Citiraj zutaminuta prvotno napisa Vidi poruku
a ovo da, ljudi se plaše gubitka radnog mjesta, mada i u mom slučaju, a ni ja ni bivši nismo neke krupne zvjerke da možemo zapošljavat slokovićke, pa opet je posao traljavo odrađivan kao da se boje nečeg, ne znam, da im moj bivši ne dođe i plesne im koju, ali opet onda tu zapravo i ne postoji kralježnica koja bi stajala da brani žrtve, jedino ženske udruge i kuće i njima slični... možda sam se maknula od teme, ali ovo treperenje i drhturenje službenika i stručnjaka mi je tako bolna točka, možda i bolnije nego samo nasilje koje sam preživjela
Ja sam pobornik nepopularnog mišljenja da se naše društvo nažalost većinski sastoji od ljudi kojima ozbiljno fali integritet i/ili moralni kompas. A ljudi koji pokušavaju da održe oba prolaze izuzetno loše.

Ne slažem se da ne treba izveštavati o školskim pucnjavama- ali treba itekako birati način. Uostalom, da slučaj ove teme nije dospeo do medija, ništa se ne bi pomaklo sa mrtve tačke. Zataškivanje je uvek dodatni šamar žrtvama- pa i to vidiš iz svog primera nažalost.
Isto tako mislim da je u redu pisati o samoubistvima - na način koji bi pomogao da ih bude što manje.

Nije problem pisanje- nego to što se u društvu često ništa ne promeni nabolje nakon takvih događaja.

I mislim da kazna u nekim slučajevima mora postojati. Tj. možemo je nazvati posledica ali je de facto kazna. Recimo mislim da je K.K. trajno izgubio pravo na svoja građanska prava i slobode. Ne verujem u rehabilitaciju i reintegraciju u društvo u ovom slučaju, i nikad ne bih rizikovala da je pokušam.