Citiraj Bubilo Bubich prvotno napisa Vidi poruku

Back to "nedjelja"... ima li neka ozbiljna analiza o tome koliki udio potrošnje u trgovini otpada na nedjelju?
Jer npr. ako gledam samo po sebi, ja ću vjerojatno puno manje i kupovati ako imam jedan dan manje za kupiti. Nije da sam i inače sam neki šopingholičar, sebi ne kupujem skoro nikad ništa... no ako nedjeljom ne rade dućani, djeca će mi jednostavno nositi hlače i majice koje su im malo prekratke, pa ćemo tako izdržati 2 mjeseca, pa će doći nova sezona, a ovu ćemo preskočiti . Ili npr. ako ne stignem odvesti dijete da mu ošišaju šiške jer frizer u šoping centru ne radi, odrezat ću mu sama šiške doma i sl. Mislim da ću se više orijentirati na to da se snalazim bez trgovine nego da naguravam kupovinu u druge termine ako mi nije baš nužno i presudno. Ili ako npr. trebam nekome kupiti poklon, neću kupiti ništa, nego ću dati novac kao poklon i opet nisam ništa potrošila (ovaj će taj novac staviti na štednju...) A, ako će to raditi i ostali... hm... pa manje para i u blagajnama poslodavaca za plaće, i u blagajni države.

Ali ako ozbiljna ekonomska analiza pokazuje da sam ja jedina koja djetetu trenirku kupuje nedjeljom i da to zbilja nije nikome isplativo, pa neka ljudi onda imaju dan za obitelj.
Ima, Eurostat radi analize. Zadnji put kad sam čitala, najveća potrošnja je bila petkom. Ne znam jel se nešto promijenilo.

Ali neradna nedjelja bi svakako povukla ovo sve što govoriš, upravo zbog štednje. Ako se jedan dan manje da ljudima za kupovinu, naravno da će ukupna potrošnja biti manja. Sva ona posramljivanja ljudi koji idu u Zaru nedjeljom jer im je dosadno, sa ekonomske strane gledano, nemaju smisla. Jer svi ti ljudi koji troše iz neke kao dosade itekako daju svoj doprinos gospodarstvu. Ni sa ljudske strane, ali dobro, to je već druga tema.

Postoji makroekonomski model koji se vrlo lako može iskoristiti u odluci o tome. Model prikazuje paradoks štednje. Štednja bi se povećavala (jer bi dobili jedan dan za trošenje iz dosade ili nekog drugog razloga manje), a investicije bi ostale na istoj razini (jer ušteda od netrošenja nedjeljom ne može biti toliko velika da se dogode neke značajne investicije). To bi uzrokovalo pad ukupnog BDP-a i točku na kojoj se on nalazi bi povuklo ulijevo, a znamo što se događa kad se BDP smanji.

Tako da, bilo kakvi napadi na ljude zbog kupovine nedjeljom ili većeg trošenja općenito, nemaju smisla i pokazuju osnovno neznanje makroekonomije, što je nažalost vrlo često od strane onih koji odlučuju o svemu i koji bi je trebali najbolje znati.