Printable View
Nemam pojma kamo ide stiropor, točnije styropor, ali znam da je to industrijski naziv proizvođača BASF za jedan tip ekspandiranih polistirena. Tako da je to jezično jako glupo, kao da lamentiraju kamo ide koji kalodont ili ne znam persil silk and wool.
Kako god, EPS se vrlo vjerojatno ne reciklira, a razlika zgrade/sirevi je vjerojatno u volumenu, ne da im se ove velike od pakiranja preuzimati.
A zašto plaćate? Mi na nekretnini u kojoj nitko ne živi ne plaćamo čistoću ni komunalnu naknadu. Samo struju, i to paušal.Citiraj:
Tanči prvotno napisa
Moraš plaćati. I komunalnu i smeće i sve, kod nas je to RIStan. Čak sam morala dati zahtjev Čistoći da odu osobno provjeriti kako nekretnina nije za stanovanje i onda su mi smanjili na 35kn. Do tada je bilo preko 70kn.
Nema kod nas toga da ne plaćaš. Komunalnu moraš čim imaš nekretninu. A i godišnji porez kada nitko nije prijavljen na adresi.
Skupe su te prazne nekretnine. Osim starina, za njih je ponešto drugačije.
Moram plaćati. Na tom računu je i prićuva. Jedino voda je 0, jer nema stanara.Citiraj:
umiljata prvotno napisa
A jesi probala da se čistoća ipak izostavi s tog računa? Je l' postoji šansa za to?Citiraj:
Tanči prvotno napisa
Nisam. Ne znam. Mogu probati.
Sent from my iPhone using Tapatalk
kako ne plaćate?Citiraj:
umiljata prvotno napisa
mi npr. na moru plaćamo još više nego u zg
Mi u zg kad je stan bio prazan isto nismo plaćali čistoću, mislim da smo to dokazivali da nitko ne živi s time da ima 0 prijavljenih na stan.. to nam je mislim predstavnik stanara sredio. Struju pogotovo možeš placati po potrošnji (ima neki fiksni dio ali mali). Dok u viksi (selo na kontinentu) za vodu imam fiksno neku naknadu u zimskim mjesecima a ljeti dodju par puta i očituju brojilo pa naplate po potrošnji. Tamo ne placam uopce komunalni ni slivne vode nit odvoz smeća. Razni sustavi.
Ovako i mi plaćamo. Voda 0, sve ostalo ide. Stan u centru Zagreba u kojem (još) nitko ne živi, ali ipak ga povremeno koristimo. Još godinu-dvije pa će se netko od djece useliti (ili će izbaciti nas, pa ćemo se mi useliti onamo). Plaća se struja, plin, telefon (samo fiksna linija, interneta nema) i holding.Citiraj:
Tanči prvotno napisa
I mi, paušal 160 kn mjesečno.Citiraj:
Vrijeska prvotno napisa
I kada sam pitala u komunalnom rekli su mi da je to tako određeno na nivou države i da ne mogu ne plaćati.
I isto bi bilo i da je netko prijavljen, nema razlike. Jedino kaj bi onda bila i potrošnja koja je nama samo ljeti.
Probaj. Morali bi ti to maknuti.Citiraj:
Tanči prvotno napisa
Nemam pojma, To je još sredio svekar dok je bio živ. Vjerojatno zato što na toj nekretnini nitko nije prijavljen. Radi se o kući koja je u poluruševnom stanju. Čak mi nije ni jasno zakaj plaćamo komunalnu naknadu, ali moram priznati da mi se ne da to ići rješavati, radi se o fakat malom iznosu.Citiraj:
Vrijeska prvotno napisa
Pogotovo mi nije jasno kaj imamo i nekretninu do ove, isto se radi o kući u poluruševnom stanju. Za nju plaćamo samo struju. Bez komunalne naknade i čistoće.
Živi Teksas je ova naša država.... :roll:
U Zagrebu račun Čistoće možete staviti u stanje mirovanja, naravno uz predhodno ispunjene uvijete
https://www.cistoca.hr/usluge/obrasci-1231/1231
Svaka lokalna zajednica ima svoja pravila.
Hvala, cure.
Jedini način za smanjenje smeća je da ga se manje proizvodi i kupuje.
Ali, to je utopija.
