u dansnjem svijetu je bome mit.
Printable View
u dansnjem svijetu je bome mit.
tako je, ja mislim da se ne smijemo zavaravati opravdavajuci lose rezultate nase djece jer se radi o prakticnim zadacima
nedavno sam ih citala, nisu to integrali i derivacije, radi se o tme da djeca ne znaju koristiti informacije koje imaju da bi ih jednostavnim operacijama pretvorili u korisne
npr trebalo je izracunati u koje vrijeme se mogu na skajpu naci troje djece iz tri razlicita kraja svijeta, a da se nijedan ne treba buditi usred noci
u ovom danasnjem clanku pise i da gimnazijalci u hr imaju sasvim solidan rezultat, ali je problem los rezultat u strukovnim skolama
mislim da je istina izmedu rajovica i juula.
možete vrlo jednostavno usporediti gradivo naših nižih razreda u matematici s onim što uče mali amerikanci ako odete npr. na stranicu ixl.com gdje su zadaci za vježbanje podijeljeni po razredima i vidjeti ćete da amerikanci uče više (kvalitetnije)-ne uvježbavaju samo osnovne računske operacije.
s azijatima se ne bi uspoređivala, ne bi svom djetetu željela takav oblik školovanja.
vidiš ti to, kažem ja da je naša osnovna škola prelagana.Citiraj:
vidjeti ćete da amerikanci uče više (kvalitetnije)-ne uvježbavaju samo osnovne računske operacije.
a onda opet, sjećam se u našem razredu, u gimnaziji, dvoje ih je, čini mi se treći razred, završilo u americi. po njihovim pričama, to je bila takva smijurija naspram našeg programa, sve s puškama M48 i obradom metala :mrgreen: i da je jedino što su te godine morali učiti bila american history :mrgreen: nemam pojma u kakve su to škole išli na razmjenu, sjećam se da je to u naše doba bilo dosta često. taj treći razred u americi. znati će generacija :mrgreen:
mislim da je razlog to, sto je raspon kvalitete u americkim skolama ogroman.
a osim toga, sto ivarica kaze, razlika je da li gledas stukovne skole i npr. mioc.
Znam Rajovićevo tumačenje (obožavatelj sam njegovih jubitu ukazanja), ali ne možemo zanemariti ni taj nemilosrdni trening od najranije dobi. Japanske se mame sigurno ne žale na puno domaćeg rada i nepravednu ocjenu.
A uzrok naše inferiornosti sigurno leži u lošem sustavu, programu, načinu podučavanja itd., to je valjda već svima jasno.
Neki dan u voćarni gledam mamu i djevojku (valjda kći) kako pokušavaju izračunati je li isplativije kupiti 27dag nekih rinfuzno pakiranih sjemenki/grožđica/čega već koje koštaju 17,68kn ili nekih drugih od 48dag za 36,14 kn. (lupam napamet) Pa uključe kalkulator na mobitelu i mozgaju kako doći do cijene za 100 dag, pa nikako... pa treba li dijeliti ili množiti, pa bi li dijelili dekagrame s kunama ili obratno :mrgreen: ....
Znam i ja te priče sa razmjena sa Amerikom, ali sve mi se više čine kao one da je naša obala najljepša, a naša zemlja bogata rudama. Niži razredi naše osnovne škole su definitivno prelagani, a za više ne znam.
Možda sam trebala prije nego sam ispala totalna vještica napomenut da pod niže obrazovanim ne mislim na ljude koji su završili tehničku školu, medicinsku ili recimo ekonomsku.
Činjenica je da je "glupost" ili inteligencija nasljedna pa tako iznadprosječno inteligentni roditelji uglavnom imaju iznadprosječno inteligentnu djecu, a prosječno intelignetni roditelji prosječno inteligentnu djecu i ne vidim zašto se nad tim toliko zgraža.
Iz mog iskustva, što kad sam bila učenica a što sad kad su mi djeca u školi primjetila sam da skoro sva djeca u osnovnoj uče podjednako puno odnosno malo :D
I naravno da dijete koje ima IQ 130 uz npr sat vremena učenja može imat sve 5, ali ono koje ima 90 ne može, treba mu puno više. OK, slažem se da svaka prosječno inteligentna osoba može završit i faks. ali ako dijete u osnovnoj treba učit 3 sata dnevno da bi prošlo s 5 i upisalo gimnaziju, pa u gimnaziji učit 7 sati da bi uspio upisat faks koliko će onda na faksu učit? 10 sati dnevno?
to bi bilo nehumano.
pa ti ljudi obično upišu neku trogodišnju školu i postanu "niže obrazovani". i danas kad njihova djeca idu u školu i imaju IQ otprilike kao njihovi roditelji krug se ponavlja.
I po meni tu krivnja nije na društvu koje "šikanira" djecu niže obrazovanih ili na učiteljici koja u imeniku vidi da su ti roditelji NKV pa te ne potiče, nego jednostavno u tome što bi to dijete da bi imalo dobre ocjene trebalo učit jako puno.
Ne znam od kuda sve te tvoje teorije , ali ne drze vodu.
Inteligencija nema previse veze sa ucenjem u skoli ( i skolskim uspjehom na kraju krajeva )koji zapravo trazi najvise dvije stvari : solidnu pohranu informacija i disciplinu da se to cini redovito.
U imeniku se već par godina ne navodi zanimanje i stručna sprema roditelja.
A ja i dalje ne razumijem zašto misliš da je NKV nužno neinteligentan?
Annvilli, poznajem ljude cije je IQ preko 130 , pa niti jedan razred nisu prosli sa odlicnim, niti su zavrsili fakultet.
Cija krivnja je onda da taj silni potencijal nije utrosen na skolovanje?
annvilli, i dalje drobiš...
imam prosječan IQ, nit sam darovita niti genijalna, a sposobna sam naučiti za ispit za 24h i dobiti 5 bez problema dok većina drugih uči puuuuno duže i dobiju slabije ocjene. grozan sam kampanjac sa strašnom memorijom. i to je to - kapaciteti pamćenja + upornost do granica raspada sistema. nikakva ekstra inteligencija (vjerojatno jer su mi roditelji nižeobrazovani pa nemam na koga biti genijalka :alexis: ).
130 je vrlo visoki IQ pa će osoba sa takvim IQ-om vrlo vjerojatno završiti školu bez pol muke, osim ako radi svog visokog kvocijenta inteligencije ne dođe u sukob sa sustavom; govorimo o prosjeku u koji upada najveći postotak ljudi.
Tema se razgranala u barem tri teme.
Meni se čini da annvili pokušava staviti u odnos trud i rezultat, odnosno njihovo kretanje po skali "prosječnosti". To donekle prolazi, ali samo ukoliko dijete nema nekih poteškoća u učenju i ako sustav barem dovoljno dobro radi svoj posao.
Slažem se i sa suncokret, ne vidim sreće u tome da se netko ubije od posla završiti određeni faks (četverogodišnju, trogodišnju, nebitno), smatram da bi bolji bio u nečemu drugom.
Možda idealiziram stvari, ali mislim da svako ljudsko biće posjeduje talente koje pojedinci prepoznaju ili ne prepoznaju.
Usput se ograđujem od djece s nekim teškoćama u učenju, materiju poznam samo s teoretske strane.
netko je više, a netko manje pametan. ali stupanj obrazovanja nije nužno proporcionalan inteligenciji.
znam popriličan broj visokoobrazovanih za koje se često pitam tko im je pobogu dao tu diplomu, a možda su ju i kupili-tko zna :)
a i velik broj nižeobrazovanih koji su pametniji od mnogih visokoobrazovanih.
možda se netko od generacije poput moje (72) sjeća "profesionalne orjentacije". svi osmaši bi pisali testove iz kojih bi im školska psihologica i tim iz zavoda za zapoljšljavanje iščitao za koje su škole nadareni, a u koje nikako ne smiju ići. nakon tog testa mene su pozvali na poseban razgovor u zavod (sad ću se hvalisati) i kad sam se već jako preplašila da su mi otkrili neku tešku mentalnu bolest poput depresije, bipolarnog poremećaja ili čega već (moja pubertetska glava bila je puna kojekakvih snova i strahova) ljubazna psihologica mi je objasnila da imam izuzetno dobre rezultate, te spadam u 3% djece s najboljim rezultatima u općini u deset (ili tako nekako godina) te me mora upozoriti kako sam ustvari nevjerojatno inteligntna. tad sam saznala da je IQ prevaziđena skala i da se sad (početak osamdestih) sve promatra u postocima.
u zadnje vrijeme sve češće pomislim kako sam tih 3% odavno potrošila i ostala mi prazna glava.
Stupanj obrazovanja nije UOPĆE proporcionalan inteligenciji. Zlo mi je od čitanja nekih postova ovdje,jer me podsjecaju na izjave nekih ljudi iz stvarnog života čija je glupost savršeno proporcionalna njihovim visokim obrazovanjima.
