Citiraj n.grace prvotno napisa Vidi poruku
ne znam kako je sad u američkim školama, prije puno godina je bilo slabo s programom, do te mjere da se nakon 8 godina osnovne učenik jedva snašao u srednjoj kod nas jer su npr. najzahtjevnije gradivo iz matematike do 8. razreda bili razlomci koji se kod nas rade u 6. razredu.

po ovome što vertex piše ne bih rekla da je puno drugačije nego tada, ali opet, vjerojatno ovisi o školi i kao i uvijek i svugdje o nastavničkom kadru.
Ali sto je standard, odnosno koje kriterije postavljamo?

Mozda su americke skole prenezahtjevne i djeca ne uce dovoljno, ako je cilj da se integriraju u hrvatsku srednju skolu. No to im nije cilj. Vecini njih, barem, ukljucujuci i djecu Hrvata koji zive u Americi. Ja sam prilicno sigurna da moja djeca nece pohadjati hrvatsku srednju skolu jer se nemam namjeru vracati u Hrvatsku u tom periodu. Tko zna sto ce stvarno biti za 5-6 godina, ali za sad to uopce nije u planu.

Ja sam zavrsila osnovnu i srednju skolu i fakultet u Hrvatskoj i razina znanja s kojom sam dosla mi nije bila nikakva prednost pred "nazadnim" Amerikancima. Da konkretno objasnim, kad sam dala papire na nostrifikaciju, ispalo je da imam dovoljno za Bachelor's Degree i brda i brda dodatnih "credits" koji ne sluze nicemu (a ne sluze mi bas ni osobno jer vecina tih predmeta me nisu naucila ama bas nista, osim da je (meni bilo) jako tesko napamet nauciti 15-20 knjiga i recitirati ih pred starijom gospodom na odredjen nacin koji je njima prihvatljiv). Nista od tog "znanja" nikad nisam koristila, niti cu koristiti a radila sam u struci i u Hrvatskoj, a i ovdje. Onda sam pitala, ok, uz sve te dodatne, rasparene credits, mogu li ja dobiti jos koji Bachelor's i rekli su da bih mogla, ali samo i ako polozim na faksu predmete iz General Education skupine, sto je kod nas gradivo srednje skole. S obzirom da sam drustvenjak i da sam o ovome razgovarala u tridesetim godinama zivota, rekla sam no thank you jer, brat bratu, ne sjecam se vise Calculusa, odnosno integrala, matrica i tko zna cega sto me je hrvatska prirodoslovno-matematicka gimnazija ucila, niti se zelim sjecati jer se time ne bavim. Plus, svaki od tih predmeta bi me kostao oko $2,000 po semestru pa mi je bilo i skupo. Prihvatila sam onda taj bachelor's koji su mi dali i otisla na master's jer sam za to imala preduvjete. U tom treunutku sam bila okruzena ljudima iz struke, znaci osobama sa slicnom i/ili istom strucnom spremom i nisam se isticala kao izuzetno posebno obrazovana zbog fakulteta zavrsenog u Hrvatskoj. Bili smo tu negdje, s nekim razlikama. Recimo ja sam bila upoznata s likom i djelom Immanuela Kanta (doticali smo se filozofije u nekim predmetima) jer je to ukljucivala moja srednja skola i FPZG, a neki od njih do tad nisu imali dodira s njim. Oni su, s druge strane, bili puno bolje upoznati s americkom knjizevnosti (opet dio diplomskog studija), a ja sam nadoknadila zaostatke. Ja sigurno bolje od njih znam detalje o, stajaznam, Krbavskoj bitci i Banu Jelacicu i Sulejmanu tko zna kojem od prosjecog studenta Technical Communication, ali moj dobar prijatelj, doktor povijesti na lokalnom sveucilistu koji se specijalizirao za Middle Eastern and Islamic studies je miljama ispred mojeg znanja o bilo cemu sto smo ucili iz povijesti sto, opet, nije potrebno za svakodnevan zivot.

I ovo nije idealiziranje sustava, vec ukazivanje na nesto sto je bolje. Ja uvijek ljudima ovdje govorim kako je u Hrvatskoj super sto postoje strukovne skole i sto mozes odabrati sto te zanima i s 14 godina, a ne samo i iskljucivo s oko 20 (s obzirom da vecina ekipe ovdje defininira studijski program negdje na trecoj godini fakulteta). Jos kad bi se bolje organizirala nastava i prilagodila ucenicima koji nisu samo i iskljucivo prosjek, gdje li bi ovome bio kraj.

Ne idealiziram ni americko zdravstvo. Zao mi je sto se tako tumaci ono sto pisem.