Citiraj chesil prvotno napisa Vidi poruku
Macolm Gladwell - Izvan prosjeka

Hm. Ovo mi je druga Gladwellova knjiga i skužila sam gdje je moj problem s njim. Sve je nategnuto. Sjajno napisano, skoro ko triler, ali nategnuto.
On složi neku svoju teoriju u glavi, a onda uzima već odrađene sociološke i psihološke eksperimente kak' mu puhne, i voila. Mislim da ga znanstvenici s tih polja ne mogu smisliti, haha.
Uglavnom, super mi je zanimljivo čitati upravo o eksperimentima. A onda rolajzam na njegovo spajanje patchwork dekice.
U Izvan prosjeka istražuje što je potrebno za izvanredan uspjeh u nekom polju. To po njegovom nije samo talent.

Ono što je meni bilo najzanimljivije je etnička teorija avionskih nesreća, super zanimljiv i uzbudljiv pogled na odnos kapetana i prvog časnika kad dolaze iz kulture u kojem je šef nedodirljiv. I onda mu se bojiš i okolišaš izravno reći-hej, kapetane, to je brdo, a ne pista.
Druga zanimljivost mi je teorija o tome zašto su Azijci, a pogotovo azijska djeca, bolji od zapadnjaka u matematici. Zato što su njihove riječi za brojeve kraće. I treba im onda kraće da mozak poveže glas i misao. A i zato što uzgajaju rižu, a ne pšenicu. Ako ste sad wtf, eto, to vam je Gladwell, heh
Ja volim Gladwella i sad ću ga braniti. Izvan prosjeka je (mislim) njegova prva knjiga koju sam pročitala. I slažem se s njegovom tezom da za uspjeh definitivno nije dovoljan samo talent. To sam zaključila prije sto godina, jer sam iz provincije, pa mi je doprlo iz repa u glavu da ti ne vrijedi puno ako se rodiš kao supertalent za violinu ili balet ili plivanje, ako se rodiš u Mrduši donjoj, gdje nema nikoga tko bi te tvoje talente razvio, tko bi te poučio, gdje bi imao uvjete za vježbanje i razvoj.

Što se tiče azijske djece i brojeva, nije točno da je rekao kako su njihove riječi kraće, nego su im nizovi brojeva složeni LOGIČNO i prema dekadskom sustavu. Baš sam se pitala dok sam to čitala (a ima par godina, možda se ne sjećam svih detalja) je li engleski jezik i njihov sustav naslijedio nazivlje za brojeve od nekog sustava koji je za bazu imao 12, a ne deset (npr. brojevi eleven, twelwe....pa onda dozen iliti tucet = 12, takve su im kutije za jaja). Znam da je mojim sinovima bilo teško usvojiti njemačko nazivlje za brojeve (npr. 234 se kaže zwei*hundert*vier*und*dreißig, tj. govorni slijed nije isti kao slijed brojevnog zapisa, vizualno). To nije ni bolje ni gore, jednostavno je drugačije. Gladwell kaže da mali Azijati imaju logičan slijed tj. 11 se kaže deset-jedan, 12= deset-dva, tako da odmah u glavi mogu slagati sliku...

Nije on jedini koji je to primijetio. Ellen Winner u knjizi Darovita djeca primjećuje istu stvar kad je u pitanju slikanje i pismenost. Ja znam (jer me silom prilika zanimalo) da je udio djece s disleksijom neusporedivo manji u tim zemljama koje koriste slikovna pisma nego u u Europi i Americi. Da ne odem previše offt. vratit ću se na okolnosti koje su potrebne da bi se postigao uspjeh: Gladwell u toj knjizi (i u ostalima, npr. zadnje sam pročitala The Bomber Mafia) govori koliko su OKOLNOSTI važne da bi neki čovjek ili tim ili projekt doživio uspjeh. To je točno i nitko me ne može uvjeriti da je nategnuto. Pogledaj samo slijed velikih izuma - tijekom tehnološkog razvoja često se dogodilo da su otprilike u isto vrijeme različiti ljudi došli do sličnih zaključaka i izuma: radio, termometar, žarulja samo su neki od njih. Ne da mi se sad proučavati, ali ima takvih primjera i iz drugih grana znanosti (Gregor Mendel u Europi i Luther Burbank u Americi). Dakle - kad su se okolnosti posložile na sličan način, različiti ljudi došli su na istu ideju neovisno jedan o drugom...

Što se tiče avionskih nesreća - tu je Gladwell isto u pravu. U svom poslu imala sam prilike komunicirati s ljudima s dalekog istoka i stvarno je tako. Kultura je drugačija. Ne možeš to preskočiti, a ako pokušaš, tvoji projekti osuđeni su na neuspjeh. To je STVARNO tako. Natrag na Gladwella- genijalno mi je rješenje kako su preskočili tu kulturološku razliku, koristeći engleski jezik u komunikaciji. Jednostavno i učinkovito, pravi inženjerski pristup. Sviđa mi se to, jer imam i vlastita iskustva da to zaista pomaže.
Inače, razumijem zašto se ne razumijemo. Gladwell daje bitno drugačiju i točniju perspektivu nekim pojavama današnjice, ali slažem se da nije jedini.