Ja sam testirala svoju inteligenciju zajedno sa par ljudi (Mensa) i itekako je zanimljivo bilo vidjeti rezultate. Npr.konobar 136IQ i slično. Jako se ponosim svojim rezultatom i dođe mi da jednog dana ako budem imala svoj obrt,objesim i službeno Mensino priznanje i diplomu moje trogodišnje škole pa čisto da kao neki egotriper uživam gledajući "gradske" začuđene face :gaah:
Neke ljude (djecu) škola ili fakulteti uopće ne zanimaju,bez obzira na sav poticaj..dok s druge strane postoje i oni koji "moraju" kući donositi 5ice, "moraju" upisati gimnazije..završavati fakultete. Neki iz ove druge navedene skupine i dan danas krive roditelje jer su ih prisiljavali na školovanje koje nisu željeli,a oni su željeli biti npr. automehaničar ili frizerka....ali to je neka druga tema
zaboravila sam napisati kako mi se jako sviđa kako pišete, posebno zato jer ste me potsjetile na moje školovanje ( obrađivala sam metal, pomagala učenicima s problemima iz raznih predmeta, trenirala dečke za prijemni, šivala i kuhala na domaćinstvu, previjala i imobilizirala na prvoj pomoći, zakopavala minu, pilila i lijepila daske za kućicu za ptice, slikala magnolije u parku, plivala na korani pod tjelesnim, ... ili sam stara ili mi je stvarno bilo prekrasno u školi)
By the way..naravno da u svakom slučaju i genetika igra ulogu,ali to je onaj minimalni dio ljudi gdje bi moglo doći do "problema" (IQ ispod 90) ili opet do problema ako je IQ viši od 140-160 jer kažu da su i genijalci problematični ;-)
Da, to je činjenica i nitko se ne zgraža nad tom činjenicom. Ali...
...se zgražamo nad činjenicom da ti dovodiš kvocijent inteligencije u korelaciju sa stupnjem obrazovanja i vremenom učenja. Što je vrlo vrlo rijetko moguće povezati.
Jer, apsolutna je neistina da svi jednako uče. Ja u osnovnoj nisam učila pod milim Bogom ništa osim matematike, pa sam rasturala. Za neke stvari sam bila čak darovita. Veliku većinu vremena sam se dosađivala jer sam većinu gradiva već znala, sve knjige već odavno pročitala, a uz to me krasilo i fotografsko pamćenje, pa su nastavnici bili uvjereni da učim stvari unaprijed. A ja sam od dosade čitala buduće lekcije na satu. Kronično mi je falilo izazova, a uživala sam kad bi ponekad nastavnik organizirao, npr., natjecanje u kvizu znanja ili tako nešto.
U gimnaziji sam se mučila da završim razred sa nategnutim odličnim uspjehom i mislim da to fakat jest bilo totalno nehumano. Razlog je bio taj što smo ogromne količine gradiva kod većine profesora morali bubati napamet i meni je to bio užas. Uvijek sam voljela čitati i prepričavati lekciju na način na koji sam je sama sebi pojasnila, a to u mojoj gimnaziji nije dolazilo u obzir. Morali smo ooogromne količine gradiva bubati napamet. Pa te zadnji mjesec u školi prozove i ispita prvu lekciju iz, štajaznam, zemljopisa. Moraš je znati napamet, a hajd se sjeti. Sjećam se da je jedna učenica iz kontrolnog dobila 4 radi jednog jedinog tipfelera. Blistavo napisan kontrolni na A4 format stranici i jedan tipfeler - četvorka. E to je po meni okrutnost i s njom su nas drilali. Kad se sjetim jednog ispitivanja pojmova iz filozofije gdje sam morala kao iz topa ispaljivati odgovore, a profa bi me prekinula s idućim pitanjem ni ne sačekavši da izgovorim rečenicu do kraja... Ono, igra živaca. Da ne govorim o konstantim nenajavljenim testovima, ispitivanjima i "onim" pogledima kad otvore dnevnik da vide jel ti se smrzlo g..o, da oprostiš na izrazu.
Ja SIGURNO iz gimnazije nisam izašla sa znanjem kao neki moji kolege s faksa koji su došli iz elitnih zagrebačkih škola. To nabubačeno znanje je podosta kako došlo tako i otišlo - ako moraš bubati ogromnu količinu informacija napamet, sigurno neće ostati pohranjena u mozgu na duži rok. I je li to onda dobar i poticajan sustav koji omogućuje prosječno ili natprosječno inteligentnom učeniku da usvoji znanje?
Fakultet sam završila sa vrlodobrim uspjehom bez pol muke. Olakšanje nakon gimnazije. Isto kao što ga je završila i moja prijateljica, nakon završene vrlo nekvalitetne i smiješno lagane strukovne škole, pa je danas mlada odvjetnica u usponu.
Ti razlog uspjeha ili neuspjeha u školi toliko pojednostavljuješ, a postoji milijun faktora koji utječu na to. Motivacija, disciplina, stil učenja... da ne nabrajam. Kvocijent inteligencije najmanje ima veze s time.
Mene je uvijek strah testiranja, da mi neko ne bi rekao da sam glupa. Mada ne znam sto bi mi to promijenilo zivot :lool:
Prije dvije tri godine bila sam na medicini rada na testiranju s kolegama s posla. I onda sam se iznenadila koju filozofiju su od toga razvili. Cak su bili ljuti sto im nisu dali tocna rjesena, jer su cijeli dan respravljali oko jednog pitanja.
