Endometrioza
Endometrioza: Rizik maligne alteracije | Endometrioza i dioksini
3D galerija: Ciste i tumori jajnika
Zadnja izmjena: 2.1.2006
Endometrioza označava prisustvo stanica endometrija koje u normalnim uvjetima oblažu unutrašnjost materišta (cavum uteri) izvan šupljine maternice: na jajnicima, jajovodima, okolnim (mokraćni mjehur, crijevo) ili udaljenim organima (pluća). Kako i raseljene stanice endometrija posjeduju u većoj mjeri estrogenske receptore (40 - 60%), na opisanim lokalizacijama dolazi do imitacije menstruacijskog ciklusa, te krvarenja u vrijeme menstruacije. Kako ova krv nema mogućnost otjecanja dolazi do stvaranja cista (čokoladne ciste), koje pak mogu pucati, iritirati okolno tkivo te dovoditi do nastanka ožiljaka i/ili priraslica u trbuhu. Ako je tkivo endometrija prisutno u jajovodima nerijetko dolazi do neprohodnosti jajovoda.
Endometrioza se češće javlja familijarno, uobičajeno u žena između 25 i 49 godina. Genetski potencijal za endometriozu ne mora se očitovati sve dok nije potaknut stilom življenja ili čimbenicima okoliša. Ova bolest obično prestaje s menopauzom, a hormonska nadomjestna terapija može bolest reaktivirati. Postoji nekoliko teorija o nastanku endometrioze, no međutim niti jedna ne daje odgovor zbog čega vlastite imunološke stanice ne prepoznaju tkivo na stranom mjestu i ne odstrane stanice endometrija u samom početku endometrioze. Diskutiraju se različiti defekti u imunološkom sustavu, ali i utjecaj toksičkih tvari (npr. dioksini). Endometrioza je u biti dobroćudna bolest, a njena maligna alteracija se veoma rijetko javlja.
Bolest je prisutna u 4 - 10% ginekoloških pacijentica, a slučajno se nalazi i do 60% pacijentica koje se liječe od neplodnosti. Iako bolest može perzistirati bez simptoma, češće su prisutne tegobe. Tipični simptomi endometrioze su kronična bol u trbuhu, odnosno maloj zdjelici, bolovi prilikom spolnog odnosa, veoma bolne menstruacije, infertilitet, bolno pražnjenje mjehura ili crijeva, pojačan kemijski senzitivitet i/ili ekstenzivne alergije, i povremeno autoimune bolesti kao što su lupus ili thyreoiditis Hashimoto.
Mogućnost dijagnostike: Endometrioza se može sigurno dijagnosticirati isključivo laparoskopijom. Već simptomi u skladu s endometriozom kao što su bolovi u maloj zdjelici, bilo da se radi o bolnim menstruacijama, bolovima kod spolnog odnosa ili bolovima neovisnim o odnosu ili mjesečnici upućuju na endometriozu. Ultrazvučna dijagnostika - nalaz manjih ili većih homogenih, hipoehogenih cističnih tvorbi na jajnicima postavlja sumnju na endometriozu.
Liječenje: Liječenje je u principu dvojako: konzervativnim putem - hormonska terapija, ili kirurškim putem, odnosno kombinacijom ovih metoda. U okviru hormonske terapije koriste se GnRH analozi, gestagenska substitucija ili u blažim slučajevima niskodozirani oralni kontraceptivi s jakom gestagenskom komponentom. Uobičajena je kontinuirana primjena hormonske terapije tijekom 6 mjeseci. Novija istraživanja ukazuju na slične rezultate u terapiji endometrioze primjenom gestagena danazola i GnRH analoga. Kirurška terapija endometrioze obuhvaća dijagnostičku i istodobno operativnu laparoskopiju (pri čemu se odstrane vidljiva endometriotička žarišta), kao i second-look laparoskopiju (kontrolna laparoskopija). U liječenju neplodnosti kod neuspjeha kirurškog i medikamentoznog liječenja, primjenjuju se metode umjetne oplodnje.
Alternativne mogućnosti: Holistička medicina polazi od toga da je endometrioza bolest natjecanja i da se pojavljuje u situacijama kada se ženine emocionalne potrebe natječu s njezinim funkcioniranjem u vanjskom svijetu. Jedan od načina kako će tijelo skrenuti pažnju na problem - sukob između najdubljih emocionalnih potreba i onoga što je žena dužna učiniti, onoga što svijet traži od nje, je nastanak endometrioze. Jedan od psihoanalitičara Jungove škole naziva endometriozu prinošenjem žrtve u krvi božice, krvave ciste jajnika (endometrioza jajnika) su pri tome žrtva koju žena polaže na oltar svoje slike u vanjskom svijetu. Velika većina žena s endometriozom žive nemilosrdnim tempom u vanjskom svijetu, rijetko se odmaraju i rijetko posvećuju svojim najdubljim potrebama i željama. Otuda neophodnost uvida i promjene uobičajenih obrazaca ponašanja. Sve što popravlja funkciju imunološkog sustava također je od velike koristi kod endometrioze. Od ostalih alternativnih postupaka ovdje se preporučuju i oblozi od ricinusovog ulja na donji dio trbuha tri puta tjedno u trajanju od jednog sata, promjene u prehrani i uporaba prirodnog progesterona. Kako je endometrioza estrogenski ovisna bolest, estrogen pogoršava njezine simptome. Osim estrogena, loš utjecaj na simptome endometrioze ispoljavaju i prostaglandini F2alfa serije. Cilj promjena u prehrani je smanjenje proizvodnje viška estrogena u tijelu i postizanje ravnoteže eikosanoida (prehrana koja uravnotežuje razinu eikosanoida). Savjetuje se redovita uporaba fitoestrogena iz soje - tofu, tempeh, miso, prehrana bogata vlaknima kao i visok sadržaj glavičastog povrća u prehrani (kelj, brokuli, kupus, repa), namirnica koje utječu na razinu estrogena. Povećati unos antioksidativnih vitamina i minerala, kao i vitamina B skupine, te magnezija.
http://www.poliklinika-harni.hr/teme...dometrioza.asp