clumsy :love:
Printable View
clumsy :love:
Mi igracke uglavnom prespavamo (i po nekoliko noci) pa gledamo koliko su bitne.
Na knjige ja patim, odnosno patila sam al sam se konacno nedavno skockala i sad kupujem u pravilu samo rabljene i koristimo knjiznicu puno vise.
Ovaj topik me ulovio taman usred totalnog rasciscavanja njihovih soba (nema ih pa mogu) i skuzila sam, nakon sto sam pronasla hrpu uradi-sam igracaka pored tone plasticnog smeca sto se nakupi, da u stvari njima ne trebaju igracke, samo nek imaju kartona, papira, selotejpa, klamerice i pokoju olovku - mila majka.
Vani je najbitnije kamenje i nesto blata (eno suse se kolacici od blata ispred vrata vec mjesec dana, oni koji su ostali neprodani slucajnim prolaznicima).
Sve mi vise i vise pada mrak na silnu plastiku koju gledam oko sebe i kakti igracke koje "bude znatizelju, jacaju znanje, poticu istrazivacki dug, blablabla" jer sad znam, djeca me naucila, da ti ni za jedno od toga ne treba niti jedna od milijuna stvari koje sarene ducanske police.
U Crikvi nemoš kupit ni poštenu hranu, kamoli čagod drugo 8)
A i sve je papreno skupo (čak i Konzum).
Kad odemo u Ri na par dana se malo raspojasam, no ciljano: što nam treba od odjeće, od igračaka pokoju sitnicu.
ma daaaaaaaaaj.... :lol: :lol:Citiraj:
Serpentina prvotno napisa
mi smo ove godine kupile jednu krasnu vestu za 120 kuna (u malom dućanu na rivi :mrgreen: )... ostale dužne 20 kuna, pitala jel mogu donesti kasnije - i žena kaže da mogu... to u zg nema šansi. bilo je još zgodne (i povoljne) robe. u onom oceanu (mislim da se tak zove onaj na ćošku kod tržnice) - ne kupujem.
a konzum je u crikvi nešto skuplji, ali hrane se nađe povoljno... za razliku od tržnice :?
Ja sam veliki potrošač, ali trošim ciljano i uvijek pokušavam barem 30% od potrošenoga vratiti nazad...Citiraj:
bundevica prvotno napisa
...Mene su moji roditelji kupovali i kada se toga sjetim danas nema mi gadnije uspomene od te...(a ja sam samo željela malo pažnje i ljubavi!) daleko od toga da ti pokušavam reći da ti činiš isto, samo iznosim svoje iskustvo...
Kupujem Nili u granicama "normale"... Kada smo u dućanu nikada ništa ne dobije....idemo samo u planiranu kupnju zajedno!!! Tako da joj nikada nije palo na pamet cmoljiti radi nečega...ona jednostavno ZNA da mama ne kupuje jer se to Nili sviđa....
1. Što se tiče financija tope se poput leda i ne mora značiti da ćemo sutra imati jednako ako danas imamo i zato valja pametno "štedjeti" (ako je moguće, naravno!) Lijepo je priuštiti, ali to tako lako krene u naviku da postaneš takav maniak da ne možeš stati - na kraju ti se obije u glavu i nakon dugog niza godina shvatiš da sav taj POTROŠENI novac, u principu, djeci tako malo znači!
2. To je u redu, ali mogli bi se igrati i s manje kada ne bi imali izbora i vjerujem da bi tada puno više cijenili svaku stvarčicu koju imaju...
3. Ne mora biti da su to frustracije iz djetinjstva, ali i ako jesu, smatraš li se ti manje sretnim djetetom jer nisi imala količinski onoliko koliko tvoja djeca danas imaju???!!!!
4. Ovo nije nikakav konstruktivan argument... :*
Poanta svega je, iz osobnog iskustva znam, da neka djeca imaju puuuuuno pa opet nisu sretna, a neka djeca taaako malo pa misle da su najsretnija djeca na planeti... o tome ne ovisi kupovna moć roditelja, već moć emocionalnog (nematerijalnog) davanja....
Nemoj misliti da te kritiziram, samo glasno rezoniram stvari, slažem neke činjenice u svojoj glavi.... :heart:
Kupujem previše, al polako smanjujemo.
Ne kupujem previše ni preskupo.
Evo, sad je na moru i većinu vremena se igra s loptom, crta ili se igra sa školjkama. Dakle igračke u vrijednosti 30 kn. Ne kažem da ih nema sa sobom više, ali samo to koristi.
Obožava kamenčiće, besplatni su.
Zajedno smo lude za slikovnicama, nešto sam kupila, dosta smo dobili, a inače odemo do knjižnice i posudimo.
Smatram da je količina najmanje važna.
Ne kupujem previše. Ali za to mi je potrebna velika samokontrola. Sva sreća da je mm racionalniji od mene, pa me spusti na zemlju. :P
A kad to prespavam, shvatim da je bolje da nismo kupili neki šareni artikal.
I sad s drugom djevojčicom definitivno mi se lakše kontrolirati nego s prvom.
Ubrajam(o) se u ovaj forumski prosjek.
Kad se princeza K. rodila, budući da je bila prvo dijete i prvo unuče, dakle, priča vam je poznata.
Ipak, budući da imam otočke krvi (čitaj: bodulske) ne zalijećem se pri potezu pucanja iz novčanika. :mrgreen:
Malo sam šparna, ali mogu bit' i široke ruke, kako se lipo domaći kaže.
Ali nisam kao Bračanin kad njegovo dijete traži Coca-colu.
Bračanin kaže: "Nije dobro piti Coca-colu poslije sladoleda, moglo bi ti naškoditi".
Dijete: "Pa, kako? Sladoled sam jeo prošle godine." :lol:
Situacija se smirila kad se P. rodio, pa su bake, djedovi i rodbina kupovali ono što mu je potrebno, uz prethodnu konzultaciju s MM i sa mnom.
Dosta toga je naslijedio od seke, tako da su nas pojedinci (koji nemaju djecu) opet počeli bombardirati s igračkama.
Što je previše, previše je, hm, hm. Smajlić se nakašljava.
Djecu nastojim učiti štednji. Imaju svoje kasice-prasice u koje ubacuju kuniće.
K. je nakon godinu dana štednje i odricanja od kupovanja koječega, sakupila novac za dječji lap top Jagodica Bobica, a P. je odabrao Tomicu vlakića koji svira i ispušta mjehuriće od sapunice.
Ipak, živjele kreativne igre, pjevanje, šetnje, izleti, lutkarske predstave i sl.
Npr. K. je željela vidjeti tvrđavu Nehaj i bili smo tamo.
Više sam za takve izdatke. :)
Dječica su za bracin rođendan bila na izletu na otoku Krku.
To im se jako svidjelo, a i meni koja volim putovati. 8)
Mislim da kupujemo previše.
Tata igračke, mama robicu i knjigiceeeee, jer su joj omiljeni oblik zabave pa mi jedino zbog toga nije kasnije žao.
Robice nema gomilu, al ima uvijek bar malo previše.
U zadnje vrijeme sve više gledam stvari na našoj burzi.
Od drugih dobije tu i tamo nešto, nismo se baš usrečili sa te strane :) .
Ne kupujem previše,a samo iz razloga jer financijski to trenutno ne mogu,bez prihoda sam! :) Ali da imam svojih prihoda najvjerojatnije da bi i mislim da u tome nema ništ loše! :saint:
Veća sama riječ "previše" znači više nego što je potrebno.Citiraj:
bubek prvotno napisa
Pa zato sam i napisala da ne kupujem previše!?Citiraj:
Cubana prvotno napisa
Samo iz razloga što ne možeš financijski, ako sam dobro shvatila. A ja mislim da i ako se može financijski da previše nije potrebno, a ni dobro.Citiraj:
bubek prvotno napisa
prije sam kupovala puno, ali sad se smanjuje :)
Imam sreće da je mm razuman, pa obuzdava moje potrebe za gomilanjem, prvenstveno odjeće.
Imamo puno rodbine koja stalno nešto kupuje, tako da imaju gomilu igračaka.
J. je trenutno opsjednut autićima, ali ih ne kupujemo jer je naslijedio gomilu od brata, a T. obožava puzzle i društvene igre, te knjige kojih ima gomilu, veći dio isto iz nasljedstva.
Kad odemo u shopping, dogovorimo se prije dal će nešto dobit i u kojem cjenovnom razredu, a onda oni biraju.
