijeme.
ja sam već izluđena kao i BB (živimo u epicentru), iako sad već i ja spavam po noći.
no ono što mene najviše muči, (a znam da se ne bi smjela s tim opterećivati) je da se ne ponovi scenarij iz 17.12.1905. kad je bio potres u Zagrebu (5,5 po Richteru), a onda opet 02.01.1906. jači (6,1).
tak da već znam da ću narednih mjeseci biti tankih živaca i sna. i ni sama ne znam kad ću vratit stvari (obleka, deke, voda, grickalice i sl.) iz auta.
Dok pojedeš grickalice taman predtanrš misliti o potresu
nisam seizmolog, ali mogu pogledati :D
pa mi smo imali dva potresa kao i oni 1905./06.!
samo što na drugi nismo čekali 3 tjedna nego pola sata. ne bojte se, neće više![]()
Ja ko Bandić...stalno iščitavam naslov Pretres u Zagrebu.
Tjedan dana nakon potresa dijete se vratilo u svoj krevet. Mogu službeno reći da smo se oporavili![]()
Ma ko zna kak su prije 100 godina mjerili potrese i ko je mjerodavan to zapisivao
Gledam prvi potres koji je zabilježio je puno kasnije
Je, tesko da je odmah po rodjenju biljezio potrese. Zapravo, mozda i je, ali nije znao iskomunicirati.![]()
Meni nije jasno zašto svi pričaju o tom potresu 1880. ko zadnjem, a bio je i 1905./06. jednake jačine ako se ne varam?
Znači nije 140 nego 114 god Zgb bio bez potresa.
A između ta dva 25 godina. Znači li to da možda doživimo novi? Ne ponovilo se
Evo vam jedan lijepi članak o tom potresu iz 1880...
https://panopticum.hr/veliki-zagreba...XXTTrSu1uM_4xw
Ja sam sama sebe uvjerila da smo mi zaredom imali sada dva veća potresa i da se tako veliki neće više ponoviti.
Danas sam silom prilika prozujala kroz centar, došlo mi je da zaplačem... oštećene zgrade, sivilo i tišina...čak su i golubovi nepomično u grupi stajali nasred Trga.
Kad sam se vratila u stan, nekako sam bila i smirenija, valjda jer u našoj okolici ništa nije stradalo.
Do tada me lovila strašna panika i osluškivanje. Sada samo osluškujem ali to će trajati sigurno još neko vrijeme.
Posljednje uređivanje od andream : 30.03.2020. at 23:59
Mi smo dva puta dizali pričuvu da bi popravili krov. I nismo dobili nikakvu potporu.
Za fasadu više nismo imali novaca. Sada se pokazalo kako smo ispravno odlučili
Pa evo, sad Bandić nagovara radnike iz gradskih firmi da se odreknu uskrsnice za obnovu Zagreba.
Zetovci ne žele i ne trebaju.
U potpunosti ih podržavam.
Zar nije sramota što Bandić pokušava?
Sad hoće oteti ljudima, radnicima koji rade non stop pa i sada i riskiraju svoje i živote bližnjih, 600 kn bona.
To će spasiti Zagreb? 600 kn bona?
Jadno da nemre biti jadnije.
Tolike godine je rasipavao novac na gluposti, fontane, plaćao glasačicama da sjede doma i ne rade, dijelio šakom i kapom manjini i penzićima...
Samo primjer Britanca mi diže kosu na glavi jer nema dvije godine kako su Britanac i Kukuljevićeva asfaltiran da bi ga lani skroz raskopali.
Sav novi asfalt su razbili, raskopali jer se netko sad sjetio mijenjati instalacije i sad je Britanc sav u zakrpama koje su mahom propale, potonule od buseva.
Koliko je to koštalo?
Po meni je to za krivično gonjenje.
I onda bi Zetovci i ostali iz gradskih poduzeća trebali financirati obnovu Zagreba sa svojim uskrsnicama?!?
Umjesto da ih još nagradi jer rade u ovakvim uvjetima, Bandić ih namjerava zakinuti.
Užasno je ovo što se dogodilo. Žao mi je i u strahu sam i dalje.
Ali, ja ću sada s ovakvim razmišljanjem biti možda malo zla: zašto svi očekuju da im grad popravi fasadu i krov?
Mislim da mi izvan centra grada nemamo tih "problema".