I jos da dodam strasno mi je ovo povezivanje IQ potomaka sa obrazovanjem roditela. I da je to neko i dokazao, u sta sumnjam, ruzno bi mi zvucalo. Zapravo mislim da roditelji koji su obrazovani imaju tzv. siru sliku i da djecu ranije treniraju. Omiljeno pitanje MMje riba i pol kuna i pol . Koliko dodju tri ribe. Ovo je samo od nekih doskocica. Ja sam se nekidan uzrujala jer je moje djete reklo da struja ima veze s vatrom. Pa sam se pjenila s usmjerenim tokom elektrona. Djeca su mi ispod 10 godina LOL.
Mamitizi vauuuuu, nisi se hvalila s tim.
ovo mi se sviđa jako,još bih iskreno bila sretna kad bi uveli školske uniforme pa da svi školarci budu isti. Tako neki nadobudni profesori neće na temelju markirane odjeće i obuće zaključiti da su tom djetetu roditelji jako uspješni(inteligentni) pa je sigurno i dijete predodređeno da bude takvo. Al eto,možda mi bude u snovima ovo ostvareno. Inače,moja je učiteljica u O.š bila upravo takva,otud mi ova brutalna ogorčenost :mrgreen:
Ne znam otkuda vadiš sve te "činjenice", dok se oko onoga što ti tako sigurno tvrdiš među znanstvenicima i dalje vode rasprave i provode brojna istraživanja. Ono na što sam ja naišla kao na najčešću teoriju je da je inteligencija u određenoj mjeri nasljedna (i to je neupitno), a da ona ovisi i o drugim faktorima (stimulativno okruženje, socio-ekonomski faktori, konfiguracija obitelji itd.). Ne da mi se guglati rezultate istraživanja, no recimo ovo je jedna interesantna teorija Konfiguracija-obitelji-i-inteligencija
Također, usporedba nečijeg IQ s brzinom usvajanja i razumijevanja gradiva je jednako olako izrečena. Postoje razne vrste inteligencija, kao i razne vrste učenja, ne učimo svi na jednak način.
Ja npr. mnogo lakše usvajam gradivo kad shvatim širu sliku, konkretnu primjenu, razlog i smisao. Zato sam fiziku imala odličan, dok to kod matematike nije uvijek bio slučaj, samo zato što što nastavnik ili profesor nisu mislili da je nekim učenicima važno objasniti primjenu, npr. derivacija ili integrala.
Ovdje npr. možete provjeriti u dvominutnom testu koji je vaš stil učenja, a onda pogledati savjet koji bi mogao biti od koristi pri učenju.
http://www.vark-learn.com/english/pa...=questionnaire
A ovo je isto zanimljiv članak, odnosno odgovor oko nasljeđivanja inteligencije, odnosno genetskog potencijala:
So, in other words, you have a genetic legacy which is then manifest according to how nature impacts on it. So if you have a good educational upbringing and a good genetic legacy, then you probably will fulfil your genetic potential. That’s not to say everyone who has a very high IQ is going to fulfil their genetic educational potential because they may just not get educated. So I think that the best guess is that it’s about 50/50.
već sam pisala, u prvom srednje, mene i jednog dečka iz razreda, zovu vani usred sata, usred nastave.
šta je, kad ono novinar radio rijeke, s mikrofonom. odvelo nas u zbornicu snimati emisiju.
da radi emisiju o nadarenim učenicima, pa sve pita kakvu potporu smo imali i sve u tom stilu, a nama oboje to bio prvi glas da smo ispali nadareni. nitko nam rezultate tog testiranja nikad nije rekao. propala emisija :lool:
Hm, stvarno? Pametna osoba koja radi težak i loše plaćen posao - to mi se baš i ne čini dobitna kombinacija.
E sad drugo ako bi ti imala svoj fensi salon, onda bi mogla kao moj frizer umjesto časopisa staviti knjige da pokažeš prezir prema masovnoj pop kulturi (a i da zaštediš koju kunu na časopisima)
Mene zabavljaju predrasude i videnja sto i kako bi trebale uciti , skolovati se, raditi i uspjeti u zivotu osobe koje imaju iznadprosjecno visok IQ. Kao da je IQ , sam po sebi, garancija za prednost u sustavu skolovanja i daljnjem uspjehu u zivotu.
Mozda bolje da se koncentriramo na vecinu u sustavu skolstva , koji su zlatna sredina.
jer ako sustav nije dobar za zlatnu sredinu za koju je i osmisljen , za koju je prilagoden...
vjerujte, tada sigurno nije dobar niti za skupine koje su " ispod" ili " iznad" zlatne sredine u bilo kojem smislu ( a ne samo po inteligenciji).