Ako se s nečim ne igraju više od pol godine, to dajem u vrtić ili neki od domova, a ako je imalo strgano, ide u smće.
Što se štednje tiče,T. ima otvoren račun, a doma ima kasicu u koju skuplja sitne novce koje može potrošit na šta hoće, a sve veće cifre stavljamo na račun za veće ciljeve...
ajde PPaj gdje to :mrgreen:Citiraj:
sorciere prvotno napisa
Da, placa je fakat skupa. Pa nađe se jedna ili dvije, ali kad trebaš kvalitetno garderobu obnoviti ... nula bodova.
Čini mi se da je muscovado šećer od enciana 4 kune skuplji u našem konzumu nego u Ri. Moram pogledati ali se ne bih čudila. :x
A što bi to točno značilo "previše",zar to nije individualno!Možda je moje "previše" kod tebe umjereno ili normalno a možda i obratno,zar ne?Citiraj:
Cubana prvotno napisa
ne kupujem previse. sve kupujemo sami, skoro nista nije dobio.
al ne kupujem preskupe stvari, pogotovo robicu, puno kupim na rasprodaji, snizenju, rabljeno, na burzi...osim cipela, to je uvijek novo i ne gledam cijenu.
igracke voli, igra se sa svime, neke odmah zavoli, neke nakon par mejseci...do sad sam skoro uvijek pogodila sto bi mu se svidjelo. problem s igrackama je sto je po mom misljenju tesko naci nesto zgodno i kvalitetno
još dok je bio u trbuhu sam se prestrašno raspojasala i lupala pare bez veze :roll: ali ajde dobro bebač nakon deset godina i bio mi je gušt.
kako vrijeme prolazi kupujem sve manje, kad vidim da za nečim pokaže interes. recimo na plaži je slinio za za tuđim traktorićima i motorićima pa sam mu kupila traktor i prikolicu i još neke điđe.
jedino što je uvijek in su slikovnice, to često kupujem.
uf... ne znam kak se zove dućan, ali je blizo hotela crikvenica, i restorana luna (tamo smo se hranile, mljac...).. kad se okreneš prema kući, jedna vrata su lijevo (ubi me jel frizeraj ili zlatar :? ), a druga vrata desno (dućan). na vratima visi odjeća, jedan štender je ispred izloga (a imaju i kutiju s majicama po xx kuna). unutra jedva uđeš. mali prostor...Citiraj:
Serpentina prvotno napisa
a ima i jedan dućan od rive prema tržnici (na desnoj strani), uski dugačak... mislim da ga drže mama i kćer :mrgreen: ...
za tržnicu - mislim da oni dosta voća i povrća kupe na akciji u konzumu, pa onda preprodaju :? ...
u konzumu su više cijene nego u unutrašnjosti :x , a kad sam pitala zašto - kaže žena: "mi imamo more!"... a ja njoj: "ko bi rekao, sve u dućanu je suho... :x "
:lol:Citiraj:
Ali nisam kao Bračanin kad njegovo dijete traži Coca-colu.
Bračanin kaže: "Nije dobro piti Coca-colu poslije sladoleda, moglo bi ti naškoditi".
Dijete: "Pa, kako? Sladoled sam jeo prošle godine."
Ja sam nemajka oduvijek :lol:
Kako je lijepo objasnila Sorci, zapravo ne volim šopingirati i vrlo rijetko (čitaj svakih x godina jednom) me spopadne želja da poharačim dućane.