No, barem ću se sama nastojati drzati toga, najbolje što mogu. I kupovati manje, barem manje odjeće, manje ambalaže, manje gluposti. Naročito u ovo doba godine.
Baš me zanima koliko ću uspjeti :)
Stvar je u tom što neke zemlje u Europi otpad tretiraju kao resurs koji se uvozi/izvozi/reciklira i prodaje. Takav sistem za reciklažu i korištenje resursa donosi novac državi, stvara radna mjesta i održava okolinu zelenom. Moguć je u državama u kojima postoji interes ljudi koji vode državu da se tako nešto uradi.
Evo, ovo je za mene najbitnija rečenica.Citiraj:
Beti3 prvotno napisa
I ne, nije utopija. I može se i treba se krenuti od sebe.
Mi smo u zadnje četiri, pet godina nepojmljivo smanjili obujam smeća, a sve je počelo mjenjanjem navika i to jednom iza druge, postepeno.
Već jako dugo nam jedna vrećica od 30 L mješanog otpada traje jako dugo. Ne brojim, ali evo zadnju sam bacila krajem 9mj, znam zbog proslave i evo trenutno nam "nova" nije ni do pola puna.
Recikliramo sve što se može. Bio smeća uvijek imamo puno, ali koristim posudu od Tupperwarea zs bio smeće, dolje novinski papir pa bacam po potrebi, ovisno o godišnjem dobu češće ili rijeđe.
Ne kupujemo ništa što nam ne treba, a i tada rabljeno.
Ako trebam ribu/sir/nareske (slabo, ja ne jedem i ne kuham meso) onda nosim svoje staklene posudice u dućan. Za pekarske proizvode imam lanenu vrećicu. Voće i povrće kupujem nezapakirano, po potrebi stavim u platnenu vrećicu.
Platnene vrećice, staklene boce imamo svi za vodu, termosice (one manje Ikeine od 0.5 L u koje se svašta može stavit) . Dok je mlađi nosio pelene, nosio je platnene. Uloške isto koristim platnene.
Koristimo tvrdi šampon za kosu, isto tako i sapun za tijelo i ruke. Za pranje zubi koristimo tablete umjesto zubne paste u plastičnoj tubi. Zubne četkice koje mogu, nakon što su odradile svoje, u bio smeće. Za skidanje šminke i čišćenje lica koristim blaznice koje se mogu oprat (moje su Washies marke i mogu ih svima preporučiti). Deo ili napravim sama ili kupim u papirnatoj ambalaži.
Za skoro sve koristim alkoholni ocat + limun ili limunsku kiselinu, znam jedino ponekad kupit tab koji se stavi u vodu pa se time ne mora kupit deterđent u plastičnoj boci.
Mlijeko i mliječne proizvode i sokove (za posebne prilike) kupujemo u povratnoj staklenoj ambalaži.
Deterđent za veš kupujem u kartonskoj ambalaži, isto kao i za perilicu suđa.
Tekući deterđent za suđe kupujem u refill pakiranju, pa ambalažu vratim u dm.
Mahunarke, ocat, soju, začine, kokice...što god nađem regionalno i po mogućnosti i organsko (regionalno ima ali uvijek prioritet) kupujem bez ambalaže u dućanima koji to nude (kod nas poneki Interspar i Spar).
Bitno je, ako je to način života kojem netko teži, mijenjati stvari i navike ovisno o tome kada se neki proizvod potroši i onda izabrati ekološkiju verziju. Ne sve odjednom, to obično čovjeka iscrpi i bude mu previše sve odjednom.
Vjerojatno sam još hrpu toga zaboravila, ako netko ima neko pitanje, slobodno.
Kažem, to je sve išlo postepeno kod nas, ali meni je još od osnovne škole ekologija bila jako bitna, pa s godinama sve više, tako da je to jednostavno način života i gledanja na život. Jednom kad se krene tim putem, otvore se nove mogućnosti i načini gledanja i rješavanja problema, koji se sad čine kompliciranima.
Stvar je samo pripreme: ja sa sobom uvijek nosim platnene vrećice, lanene za pekarske proizvode, platnene za voće i povrće. Bocu za vodu. Po potrebi beštek.
