Nikad od nje politicarke, ajde, sad to znamo.
 |
|||
|
|
|||
Nikad od nje politicarke, ajde, sad to znamo.
Zato se ravnateljica nase skole i zalaze za malu maturu jer je skuzila da ce djeca bizat iz te skole jer se nece moc upisivat u zeljene gimnazije, a skola je nova pa joj je stalo da bude sto uspjesnija. I ninnenznate fa je sve veci trend placanja priv. gimnazijanjer se ocito srednje jako raslojavaju plus to...luzer s 4. To vam je tipa 30k kuna godina. Pa onda nije samo u sferi filozofijr jel znanje il ovo ono Osjetis na novcaniku udar neravnopravih kriterija.
Posljednje uređivanje od ina33 : 15.10.2021. at 20:00
Koji put mi je malo zao sto djeca tih mladih nastavnica geo nisu sad za upis u gimnaziju, nego pacad. Mislim da bi drugacije postupale kad bi se na njihovoj djeci slamalo.
Posljednje uređivanje od ina33 : 15.10.2021. at 20:02
Jos do pred 2 god nisam mislila da je bas toliko ogranicavajuce imat 2 4 u 7. razredu, ono, zapecacena sudbina. Majke starije djece su me strasile, ja ono...ma te su neke cudne. Eto, to vam je zg danas. Tako da, iz moje perspektive, ne pretjeruje novinarka, nego pred 5 god nije bilo bas tako.
Upisi u srednju su stvarno došli do aspurda, valjda se čeka da sva djeca koja apliciraju za sve gimnazije imaju 5.0, pa da se konačno uvede prijemni.
Ali svejedno ne vidim svrhe strahovati od upisa u srednju, a radi se o vrtićkom djetetu. Koje je ipak prvenstveno dijete, a ne samo budući srednjoškolac. Jer tko zna kako će grah pasti sa svim učiteljima, sa interesima koji će se sigurno mijenjati bez obzira na dominantni talent, s pubertetom koji može isto utjecati na školski uspjeh više od nego izbor škole.
Bacila sam pogled, naša periferijska OŠ je u sredini liste, a druga OŠ koja s našom dijeli zgradu je puno, puno bolje pozicionirana na listi. Uopće (srećom) nisam imala pojma o tim listama kad su djeca kretala u OŠ. Shvatila sam da te brojke i statistike nemaju na kraju krajeva veze s mojom konkretnom djecom, svatko od njih ima svoj put i izbore i mogućnosti i želje. Dosad sam vidjela da ima i života i znanja i sreće i interesa i prijateljstava i izvan najboljih i najelitnijh škola.
Na čitalačkoj temi je bila preporuka za jednu odličnu Gladwelovu knjigu, "David i Golijat". Mislim da bi to bila dobra lektira za sve uplašene roditelje koji strahuhu da će krivi izbor škole zeznuti njihovo dijete za čitav život.
Primjer iz generacije velikog
Bilo je dosta djece u paralelnom razredu koja su imala mlađu braću točno generacijski,i svi su tražili istu učiteljicu,na kraju je ispalo da je u toj novoj generaciji bilo manje đaka, i onda su jednu učiteljicu najviše traženu prebacili u drugu školu,jednu prebacili u 3. razred,ali su sve za traženu učiteljicu ubacili u isti razred.
Odlično si se sjetila baš te knjige.Marija prvotno napisa
Joj super, taman sam otkrila gladwella, sad sam na 2. knjizi pa imam slagvort i za trecu.
Na temu, citam i nemam sto za dodati, moj je 6. razred i ne razmisljam ni izbliza tako intenzivno o srednjoj, mozda bih trebala pa cu pratit
Mozda.
Ma bravo sillymesvaka ti je na mjestu!
I meni je zasmetalo da se o snalazljivosti prica na posprdan nacin, a to je nesto sto vrlo cesto prevagne na (uspjesnom) zivotnom putu pojedinca.
Znam da se pricalo u drugom smislu, al svejedno. Moze se neka druga rijec rabiti za muljatore i njihove muljaze.
Snalazljivost je itekako bitna sto u kontekstu osobne srece, sto na poslovnom planu. Vrlo cesto upravo snalazljivost, umijece komuniciranja s drugima, drustvena prilagodjenost te opcenito socijalne vjestine budu taj kljucni faktor koji radi distinkciju izmedju pojedinaca sa slicnim predispozicijama te ovi umjesniji evidentno odskoce.
Jenn, ni ja ne razmisljam ni blizu toliko o upisu u gimnaziju, a kcerka mi je 7.razred
Evo moze se koristi u slengu rijec muljanje, a ne snalazenje stavljat pod navodnike.
Nisam.stigla sve procitat, al nacelno sam na tanjinom tragu da se radi prevelika drama oko upisa u srednje i da se ona tablica pojednostavljuje.
Ina33, pa ako kcerka zeli opcu ili jezicnu moze je upisat bez problema. Evo kcerka od frendice imala isto 2 cetvorke u 7.razredu i upisala Lucijanku (opcu).Bar u Zg ima jako puno opcih i jezicnih gimnazija i sigurna sam da sad te 2 ocjene ne znace da ne moze upisat nijednu gimnaziju.
Ma nema sanse.
Meni se cini vecom pogreskom da ide u matematicku koja nije njen fah, a uz to je isla i na instrukcije iz tih predmeta.
I btw trebala te poslusat i ne citat tu lektirual hebiga kasno se xxxxx kajat
Posljednje uređivanje od Lili75 : 16.10.2021. at 14:00
Ona ne zna sto zeli, svidja joj se bio, idu joj hrv i eng, ispisala se iz njem. Bila na prof. savjetovanju, preporuka neka gimnazija s obz na rezultate testiranja sposobnosti i nejasne zelje, kao jaka iz neverbalnih i spacijalnihbi numerickih vjestina, nesto manje jaka iz verbalnih. Kao numericke i vetbalne daju se nabildat radom pa je nejakost verbalnoh mpzda odraz toga sto to nije imala kad ucit s obz na instr iz mat i fiz. Nema ona s 13 god jasnu zelju, neka su djeca takva. Ja sam znala, moja sister nije znala. Idealno bi bilo mozda neka opca gimn, al s 2 4 ne moze konkurirati da je skola ok, osim akp ne otvore prijemne pa sad cilja prirodoslovne (silom prilike tj ocjena) i mozda neke opce gdje ce smjet pristupit prijemnom s 2 4-ke u 7 iz pov i geo (ako bude uopce 5 0 u 8-me, a i to je zesci pritisak).
Posljednje uređivanje od ina33 : 16.10.2021. at 14:14
Ina, nemoj je gurnuti u PM, ako nema neku normalnu peticu iz mat i fiz.
Ok, onda privatne gimnazije LOL.
Misliš da škole u kojima može konkurirati s dvije četvorke nisu ok, a privatne gimnazije jesu? Hm!
Hm back to you
Posljednje uređivanje od ina33 : 16.10.2021. at 14:44
Ne znam u kojem ste dijelu grada, ali vidim da ima dosta općih i jezičnih gimnazija u kojima je za upis trebalo <78 bodova.
Ima ih u skoro svakom dijelu grada. Kombinacija da se upisuje u opću a ima četvorke iz geo i pov jest malo nezgodna.
btw. objavljena je tablica bodova za ovu godinu, čini mi se da je netko pitao neki dan https://www.upisi.hr/docs/Broj_bodov...ih_za_upis.pdf
Iskreno i meni je ina33 ovo hmmm...
Znaci dobar dio djece koji ne ide u srednju u svom dijelu grada (u Zg je to rekla bih vecina djece) je cudnovati kljunas
Pa nece joj nista biti ako se malo vise vozi javnim prijevozom
Slazem se s coksom, ja je ne bih nikako u matematicku nego da stisne u 8.raz.te predmete bitne za opcu, naravno mlada dama to zeli, hoce, moze
Posljednje uređivanje od Lili75 : 16.10.2021. at 15:11
Gore nedostaje: AKO to mlada dama...
Da samu sebe nadopunim da bude jasnije
Ja sam uvjerena da vise stete moze biti ako ide u srednju koja joj ne odgovara profilom nego od voznje tramvajem/busom.
Matematicke gimnazije imaju jako puno sati matematike i to visoke razine. Ako dijete nije bas tip da bas grize za matku i fiziku, ne bih mu to priustila.
A vi cete znat of course najbolje.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 16.10.2021. at 15:17
Već sam prije to spominjala, ja se divim djeci koja s 12-13 godina znaju što žele i vide taj cilj pred sobom, ja ga nisam vidjela u toj dobi, i zavidjela sam onima koji tako jasno znaju što će dalje. I moj sin je isti takav, i jednako tako zavidi onima koji su profilirani od ranih dana. Iako je malo frustrirajuće, zapravo dugoročno to uopće ne mora biti loše, jer ostavlja prostora za širinu interesa.
Ja sam za svojeg bila uvjerena da je STEMovac dok je išao u osnovnu školu, a sad u srednjoj uopće više nisam u to uvjerena. Interesi su mu se prilično promijenili, a svoj doprinos toj promjeni sigurno je dao i žestoki dril iz STEM predmeta kao da je već sad na faksu, a ne tek u srednjoj školinema veze, bar sam sigurna da što god bude studirao, super će znati termodinamiku
Rekla bih da u nekim slučajevima vrijedi ona - manje je više.
Moj rozi ocalinko vidimo se za 2 godIskreno i meni je ina33 ovo hmmm...
Znaci dobar dio djece koji ne ide u srednju u svom dijelu grada (u Zg je to rekla bih vecina djece) je cudnovati kljunas
Pa nece joj nista biti ako se malo vise vozi javnim prijevozom
Slazem se s coksom, ja je ne bih nikako u matematicku nego da stisne u 8.raz.te predmete bitne za opcu, naravno mlada dama to zeli, hoce, moze
Posljednje uređivanje od ina33 : 16.10.2021. at 18:18
Bilo je. Moj stariji je zadnja generacija mioca koja se upisala bez prijemnog. Mlađi o tome nije mogao ni sanjati sa par cetvorki iz osnovne škole, ali on je ionako silno želio u tehničku školu, gdje se bez p2 upisao u tada najpopularniji smjer. Gle čuda, on je državnu maturu napisao bolje od starijeg brata. Toliko...
Posljednje uređivanje od Peterlin : 16.10.2021. at 18:30
Bez p2 = bez problema
Dakle imamo novu temu gimnazije gdje opet pisemo sve isto.
Molim sve dvojbe oko gimnazija pisite na temi za njih.
Ovo je tema na filozofskom. A pitanje je je li znanje moc? Kao i treba li zbog znanja dijete upisati u oanovnu skolu koja slovi kao bolja.
A sad da ponovim svoje misljenje skola treba biti cim blize djetetu. Sto zbov društva.
Sto zbog jednostavnosti gibanja od skole do kuce i natrag. Jer imamo vise poznatih u kvartu koji mogu pomoci.
Ako imaju zajednicki rad koni motaju napraviti vi olanirate svoje dijete voziti u subotu u drugi dio grada i cekati? Ili pak se klinci mogu organizirati kad god ima pase. Blizu su i to rijese bez vaseg angazmana.
Ja se slazem sa spajkom da je jako bitno u osnovnoj da dijete ide u skolu u kvartu s ekipom koja i zivi gdje i on iz svih gore pobrojanih razloga, koji su vidljiviji i prepoznatljiviji nama koji imamo djecu u visim razredima.
Nasa kuma je u jednom dalm.gradu upisala svog prvasica u daljnju skolu jer kao eto ta skola ima duzi boravak jednu godinu.
I sad su u 100 muka jer prvo malac ne moze sam do /od skole, nema ni ekipu za sve to prehodat kad bude stariji, ekipa iz kvarta se drzi zajedno.
Ima takodjer u kontra smjeni informatiku i drugi jezik, pa onda mora ili ona izlazit s posla ili muz koji srecom sad slucajno radi od doma, vozit ga, cekat da zavrsi sat pa vracat. Uzas od organizacije.
Kaze kuma da se debelo zeznula a malom se sad tesko opet privikavat na novu skolu, profesore, djecu :/ i sad valja tako tamburat jos 4 i po god.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 16.10.2021. at 19:13
Zašto bi morao ostati u toj daljnji školi sad?
Nek prođe još eventualno ovu godinu i za jesen nek planiraju prelazak.
Kolega od mog klinca se oko Nove godine preselio u drugi kvart, ali u zoni pješaka, i sad s početkom godine su se preselili u njima bližu školu u 5. razred . Mali je profitirao jer je dobio jednosmjensku nastavu. Djecu u ulici većinu zna,neke nove klince upoznao,dođu često i u naš kvart opet.
Znači može se
Mali ima problem s adaptacijama i prilagodbama, ima i jednu ne bas bezazlenu dijagnozu koja se aktivira kada je pod stresom. Osjetljiv je po prirodi, pa na svasta reagira.
Do daljnjega stoji tu gdje je. Ne zele ga dodatno stresirat.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 17.10.2021. at 07:40
A ocito im nije to toliki problem, kad ih nervira i tesko im je, ali ipak ne bi selili dijete u drugu skolu.
Mi mijenjamo ucitelje i djecu svake godine, izmedju ostalog i zbog toga da nisu svi uljuljani u osjecaje neke nadnaravne uklopljenosti. A onda, s obzirom da je tu drustvo puno mobilnije, djeci ne pada ni priblizno tesko kad promijene skolu.
Možda sam off, al' ajmo šire vezano pitanje znanja. Koja je svrha crne kronike? Što bih trebala sa spoznajom o poginulom tom i tom? Povremeno pogledam novine tek toliko da nisam posve odrezana od vijesti (kao npr. popis st) i sad sam već potpuno iznervirana do mjere da se plašim gužvi i prometa.
Istina, žuta. Nije svako znanje moć.
Neka znanja su posve nepotrebna.
No, mnoga su potrebna i mudro ih je znati, iako nije uvijek ugodno znati neka znanja
Kad se radi o djeci i osnovnoj školi, smatram da je najvažnije da su sretni i uživaju u djetinjstvu. Oni koji žele, naučit će, oni koji ne žele, ne moraju, glavno da nauče ono što trebaju. Petice su nebitne, uvijek postoji srednja škola koju će moći upisati.
Kaae, ma kod nas je to drugacije i sama znas. Sve ima plus i minus.
Kod nas su prijateljstva dugogodisnja, ljudi se vezu i druze godinama, pa mnogi odrasli u svojim 50ima jos imaju prijatelje iz osnovne i srednje ili pak s faxa. To su nekako neka posebna prijateljstva iz tih razdoblja.Ljudi se ni blizu tako ceato ne sele unutar zemlje kao kod vas.
S druge strane biti prilagodljiv je velika prednost, da se mozes uklopit u novu sredinu bez posebnih poteskoca.
Ja sam stjecajem okolnosti bila primorana u 4 god zivjet u 4 grada.
Imala sam ja drustvo, al nije to to kad usporedim s onim pravim prijateljstvima koja mi traju godinama. Nekad bas treba biti "usidren" da se razviju takva prijateljstva, koja traze vremensku komponentu.
No naravno postoji i ona druga strana lokal patriota koji nikad ne bi nigdje preselili u drugo mjesto, grad ,drzavu nego su slijepo vezani za svoju skolu,ekipu, kvart, grad, regiju.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 17.10.2021. at 19:38
Za djecu je puno bolje da se privikavaju na promjene. A što da se odsele u drugi grad? Ili drugu državu?
Ne znam jesi li procitala Beti da dijete ima dijagnozu povezanu sa stresom koji mu izaziva ponovno javljanje simptoma bolesti (ozbiljna dijagnoza-Pandas syndrome). Krene sa zestokim tikovima, a onda se dalje komplicira (neuroloski uzrok) pa dolazi do hospitalizacija. Radi se o hipersenzibilnom djetetu.
Tako da ne pricamo o prosjecnom djetetu.
A za prosjecno dijete je naravno bolje da se privikava na promjene.
No ako cemo iskreno i ja bih svoju djecu nerado iscupala iz okruzenja u kojem im je lijepo, imaju svoje prijatelje, uzivaju, sretni su.Cisto eto tako da se privikavaju na novu sresinu i promjene radi.
Druga stvar ako stvari ne stimaju, tada ne bih sekunde dvojila i izmjestila bih dijete.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 17.10.2021. at 19:47
To nije znanje nego informacije. Slažem se s tobom da je informacija danas previše. Da ne budemo jako offtopic, samo ću se referirati na prvi Jelenin post i reći da je vrlo teško ustanoviti koja je osnovna škola uvjetno bolja od druge. Informacije izvana ravne su čitanju crne kronike. Ne možemo znati točno dok ne sagledamo situaciju iznutra, a opet, i u najgoroj školi može se potrefiti dobar učitelj i sjajna ekipa učenika, sve što baš odgovara našem djetetu.
Bas tako Peterlin i ovo sto si rekla da se masu toga uopce ne moze predvidit. Nema sanse.
Moze bit super skola, a potrefi dijete koma uciteljica.
Nema tu pravila, mislim da nisu kljucne te razlike u osnovnim skolama, posebno ne do te mjere da utjecu na odabir fakulteta i daljnji ishod karijere pojedinca.
Ina, moram ti mahnut-tvoj roza ocalinko
Posljednje uređivanje od Lili75 : 17.10.2021. at 19:54
Moram priznati da Amerikanci oko mene (u sirokom smislu rijeci, ne samo tu u gradu) nemaju nikakvih problema s dugogodisnjim prijateljstvima iako su mozda mijenjali skoluz studirali odvojeno, zaposlili se negdje drugdje...
A super ako uspijevaju odrzavat dugogodisnja prijateljstva unatoc razdvojenosti.
Ja pricam o prijateljstvima u kojima se ljudi redovito vidjaju i druze, pa i na tjednoj bazi.
Djeca pogotovo po kvartu svaki dan, sami djiraju okolo i druze se. To je takav koncept. A taj zajedbicki odlazak i povratak iz skole pa druzenje koje se produzi po izlasku iz skole ima neku svoju čar.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 18.10.2021. at 07:41
Neki dan sam ponovo uzela s police "Davida i Golijata", ono poglavlje gdje je govori o izboru fakulteta. Sad, kad imam doma srednjoškolca, to poglavlje čitam skroz drugim očima nego kad sam prvi put čitala tu knjigu, prije nekih 7 godina. Da ne idem u detalje, sad puno više mislim da je Gladwell u pravu, nego onda kad sam ga prvi put čitala
I dalje mislim da između osnovnih škola u Zagrebu nema toliko velike razlike u kvaliteti da bi jedna škola nudila "znanje", a druga laki put do dobrih ocjena bez pokrića. Ostajem pri uvjerenju da su za dobro funkcioniranje djeteta u osnovnoj školi važni faktori koji se ne vide iz zaključnih ocjena. A što se tiče srednjih škola, ne bih se zasad istrčavala s definitivnom procjenom, pričekala bih još 2-3 godine dok mi dijete izađe iz srednje škole i skrasi se na nekom studiju, pa da mogu vidjeti potpunu sliku
Ovo sam i ja mislila, a sad me ta potpuna slika sve manje zanima. Nažalost, to je opća pojava i vrijedi za sve razine školovanja. Pri upisu u vrtić zanima nas taj segment, a pri odabiru fakulteta problemi s mjestima u vrtiću više "nisu naša briga". Ja sam u ono vrijeme znala govoriti da je takvo stanje s vrtićima zbog toga što u saborskim klupama sjedi jako malo roditelja vrtićke djece, a sad imam isti mentalni sklopNeki dan sam ponovo uzela s police "Davida i Golijata", ono poglavlje gdje je govori o izboru fakulteta. Sad, kad imam doma srednjoškolca, to poglavlje čitam skroz drugim očima nego kad sam prvi put čitala tu knjigu, prije nekih 7 godina. Da ne idem u detalje, sad puno više mislim da je Gladwell u pravu, nego onda kad sam ga prvi put čitala
I dalje mislim da između osnovnih škola u Zagrebu nema toliko velike razlike u kvaliteti da bi jedna škola nudila "znanje", a druga laki put do dobrih ocjena bez pokrića. Ostajem pri uvjerenju da su za dobro funkcioniranje djeteta u osnovnoj školi važni faktori koji se ne vide iz zaključnih ocjena. A što se tiče srednjih škola, ne bih se zasad istrčavala s definitivnom procjenom, pričekala bih još 2-3 godine dok mi dijete izađe iz srednje škole i skrasi se na nekom studiju, pa da mogu vidjeti potpunu sliku
Zapravo, što više razmišljam o naslovu ove teme, sve više mi se sviđa, iako mi je isprva zvučao pretenciozno
Mislim da pruža puno više mogućnosti za raspravu od izbora osnovne škole i posljedično upisa u srednju školu.
Npr.: je li svako znanje moć? Ili samo znanje iz onih područja koja mi roditelji ocijenimo kao bitnima? Što je s vještinama i spoznajama koje se ne stječu klasičnim učenjem za knjigom i radnim stolom? Je li i to moć, samo što se ona ne ocjenjuje?
I, povezano uz izbor osnovne škole - nude li zahtjevnije osnovne škole zaista i više znanja, ili samo više zadataka i posla za postizanje iste brojčane ocjene? Kako je to uopće moguće usporediti?
Tanja taj smjer je OK. Al da se pretresa opet upis u gimnazije koji vec imamo na jednoj temi di se vrtimo u krug oko ZGB gimnazija mi nije.
Neki dan sam ponovo uzela s police "Davida i Golijata", ono poglavlje gdje je govori o izboru fakulteta. Sad, kad imam doma srednjoškolca, to poglavlje čitam skroz drugim očima nego kad sam prvi put čitala tu knjigu, prije nekih 7 godina. Da ne idem u detalje, sad puno više mislim da je Gladwell u pravu, nego onda kad sam ga prvi put čitala
I dalje mislim da između osnovnih škola u Zagrebu nema toliko velike razlike u kvaliteti da bi jedna škola nudila "znanje", a druga laki put do dobrih ocjena bez pokrića. Ostajem pri uvjerenju da su za dobro funkcioniranje djeteta u osnovnoj školi važni faktori koji se ne vide iz zaključnih ocjena. A što se tiče srednjih škola, ne bih se zasad istrčavala s definitivnom procjenom, pričekala bih još 2-3 godine dok mi dijete izađe iz srednje škole i skrasi se na nekom studiju, pa da mogu vidjeti potpunu slikuZapravo, što više razmišljam o naslovu ove teme, sve više mi se sviđa, iako mi je isprva zvučao pretenciozno
Mislim da pruža puno više mogućnosti za raspravu od izbora osnovne škole i posljedično upisa u srednju školu.
Npr.: je li svako znanje moć? Ili samo znanje iz onih područja koja mi roditelji ocijenimo kao bitnima? Što je s vještinama i spoznajama koje se ne stječu klasičnim učenjem za knjigom i radnim stolom? Je li i to moć, samo što se ona ne ocjenjuje?
I, povezano uz izbor osnovne škole - nude li zahtjevnije osnovne škole zaista i više znanja, ili samo više zadataka i posla za postizanje iste brojčane ocjene? Kako je to uopće moguće usporediti?
Tanja_b meni te gušt čitati
Nabavit ću i tu knjigu.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 18.10.2021. at 09:54
Sve dok je forumske populacije koja ima djecu uzrasta 11-18 godina, vrtit ćemo se ukrug oko ZGB gimnazija, na ovoj ili onoj ili nekoj trećoj temi
Moram priznati da mi smeta sto na sve, a sto je drugacije od onoga sto radi tvoja obitelj ili sto ti se svidja, obojeno prikrivenim sazaljenjem i blagim cudjenjem.
Nisu ljudi jadni zbog toga sto su odvojeni, a jos manje su cudni ako odrze dugogodisnje prijateljstvo na daljinu, sa samo povremenim vidjanjima. Nisu jadni ni cudni ako ne hodaju zajedno iz skole, vec se voze autobusom ili ih prevozi roditelj. Ili zbog toga sto ne uce sami i trebaju pomoc. Samo su drugaciji od onog sto radi tvoja obitelj i to im nije zbog toga na stetu.
Kaae zao mi je sto si to tako dozivjela. Zaista.
Apsolutno nikoga ne sazalijevam a savuvajmeBoze da bi nekoga smatrala jadnim.
Ja, a i neke druge forumasice na temi (npr.spajalica), samo dijelimo svoja iskustva iz svog okruzenja tako da Jelena moze sagledat cijelu sliku kad bude donosila odluku.
Znam gdje Jelena zivi i znam da djeca iz njenog kvarta sva idu pjesice (sa svojom ekipom kad krenu ici sami u skolu) jer im je skola na noge. To je kod nas posve uobicajeno.
Ima i izuzetaka, ali su izuzetno rijetki npr da djecu prevozi bus u privatne osnovne skole jer ih preuzima u raznim dijelovima grada.
90% djece idu u kvartovske osnovne skole pjesice sa svojom ekipom.
Sto tu uostalom i ostale cure pisu.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 18.10.2021. at 18:30
Pa tako zvuci, na ovoj temi i drugima. Neka apstraktna mjerna jedinica, a ne podijeljeno iskustvo.
A ne znam, ti tako citas.
Samo kao i drugi nastojim podijelit SVOJE iskustvo iz SVOG okruzenja, koje bi trebalo biti blisko i/ili relevantno nekome tko zivi u nasem podneblju, zapravo svega par km od nas.
Vrlo jednostavno radi se o drugacijem stilu zivota, podneblju, ..nema nista lose u tome.
Svatko sebi kroji onako kako misli da mu je najbolje.
Posljednje uređivanje od Lili75 : 18.10.2021. at 22:26
Pravila pisanja postova
Odgovori s citatom