Uživala sam jedino u pripremnom šopingu stvarčica za Leonu kad sam bila trudna, kao što sam uživala i nekidan kupovati robicu za Juru. Ali, oba puta sam kupila sve u jednom danu, jer meni nije nikakav gušt klipsat od dućana do dućana svako malo. Brrrrr :P
Sva sreća da Leoni dosta robice kupuju bake i dede, inače bi po meni dijete hodalo okolo golo i boso :lol:
Igračke joj kupujem fakat rijetko. S veseljem joj i impulsivno kupim samo slikovnice i puzzle koje obožava, ali toga fakat nema previše. A inače joj kupim ono što ona sama želi, tj. kad me za nešto tako dugo davi da vidim kako joj je fakat stalo. Ali ona tako rijetko davi! :heart:
Kad bolje razmislim, prilično lako prihvaća ako joj odbijem nešto kupiti, ali zato prolije potok suza što zbog povelikog trbuha više ne mogu skakati školicu s njom na terasi ili ako mi se previše spava da bi odigrala još jednu partiju Čovječe ne ljuti se ili što sam zaboravila čuvati rolice od wc papira za napravit još jednu gusjenicu :lol:
Što će reći da joj je puno više stalo do mog društva nego do bilo čega kaj joj mogu/ne mogu kupiti i meni je beskrajno drago zbog toga :)
Kakva gusjenica od roli od wc papira, nemoj samo tako spomenit i otić spavat. Piši :mrgreen:Citiraj:
kloklo prvotno napisa
Što će reći da joj je puno više stalo do mog društva nego do bilo čega kaj joj mogu/ne mogu kupiti i meni je beskrajno drago zbog toga :)[/quote]
T. sve svoje hrpe igračaka doživi tek kad se igramo skupa, a najdraže mu je kad iz ničega stvorimo nešto...
J. je najdraža igra lovice s mamaom, osim kad se sam posveti autićima...
Zato sam donijela mudru odluku da smanjim kupovinu na minimum, tj. ograničim igačke na rođendane , božić i Uskrs kad se ispunjavaju želje...[/quote]
Ja sam mama koja svojoj djeci nikad ne kupuje igračke. Samo knjige i slikovnice, koje se čitaju tisuću puta. I odjeću koja im je potrebna - nema viškova, nema razbacivanja, nema neiznošene odjeće. Igračke dobivaju od drugih, tako da se ne može reći da ih nemaju, a ja ih spremim u nekoliko kutija pa ih povremeno zamjenjujem, tako da stare igračke postaju zanimljive i izazovne. U posebnim prilikama poput rođendana i sl. najčešće kupimo to što dijete želi, ali preferiramo društvene igre ili nešto "nedovršeno" poput perlica od kojih tek treba napraviti ogrlice i sl.
NE.
Ja spadam u ove "najgore mame", ne kupujem svom djetetu NIŠTA.Sada haram po dućanima jer mm i M nisu tu, na moru su, pa kupujem na rasprodajama garderobe meni i Mu za zimu (tu i tamo se sjetim mm-a), jer mi je ŽAO trošit na garderobu,kupujem hrpu slikovnica na Interliberu, uglavnom nadožuntajemo lego kolekciju, al M ima tatina i ujkina auta i igračke-poklone, uglavnom....je kupim ako me nešto baš impresionira, ili ako nešto jako želi.
mi plaćamo krede za stan, auto, namještaj, štedimo, idemo na izlete i kvalitetno jedemo. Meni je to BITNO, igračke i odjeća su nužno zlo, vjerujem da je i mom djetetu bitnije da ne radim fuševe nego da ima markice i hrpetinu originalnih crtića :shock:
Hej, ali ja se ne smatram najgorom mamom jer ne kupujem igračke! Ja mislim da sam razborita i ponosim se time! :mrgreen:Citiraj:
krumpiric prvotno napisa
da, i baš me briga - kome ću ako neću njoj. I od moje love je, pa kad netko prigovara ja samo kažem da sam tu lovu ja zaradila i da ću kupiti kome hoću i da nisam u dugovima, pa prema tome svi koji imaju primjedbe kuš.
Znam da pretjerujem s kupnjom za Doru. Dogodilo se već da nešto kupim a na kraju to nije imala ni jednom na sebi. :/
Sad radim popis što ću sve kupiti za klinca koji će se roditi u 11 mj i jedva čekam da odem u Slo i poharam HM i CA. Srećom pa nemam ništa za njega od Dore jer su skroz različita godišnja doba.
Danas sam ušla u Lampy po čarape, a izašla van sa bijelim pliš odjelcem vel.50 za klinca, novom vrećom za spavanje za curku, štrampicama.
A dalje ću čekati veliki šoping u Slo.
A, gusjenica :)
Ma, to ti je jednostavno tj. možeš i jednostavno i složeno, kak ti se da taj dan :mrgreen:
Jednostavno je da na rolici flomićima nacrtamo kolutiće raznih boja a od napred naljepimo papirnato lice s ticalima, sa strane nogice i odozada repić.
