Strah od mraka

[Vrci]

Ma da barem se zeli ušuljati kod nas, ponudila sam joj x puta.

E to je, ona se probudi, napravi kaos, pa još zaspi malo. A ja onda puna adrenalina i gotovo.
I to, kakvo vikanje bezveze. Nigdje nije mrak, sve vidi.
Doslovce pomalo izgleda kao isprobavanje granica. Jer više ne spominje bube, samo mrak i kao spavanje je glupo, ne želi spavati.

Ma miks svega je očito.
Čak bih joj pustila i da gleda tv, ali me strah kako će onda nenaspavana proći dan. U vrtiću više ne spavaju, a popodne ima ili logopeda ili trening. Ajd dva dana možemo probati,kad nema ničeg

Sad sam toliko umorna da se osjećam kao zombie.

[Peterlin]

Ma da barem se zeli ušuljati kod nas, ponudila sam joj x puta.

E to je, ona se probudi, napravi kaos, pa još zaspi malo. A ja onda puna adrenalina i gotovo.
I to, kakvo vikanje bezveze. Nigdje nije mrak, sve vidi.
Doslovce pomalo izgleda kao isprobavanje granica. Jer više ne spominje bube, samo mrak i kao spavanje je glupo, ne želi spavati.

Ma miks svega je očito.
Čak bih joj pustila i da gleda tv, ali me strah kako će onda nenaspavana proći dan. U vrtiću više ne spavaju, a popodne ima ili logopeda ili trening. Ajd dva dana možemo probati,kad nema ničeg

Sad sam toliko umorna da se osjećam kao zombie.

Pusti je da gleda TV. Bitno je da ne smeta vama ostalima. Ništa joj neće biti. Mislim, spavat će joj se na drugim aktivnostima, ali možda je to jedini način da stvari dođu na normalu. Mora naučiti da su njezine slobode ograničene slobodama drugih ukućana. Osim toga, možda sama osjeti da joj je previše.

Asocijacija:
Ne baš u toj dobi, ali negdje u kad su imali 8-9 godina (niži razredi OŠ), moji dečki su prvi put ljeti ostali dio dana sami. Školski praznici jelte traju 3 mjeseca, a godišnji odmor 3 tjedna kad se oduzmu zimski dani i ostalo. Ne možeš ih cijelo ljeto držati ni u kampu, ne možeš dugotrajno opterećivati bake, dedu, susjede... pa smo ih dio vremena silom prilika ostavili same doma.

Prve dane su proveli viseći na računalu i igrajući igrice. Nisam imala načina kako da ih obuzdam, iako sam se pitala je li bolje oteti računalo ili ostaviti... Ostavili smo, jer to je bila procjena manje štete. Rezultat: nakon 3 dana izgledali su ko zombiji. Čak nisu cirkusirali noću, nego su proveli previše vremena uz ekrane danju. Nije bilo nas da ih tjeramo ni tajmera da ih prekine, pa si fakat nisu znali mjeru. Prestali su sami od sebe jer više nisu mogli. Došli u zasićenje... Nekako se nije ponovilo. Eh, sad, je li to opasna metoda - ne bih znala, ovisi o djetetu/djeci. Bili su na praznicima pa smo riskirali. Da se nije samo od sebe riješilo relativno brzo, možda bi i mi promijenili ploču.