U zadnjih 30 godina mi smo dva puta krov platili i mijenjali. Fasadu i sve popravke sami financiramo.
Slažem se da grad i država trebaju pomoći u elementarnoj nepogodi, ali gdje su osiguranja, gdje su trajna ulaganja u privatne stambene prostore ...
Poznajem ljude u centru koji su radili popravke, mijenjali krovove, i nemaju toliku štetu (osim trešnje i razbijenih stvari u stanu, ali da se krovovi nisu napravili sve bi im se srušilo...), a ima i drugih koji čekaju pomoć i okrivljuju grad ...
Vrijeska, i to je istina. Isto je i s osiguranjima nasada od požara/poplava. Neki imaju, sami plaćaju svake godine, a drugi čekaju pomoć države kad se dogodi nešto od navedenog. Uvijek neka improvizacija, nema čvrstih regula... Onda se ovi što plaćaju osiguranje osjećaju kao budale kad država uskače ovima koji ne plaćaju...
Inače, mislim da je dovoljan broj gradskih i državnih zgrada jako opako oštećen, i to su bolnice, škole, muzeji, tako da je upiranje prsta u gradske vlasti debelo opravdano.
Ja, dok sam još imala stan u ulici kraj Britanca, rasformiravali su se stari fondovi, grad nam je nudio novac za pola krova, druga polovica na naš trošak.
Nas 13. sustanara se zadnji dan jedva jedvice dogovorilo prihvatiti novac.
Neko ti poklanja 50% love a ti se praviš pametan.
Ne znam kakva je situacija danas u zgradi jer nisam išla već dugo tamo, znam da još uvijek stoji.(Mislim, nitko ju nije kupio i srušio za novu, kao što se radi po centru.)
Pa jesu li tu u pitanju "samo" fasade i krovovi, kako se uopće može riješiti problem ovakve stare gradnje? Razumije li se tko? Kako se prastara zgrada osigura protupotresno?
Nisu se samo krovovi i fasade sad rušili.
Pa ne može, trebala je krenuti prije potresa.
slažem se za javne zgrade
a što je s privatnim? što je njih sprječavalo da ulažu u zidove i krovove? ili barem dimnjake kojih je jako puno srušeno... (ok, financije, ali tu dolazimo do "našeg" razmišljanja - ne selim i ne prodajem svoje iako ne mogu to održavati... ima takvih puno primjera i van centra, da budemo jasni...)
Sasa jednostavno ne vjerujem da nema srušenih zidova u vašoj zgradi.
I statičar je dao mišljenje ili je napravio priračun na koji se potpisao i udario svoj pečat?
Ako zo sve imate, moj naklon
Nije sve u krovovima i dimnjacima. Statika svih zgrada je narušena čestim rušenjima zidova unutar same zgrade. Znači, počne lokal u prizimlju, jer bi on veću prostorju kaj na znam za dućan, pa stanar na prvom katu želi open space, pa na drugom želi spavaću sobu na mjestu WCa, nastavi niz.
Jesu te zgrade građene prije računanja na jači potres, al nisu ti graditelji bili tako bedasti.
I na žalost došlo je ovo što je došlo. Inestitor, stanar poslovnjak nešto zaželi, uzme arhitekta. Ovaj to možda ne nacrta od prve jer kaže da ne može, ovaj uzme drugog, on nacrta. E sad dolazimo do statičara. Pitanje je uzmu i plate li njega. Nekad ga uzme stanar, nekad arhitek, nekad nitko. E sad, on veli ne može se rušit. Idu dalje i dođe do onog koji veli može. Isto s izvođačima.
Zgrada se trese, susjedima pucaju zidovi zovu i pišu građevinskoj inspekciji. Nitko se ne odaziva.
U normalnim zemljama i gradovima, stare zgrade stoje godinama, stoljećima. Zašto? Pa zato jer unutar zgrade stnarari i vlasnici prostora ne mogu raditi kaj hoce. Radovi se moraju prijaviti a grad pošalje svoj, znači neovisni, nadzor koji prati radi li se po projektu, postoji li statički proračun itd.
Mi smo svjetlosnim godinama udaljeni od tog načina rada
A taj isti centar je itekako interesantan gradu, kad se treba organizirati advente i ostale manifestacije za skupit turiste- i grad od toga itekako profitira, pa bi mogao ulagati u svoju jezgru iz koje crpi novac kad mu je to prigodno.