Ak imamo volje onda narežemo wc nosač na kolutiće pa njih prvo obojamo po želji, onda se ja ubijem radeći rupice sa strane :lol: kroz koje provučemo tanku žicu i spojimo kolutiće, a na svaki još naljepimo nožice od papira :)
Posebno zgodna je ona iz "Velike knjige malih aktivnosti". Naprave se kružići od papira, na svaki napiše jedno slovo abecede, opet se ubiješ radeći rupice :lol: i kad spojiš dobiješ abecednu gusjenicu. Uzmeš figurice iz Čovječe ne ljuti se, a može i grah ili kuruza za promjenu :) pa bacate kockicu i pomičete figuricu po gusjenici. kak se na kojem slovu zaustaviš, moraš reći riječ koja počinje tim slovom.
Trudiš se ne ponavljati riječi iz prošlih krugova, pa tako neki mali snalažljivci kad dođu na M a već su potrošili riječ MAJMUN, trepću okicama i pitaju: A jel mogu reć banana, jer majmun jede banane? :lol:
:lol:Citiraj:
pa prema tome svi koji imaju primjedbe kuš.
Mame kupovalice, mislite li da je dobro za djecu da imaju što više (odjeće, igračaka...)?
Igračke kupimo jako rijetko - i to uvijek didaktičku ili knjigicu.
Ali kad vidim svu tu lijepu robicu za curice, baš i ne mogu odoljeti.
Ovo je super ideja!! :DCitiraj:
kloklo prvotno napisa
Nego, nije mi jasno kak se ubijaš radeći rupice? Kaj ne koristiš bušilicu za papir ili tak nije fora ili ih ima svejedno jaaaako jako puno?? :mrgreen:
Ma, prevelike su mi nekak te rupice od bušilice, pa sve pleše i zapetljava se više nego kaj moji živci mogu podnijeti :lol:
Znate što, mislim da ja malo serkim što se tiče kupovanja....propovijedam o štednji, o moralu i filozofiram o potrošnji koja je uzročno - posljednično povezana s ljubavlju, a sada na forumu vidjeh jednu jaknicu za Nilu i poludih...
...ne pitam za cijenu!!! :oops: :oops: :oops:
Mislim da je to bolest!!! Ako ništa, barem priznam.... :/
Tko prizna - pola mu se doda :lol:
Zapravo, u najmanju ruku bih zaključila kako ta moja kupovina nema nikakve veze s Nilom...ja je kupujem jer se meni sviđa... :oops: ...e, onda dolazimo do malo opsežnijeg zaključka....to je već malo jača "bolest".... :roll:Citiraj:
abonjeko prvotno napisa
Naš mali ima manjka robice/cipela (jedne sandale za šetnju i jedne za vodu/bazen), i ogroman višak igračaka. Za kojeg većinom nismo krivi jer su se nagomilale dobrom voljom baka, teta, prijatelja, ...
Za curicu koja dolazi početkom 11-tog ne garantiram da ću biti tako štedljiva. Mala će biti prava šminkerica :mrgreen:
ne, tako da mi nikako nije jasno kako svako malo bacim punu kesu (veliku crnu) igračaka i kako je njihov ormar zatrpan robom :?
valjda ima neki zločesti krampus koji sve to donosi :roll: :mrgreen:
ne znam, brijem da moja još ne zna i da se na taj način ne može razmaziti. Ima 14 mjeseci. Kad postane problem onda ću skresati kupovinu. Do tada uživam joj kupiti, a niti MM nije ništa bolji. Trebam li reći da ima svaku lutku iz Fifi i cvijetnog društva, a sad trenutno pikiram i njihove kućice.Citiraj:
Sramežljiva prvotno napisa
uh, kad se sjetim da je Lari stvarno falilo igračaka do prvog rođendana! nemamo u obitelji šopingholičare (osim mm-a), a nije niti bilo prvo unuče (nego 5. s jedne a 2. s druge strane) pa je stvarno imala malo igračaka.
a sad....mi smo ovisni o životinjama iz Škrinjice, one Schleissove ili kako se već piše...neki dan sam morala samo konje premjestiti u drugu košaru :shock:
ali se stvarno s njima igraju ko lude a svaka košta 30-ak kn pa ih dobiju relativno često...a onda nadopunjavamo s mamom i tatom srnom, jelenom i sl...
robice definitivno nakupujem previše na rodinoj rasprodaji ali se tješim da je i prodam pa sam nekako u manjem minusu :oops: