Citiraj Jelena prvotno napisa Vidi poruku
Jadranka, ulazu se napori u hrvatsku literaturu u prvom redu zbog ocuvanja jezika, jako je puno termina koje uopce ni nemamo u hrvatskom jeziku. Znas da kao fizicar (ne nastavnik) tesko mozes prezivjeti bez engleskog. Ako radis u znanosti sto ces bez engleskog. Fizicari vecinom zavrse u takvim poslovima gdje ili rade direktno u sustavu znanosti ili rade na međunarodnim projektima.
Slazem se da bi to mogao biti izborni predmet. Apstraktna znanja poput jezika i matematike su nekoj djeci veliki izazov.

Htjela sam jos reci i da se pripreme koje se spominju kao opterecenje nastavnika ne rade svake godine. To se reciklira uz mala poboljsanja. Ucitelj predmetne nastave, ako drzi jedan predmet, ima tocno 4 skolska sata za pripremiti svaki tjedan. To je prvu godinu naporno, ali ako nisi biolog koji predaje engleski, onda ti je to struka i pogledas 10 minuta ono sto si vec napisao ranije i gotovo. Uglavnom, odrasla sam okruzena prosvjetnim radnicima, njima je potpuno apstraktno opterecenje koje mi danas imamo. Cesto vlada potpuno nerazumijevanje vezano uz to. I znam da su sjednice i nakon zavrsetka nastave, ali odes na sjednicu i za dva sata si doma. Dodalo se jos papirologije tipa pisanje ishoda učenja i sl., ali sve su to neki jednokratni poslovi. E dnevnik se ispuni za vrijeme rupe u rasporedu. Ne znam za te koje je cini mi se willow spominjala, sto su radili prije i zasto su se zgrozili rada u skoli, ali meni se cini iz komunikacije s prosvjetnim radnicima da je cesto zbornica velik problem. Međuljudski odnosi. A ne preveliko opterećenje na poslu.
Ma jasno da im treba engleski, na razini da ga izvrsno znaju, al to i dalje ne znaci da im nije strani jezik. A posebno ne znaci da nije strani jezik osnovnoskolcima. Itekako je. Al znam i da ti ne kazes da nije.

Je, sto vise predajes, manje je pripreme potrebno. Al nastava je, sama po sebi, poprilicno iscrpljujuca aktivnost. A narocito s potencijalno nezainteresiranom djecom.