Može se, mora se samo htjeti i krenut od sebe i u najboljem slučaju svojim primjerom potaknuti i druge da promjene jednu ili dvije navike u tom smjeru :).
Annie, svaka čast, baš respect!
Imam ja pitanje.. kako izvažeš hranu iz rinfuze (grahorice, orašaste) u dućanima?
Mene baš nervira kaj moram koristiti hrpu plastičnih vrećica za to, a kasnije ih niti ne mogu ponovo upotrijebiti jer su jadne i nikakve
Ja nisam sklona tako ekstremnom izbjegavanju otpada. Koristila sam platnene pelene i koristim već 16 godina čašicu (od kad se tu na forumu počelo pisati o njoj :-) Uglavnom koristimo kuhinjske krpe, ali za puhanje nosa ipak koristimo papirnate ubruse ili maramice. Razvrstavam toliko da u mjesec dana proizvedemo 10 litara mješanog otpada. Ali kruh držim u plastičnim vrećicama jer mi se inače osuši. Kupujem skupi kruh koji dugo traje i ne želim ga bacati. Nemam mljekomat u blizini, a isto tako nemam u blizini gdje kupiti sapun ili deterdžente u rinfuzi. Ako odem na drugi kraj grada autom po to napravit ću veću štetu za okoliš ispušnim plinovima nego što sam ovako proizvela otpada. Osim toga, nisam spremna potrošiti više novca samo zato što je nešto ekološko. Smatram da zarađivanje novca isto tako nije ekološko, pa nema smisla trošiti gorivo za odlazak na posao ili struju za rad računala da bi tako zarađeni novac potrošila na nešto što malo više štedi prirodu, i to možda. Četkice za zube radije ponekad operem u perilici za suđe na visokoj temperaturi i tako im produžim vijek nego da kupujem skupe biorazgradive četkice. Isto tako, koliko se pitke vode isplati potrošiti da bi se isprala plastična ili metalna ambalaža koja će se možda reciklirati a možda i ne?
Ima tu puno pitanja na koja ne znamo odgovore ili nismo sigurni. U svakom gradu razvrstavanje otpada funkcionira različito. I iako bi se svi trebali truditi da proizvodimo manje otpada, ne može nam ni to biti jedini cilj kojem ćemo podrediti sve ostalo.
Ne trebam uopće vrećice, donesem svoju posudu, stavim na Taru, napunim pa izvažem. U dućanima u kojima je sve nezapakirano mi napišu na posudicu na dnu sitnim brojkama gramažu pa ju oduzmu na blagajni.Citiraj:
LolaMo prvotno napisa
I da, ne koristimo auto osim za neka dulja putovanja, imamo godišnje karte za javni prijevoz i bicikle.
@ninaXY
Nisam baš shvatila usporedbu sapuna i putovanja na drugi kraj grada...u svakom dm-u postoji tvrdi sapun, čak i proizveden u RH (recimo Sapunoteka, Tinktura), a nađe se i sapuna/tvrdih šampona prirodne koznetike (Alverde).
Ne treba se putovat na kraj grada autom nego iskoristiti resurse koje imamo, a imamo ih i blizini. Postoje alternative i svaki dan glasamo svojim novcem, kad kupujemo određene proizvode.
Isto tako ne kužim tvoju usporedbu korištenja staklene boce (evo npr. Emil boca, ali u biti bilo koja reusable boca) i plastične? Plastičnu bi smjela koristit jednom, a staklene ispereš i koristiš ponovo. Jednostavna logika.
Ali, i tebi kažem super za ono što radiš: menstrualna čašica, platnene pelene i sve drugo.
I ne, nije sve za ništa i da, vrijedno je truda svih nas. Jer mi živimo na ovom planetu, kojeg zagađujemo, a smeće ne nestane zauvijek samo jer je nestalo iz našeg vidokruga.
Kad bi svatko usvojio dvije-tri ekološke navike i držao se njih, već bi se vidio pomak.
P.S. Ovdje biorazgradive četkice nisu tako skupe, a btw. u dm-u u RH su jeftinije nego ovdje, 16 kn sam kupila zadnju u ZG.
Isto tako za recimo refill pack deterđenta za suđe- ako uzmeš refill, već si uštedjela plastiku naspram boce, iako nisi išla po refill bez ambalaže i kupila u obližnjem dm-u/mùlleru/...
To su samo načini na koje JA izbjegavam smeće i što kupujem i koristim i na što pazim , jer je to meni bitno.
Napisala sam što i kako ja to prakticiram jer se možda nekom svidi neka ideja.
Ni više ni manje. A svatko radi kako želi, moj post nije tu da krenu rasprave "da, ali...ja...a ti...".
Ugodan dan vam želim :)
Aha, @ninaXY, ti si pričala o malim, jednokratnim plastičnim posudicama od jogurta/vrhnja vjerujem? Onda sam te bila krivo shvatila prvi put. Mislila sam da pričaš o bocama za vodu.
U tom slučaju, pravilo je da mogu ostati normalni ostaci hrane, tipa sve iskoristivo si već maknuo žlicom, ne treba se ispirati vodom.
Jer, kao što si sama napisala, u tom slučaju je šteta vode. Ako baš treba, ispere se samo vrlo kratko s vrlo malo vode, ne detaljno.
Je l se te biorazgradljive četkice ne razgrađuju pri pranju zuba? Znam da se neće raspasti u ustima, ali zna li se što pojedemo pri pranju.
Usput, meni su iz istog razloga grozne papirnate slamke, osim što su i propusne za zrak pa se i zraka nagutaš, a i jelo drvenim beštekom mi je problematično, osjeća se okus i tekstura bešteka. Srećom slamke mi ni ranije nisu ništa značile, a drveni pribor mi isto dođe u ruke 2x godišnje. Štapići za uši se prelome kod upotrebe. Uglavnom, meni to ništa nije adekvatna zamjena. Što ne znači da sam pobornik upotrebe jednokratnog pribora, nego to sve meni nije dobro rješenje.
Mi koristimo više puta plastičnu bocu, popije se npr. ledeni čaj i onda se nosi ta ista bočica mjesecima s vodom. Ni to mi nije jasno zašto je ok popiti čaj koji stoji 6 mjeseci na polici u flaši, a nije u redu vodu koja stoji par sati u toj istoj flašici. Imamo set plastičnog posuđa za kamp već 20 godina isti, i čaša i tanjura i šalica.
Zato što to nije dobro za TRŽIŠNU ekonomiju. Netko je prepoznao nišu "biorazgradivog" posuđa i pribora. Što fali staklu, bratemili? Moji sinovi koriste termosice za vodu i ljeti i zimi, stalno iste, izbacili smo plastične boce. Unutra si stariji sin utoči čaj (doma skuhani) i to pije. Mlađi češće vodu. Nije toliki problem plastika ako istu koristiš 20 godina (imam posude za tijesto koje su starije od 30 godina i još uvijek se koriste), problem je za okoliš jednokratna plastika koju bacaš nakon svake upotrebe. Ono što je biorazgradivo navodno nije toliki problem za okoliš, ali je povoljnije za one koji to proizvode i/ili prodaju. Ima tu i element pomodarstva, ali o tom potom.Citiraj:
Jelena prvotno napisa
@peterlin
Nažalost to "biorazgradivo" vrlo često nije razgradivo u smislu komposta, a ono što je razgrađuje se goooodinama.
Tako da i na to treba mislit.
Da, jednokratna ambalaža i sve sto općenito koristimo jednokratno pa bacimo je problem.
@jelena - ove koje sad koristim mi se nisu nikad raspadale u ustima, prijašnja je znala gubiti dlačice, tu nisam ponovo kupila :D
Sve je dobro što se dugo koristi. A zašto meni nije dobro staklo - ima dvostruko veću gustoću od plastike, a i stjenka je puno deblja, tako da je masa ambalaže višestruko veća. Tvojim sinovima vjerojatno nije big deal, ali meni je. Moj mali bi vjerojatno razbio svaki tjedan jednu flašicu, tako da bi to i za njega bilo loše rješenje. U razredu imaju problematično dijete koje bi staklo mogao iskoristiti kao naoružanje, kao što već koristi našiljenu olovku. Mogu si zamisliti i situaciju u kojoj se djetetu otkrhne staklena flasica, ali se ne usudi priznati pa pije dalje iz iste flašice, em se može porezati, em može progutati otkrhnuti dio. Staklo i kod transporta do trgovina više onečišćuje jer ima veći masu i veću potrošnju goriva. I na kraju nije razgradljivo, a pretaljuje se na značajno višim temperaturama od plastike.Citiraj:
Peterlin prvotno napisa
Ja mislim na male količine nečega što se kroz 2-3 pranja dnevno oslobađa u ustima. Mora se nešto osloboditi ako je biorazgradivo. Ne mislim na dlačice. To će valjda na indexu kao senzaciju napisati da se nešto otapa u ustima od biorazgradivog pribora za jelo i četkica.Citiraj:
annie84 prvotno napisa
annie, tebi skidam kapu na angažmanu. Meni je to još dosta daleko. Ja sam samo mali potrošač svega.
Ne znam jesmo li pisali već, čak mi se čini da jesmo, ali sam zaboravila - kamo bacate šmrkave papirnate maramice? Ja sam sad plavu napunila s tim otpadom, jer mi to nije ok da viruse prebacujem u papir i bio otpad. Papirnate role koje koristimo oko jela bacam u biorazgradivo, a opet ako obrišem kakav otrov (sredstvo za čišćenje npr) s tim, ne ide mi to ni u papir ni u biorazgradivo.
Zar nije u tom slučaju više zabrinjavajuća mala količina mikroplastike koja bi se mogla oslobađati trenjem, nego mala količina celuloze?Citiraj:
Jelena prvotno napisa
Mi papirnate maramice isto bacamo u miješani otpad.
Po meni bi maramice mogle ići u biorazgradivo, ali ne znam kakve su službene preporuke. Bio otpad pri kompostiranju postiže visoku temperaturu pri kojoj bi se trebali uništavati patogeni, maramice spadaju pod smeđi materijal koji svakako ide u kompost. Kod kućnog vrućeg kompostiranja idu u kompost bez problema.Citiraj:
Jelena prvotno napisa
Tenks.Citiraj:
tangerina prvotno napisa
Kad bih ja to barem znala. Tj. ne znam što će se otopiti u ustima. Niti će se otopiti polimer od plastike za četkicu, niti će celuloza (prirodni polimer). Pitanje je čime je tretirano i jedno i drugo. Plastika je turbo pod povećalom, dok nisam sigurna u "alternativce" tko njih gleda i prati čime su tretirali svoje proizvode. Osim što se plastika stavlja u usta desetljećima i peru se zubi i nema dokaza da nekako djeluje, dok za alternativne namjerno razgradive proizvode ne znamo. Očekujem da će bakterije i plijesni biti sretnije na drvenoj četkici nego na plastičnoj (nemam pojma, nagađam) i kad bih to htjela spriječiti, tretirala bih nečim da se to ne dogodi. Ne znam čime se tretiraju biorazgradive četkice npr.Citiraj:
tangerina prvotno napisa
Ono što se stalno provlači - mikročestice plastike, ja stvarno ne mislim da je to dobro za okoliš, prvenstveno za marikulturu, ali nema još jasnih dokaza kako djeluje na ljude. A non stop se čačka po tome. Ne znam ima li išta što je više pod povećalom. Pa prolaze i znanstveni članci koji krivo citiraju pa se dalje krivo citira.
Evo primjer:
Izvor: Sharma, S., Chatterjee, S. Microplastic pollution, a threat to marine ecosystem and human health: a short review. Environ Sci Pollut Res 24, 21530–21547 (2017). https://doi.org/10.1007/s11356-017-9910-8Citiraj:
The alternate ingestion of microparticles can cause alteration in chromosomes which lead to infertility, obesity and cancer (GESAMP 2015).
I onda odeš na taj GESAMP da vidiš tko je to istraživanje napravio i što piše:
http://www.gesamp.org/site/assets/fi...essment-en.pdf
Dokument na stotinama stranica piše samo ovo:
Dakle, ovo se puno istražuje, ja još nisam pročitala kvalitetnu studiju s jasnim dokazima. Ne znači da nema, i mene zanima, samo ja još nisam vidjela, a vidim stalno neko paušalno nabacivanje tipa "svi znamo". Neko istraživanje sa solidno velikim uzorkom i bez "possible" ili "in theory".Citiraj:
5.4.3 Human health implications
The impacts of micro- and specifically very smallmicroplastics (i.e. nanoplastics – particles <1000 nm inat least one of its dimensions) on human health are notwell documented (Eerkes-Medrano et al. 2015) and ourknowledge about the fate and toxicity of plastic particles for humans is unknown (Van Cauwenberghe andJanssen 2014; Bouwmeester et al. 2015; GESAMP 2015).In relation to food safety, the possible impacts of microplastic on human health will rely on dietary exposurevia contaminated marine foodstuffs. In general threepossible effects of plastic particles can be recognized:1) particle toxicity caused by the very small (nano-sizeand lower micro-size range) plastic particles themselves due to interaction with external tissues and cellsor after translocation into tissues and cells; 2) chemicaltoxicity due to the leaching of additives added to themicroplastics during manufacturing or the release ofpollutants that have accumulated onto the plastics innature and 3) disease risks due to microbial contamination of microplastics. In theory, cumulative effects canoccur through particle and chemical toxicity after theparticles have been internalized in tissues or chemicalmixture toxicity effects (see Chapter 4).
Ne znamo ni za ove nove proizvode, ali oni su značajno manje pod povećalom.
Tj. u izvoru na kojeg se onaj prvi poziva uopće ne piše to što ovaj tvrdi. I onda se to dalje prenosi.
annie84, svaka čast, ti baš živiš načelo "budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu" :klap:
Hvala i svima drugima na idejama kako bolje reciklirati i paziti na okoliš.
Dosta toga već dugo radimo, no uvijek ima prostora za poboljšanja. Sumnjam da ćemo doći na tvoj level annie84 :mrgreen:, ali možemo bar koju stepenicu bliže.
Nas je inače 5, kuhamo svaki dan, sad smo na petoj vrećici od 10 litara. Moglo bi i manje, ali kao i kod svih, problem su nam kosti i ostatci ribe, pa bacimo.
Zaboravih napomenuti: za kupnju voća i povrća (a i držanje u hladnjaku) koristimo ove vrećice iz Spara https://progressive.com.hr/?p=1936. Imamo ih bar desetak.
Odlične su, mrežaste pa se povrće duže održi, mogu se prati, imaju sa strane prostor gdje zalijepite etiketu s cijenom koju izbaci vaga pa se jednostavno očitaju na blagajni.
I da, u "našem" Sparu su bile na nekom sniženju po 1 kn, ova cijena iz članka je pretjerana. Pretpostavljam da ih se može i negdje drugdje nabaviti.
Najavili su da će se od proljeća sljedeće godine naplaćivati i one prozirne vrećice za voće i povrće u trgovinama, pa će onda biti još korisnije.
U službenom letku grada Zagreba kojeg smo nedavno dobili "Provjerite odvajate li svoj otpad pravilno" piše:"u biootpad odlažite male količine papirnatih maramica, ubrusa, salveta itd.". E sad, ni ja nisam pametna što to točno znači, koje su male količine, a koje velike :mrgreen:? I smiju li biti šmrkave :mrgreen:?Citiraj:
tangerina prvotno napisa
Mi također šmrkave stavljamo u miješani otpad, a možda ne moramo, nije mi sasvim jasno. Koliko god su se potrudili napraviti letak (i pozdravljam trud), ipak mi se čini da ima još nedorečenosti, što je zapravo i očekivano kad se nešto tek implementira negdje.
Hvala dota & jelena! :)
Nije ni to kod mene došlo sve odjednom, sve postepeno pa se nakupilo novih navika. Tako da što god radite u tom smjeru, pa makar i dvije-tri ekološke navike, super, go for it!
Ako netko treba ideje ili savjete, slobodno mi se javite i porukom.
Na temu jednokratnih maramica, kod nas (AT) su rekli da korištene maramice, salvete, kuhinjske role - idu u miješano smeće, ne u papir i ne u bio.
To su rekli i kod nas.Citiraj:
annie84 prvotno napisa
Maramice, ubrusi, salvete, sve što je korišteno ide u miješani otpad (nema veze jesu šmrklji, obrisana masnapovršina, salveta zaprljana šta ja znam sokom, sve ide u miješani otpad.
To sam baš zapamtila i naglasila bakama da znaju kad dodju kod nas.
Annie84, svaka ti čast :naklon: