Koliko ja znam bebice su nosili mamama bez obzira na žuticu ali su ih malo prije uzeli zbog fototerapije
Printable View
Koliko ja znam bebice su nosili mamama bez obzira na žuticu ali su ih malo prije uzeli zbog fototerapije
Danas mi jedna frendica, koja je potpuno razočarana sa SD, ali iz drugih razloga, kaže da bi htjela drugi put roditi u Merkuru je je tamo 24 satni RI i da uopće nemaju sobe za bebe. Navodno su je prije imali, ali pošto su sve mame htjele da djeca budu s njima, prenamijenili su tu sobu za nešto drugo
otkad je ta informacija??
prije 21 mjesec ;) andreja mi nisu dali prvu noć, možeš svaku noć tražiti da beba bude u dječjoj sobi, a preko dana ih odnose svaki čas.
Nemojte dozvoliti uopće da netko drugi odlučuje o tome da li će vam dati bebu ili neće i na koliko dugo, i slične stvari. Pa vi ste majke te djece, aktivirajte svoju zaštitničku stranu podsvijesti, koja je doduše u civiliziranom društvu pritajena zbog kurtoazije (koja nam u nekim sitacijama može samo štetiti, jer zatomljujemo svoje druge instinkte).
Ne znam od kad je informacija, saznat ću drugi tjedan.
Meni Merkur ne bi bio ni na kraj pameti, ali njoj je najvažnije da je beba stalno s njom i išla bi tamo.
I mene je malo iznenadilo jer sam mislila da bi se već pročulo.
Ne znam jesi li već dobila odgovor, ja sam rodila na SD pa koliko sam vidjela nisu donosili djecu na dojenje (moj Roko nije imao), čak nisu baš ni dozvoljavali da mame izdoje mlijeko pa da se time nahrani beba...bebe su mogle vidjet tek nekih par minuta oko 13:00 i oko 20:00h i to tak nekih dan i po...katastrofa, molila sam Boga da moj ne dobije...Citiraj:
dijanam prvotno napisa
Dok sam bila u sobi mojoj cimerici su nosili bebu na podoje ali su je prije uzimali ili kasnije nosili od ostalih zbog fototerapije.
Rocky, a kad si ti rodila? Jel se radilo bas o bebama u zutici ili mozda nedonoscadima?
Romina, mozda je tvoja cimerica inzistirala da joj nose dijete?
Bas bi me zacudilo da to nije normalna praksa.
Vidiš mojima nisu, sad može bit da nisu inzistirale, stvarno ne znam, znem jedino da su pitale za izdajanje pa su im rekli da nemaju dovoljno izdajalica isl.
Koliko sam skužila na SD-u prolazi jedino inzistiranje jer ako šutiš oni sve po svojem.. :roll:
[quote="dijanam"]Rocky, a kad si ti rodila? Jel se radilo bas o bebama u zutici ili mozda nedonoscadima?
Ja 12.11.05., nije bilo riječi o nedonoščadi, a baš je vjerojatno stvar u inzistiranju...kao što sam već i napisala :)
Za nedonoščad se izdaja (na SD), a izdajalica zaista nemaju dosta.
Nije tražila...mislim da je i važno u kojoj mjeri beba ima žuticu...ili?znam da je cura stalno plakala jel mala ima žuticu i da joj je Stanojević objašnjavao ovaj dio za nošenje bebice
Možda si već dobila odgovor ili se odlučila, ali evo u Osijeku imaš mogućnost biti u apartmanu uz plaćanje mama, tata i beba 24h zajedno
Cekana, je da odlicno agitiras, je da super zvuci, a i Osijek mi je jedan od drazih gradova, ali ja svoje ipak obavljam u Zadru i drugi dan idem svojoj kuci.
A informacija je za prijateljicu iz Zagreba.
Vidiš može biti, mene su šetali inače na SD-u, prvo su me stavili u neku pomoćnu sobicu u rađaoni, pa na očuvanje trudnoće pa tek onda na babinje, u tom svemu je bila i jedna mama koja se je htjela izdajati za bebu pa joj nisu dali (nedonošče), ne znam, vjerojatno daju kad im se oslobode izdajalice, al kad je žvagu šipak... :/Citiraj:
Romina prvotno napisa
ne kužim: pa onda kažeš mužu da ode u ljekarnu i kupi ti izdajalicu, ili kao moja kolegica prije poroda me zamolila da joj donesem svoju izdajalicu (koju je btw koristila više nego ja, sreća da ju je uzela). I tražiš da ti donesu dijete, ili da budeš sa djetetom. Uostalom oko moje obje bebe su svaki puta u rodilištu bile polemike da li imaju ili nemaju žuticu, naravno nakon detaljnijeg pregleda nisu imale. I kao što nisam na pedijatriji dozvolila da odvoje bebu od mene, ne bih niti u rodilištu da je netko pokušao (drugi put, prvi puta sam bila totalno tele, nisam imala pojma o ničemu). Žutica nije razlog za nedojenje (ne drže ih 24sata pod lampama, a i o efektima toga mislim da sam nešto čitala), a na ovim stranicama sigurno ima negdje više informacija i o nedonoščadi (što se baš mora, a što se i ne mora baš).
Meni je danas na pregledu dr.Hafner otvoreno rekao da NEMA ŠANSE da postignem da dijete uopće ne odvajaju od mene... Oko poroda se sve da dogovoriti, no ovaj protokol sa vizitama i sličnim je non-negotiable. Da ga citiram: "To funkcionira na principu binarnog sistema: ili šutiš, ili napraviš skandal. Nema sivih nijansi."
Cijenim njegovu iskrenost, bar znam na čemu sam. Još uvijek se lomim između jedine dvije preostale opcije: ići na SD i tražiti otpust drugi dan ili ipak ići za Rijeku... A i jedno i drugo ima svojih pro i cons. Ne znam što ću, već sam u 30. tjednu, a sve sam neodlučnija...
Ček, jel se to odnosi i na ostavljanje bebe prek noći s mamom? Ili je mislio na uzimanje prek dana (ono kad ti dođe posjeta, vizite, pa ti ih uzmu na prematanje i tak to...)?Citiraj:
Luna Rocco prvotno napisa
Meni je nekak bitnije da mi ostave bebicu prek noći pa se nadam da to nije "non-negotiable" i da je to moguće dobiti?
Moja rang lista za normalan porod bi išla ovako:
1. Graz (varijanta od Felix), porod uz samostalne babice
2. Feldbach
3. Rijeka
4. SD ili Vinogradska, nisam sigurna. Mislim da su otprilike isto bebe s mamama.
Da mi treba carski zbog komplikacija u trudnoći, išla bih u Petrovu.
Nene, po noći ga imaš bez problema - to ti je, kao, taj "24 satni" rooming-in. Ovo se odnosilo na uzimanje preko dana. Preko noći ga možeš imati.
Meni je bitno da mi ga UOPĆE ne uzimaju...
Luna, to je ono kaj sam ti pričala. Mislim da nema šanse da se za sve izboriš. Mislim, možda se i uspiješ, ali uz veliko trošenje živaca i energije i riskiranje da ta prva 3 dana života svog djeteta budeš sva nervozna od te konstantne borbe i to prenosiš na bebu.
Ako ti je Hafner tako rekao (a on je meni tamo broj 1 što se tiče ovog o čemu pričamo), mislim da onda stvarno nema šanse.
Dakle ili se pomiriš da je kratko odvedu ili odeš u Rijeku.
A kaj ne može ni tata biti s bebom dok ti nisi?
Ma na SD tata nakon poroda uopće nema pristup odjelu babinjača. :( To nam je isto totalna depresija, dobije dijete i onda 3 dana bude doma sam. :(
No, reče meni Hafner da uvijek mogu napraviti skandal. :mrgreen:
Šalim se, ne vjerujem da ću imati energije...Za sad računam ovako: vjerojatno nikako neću uspjeti izbjeći razdvojenost nakon poroda, a onda drugi dan na viziti zatražim otpust. To mi je donekle prihvatljivo, iako se nadam da ću se izboriti za više (potpuno nerazdvajanje). No, ne smijem se uljuljkati u takva razmišljanja, jer bih, ako mi ne uspije, nakon poroda mogla pasti u težu depresiju, a to mi zadnje treba.
Što si ti odlučila (ako si odlučila), kamo ćeš?
da li u roomingu ti prematas bebu ili ju nose na prematanje?
i da li je beba u svom kreveticu?
Mislim da je nose, ali da možeš zatražiti i da je sama premataš. Navodno rade problem oko robice, ako je obučeš u robicu koja nije bolnička?!Citiraj:
lidac2004 prvotno napisa
Za krevetić ne znam, vjerojatno ima.....
na SD-u ima krevetic. ali ja ga nisam upotrebljavala. kao, uostalom, ni poslije bolnice :mrgreen:
da, baš super što rade problem oko robice; kad se sjetim kak mu je robica stalno bila pobljuckana i smrdila na kiselinu :x
Ja još ne znam. Ili SD ili možda Rijeka ako sve bude u redu s trudnoćom. Jer prošla je kao bila rizična :roll:
Iako MM ima slične argumente protiv Rijeke kao i ti. Čisto tehničke prirode. Ali to se sve da srediti.
Mislim, čak i da ne mogu roditi u vodi, nekak mi se čini da im je tamo drukčiji pristup u svemu. Iako, to mi se čini samo iz iščitavanja ovih topica.
Ali, onda bih se možda za te neke "alternativnije" postupke mogli izboriti i na SD. Osim za ove ovih tvoje ;)
Zanimljivo je znati da su sami perinatolozi (znači i neonatolozi) još 2003. donijeli rezoluciju u kojoj piše sljedeće (podebljat ću dio koji se odnosi na ovajanje):Citiraj:
Luna Rocco prvotno napisa
Imam još štofa ako nekom treba.Citiraj:
REZOLUCIJA XX. PERINATALNIH DANA «ANTE DRAŽANČIĆ»
«ZA ZAŠTITU MATERINSTVA I DJECE I HUMANIJE RAĐANJE»
Imajući u vidu sve promjene koje su se od održavanja prvih Perinatalnih dana 5.1.1973. do danas dogodile u perinatalnoj zaštiti, a odnose se na:
- Domovinski rat uz sve nepovoljne utjecaje ratnih zbivanja na zdravlje,
- smanjenje broja živorođenih od preko 50.000 na oko 40.000 godišnje,
- smanjenje prirodnog priraštaja od +2,5‰ (više živorođenih nego umrlih) na -1,5‰ (više umrlih nego živorođenih),
- smanjenje socijalnih prava majki i dojilja,
- dezintegraciju ginekološke i pedijatrijske zdravstvene zaštite,
- smanjenje perinatalne smrtnosti od 25,8‰ na 6,9‰,
- smanjenje učestalosti nedonošenosti od oko 7% na 5,5%,
- proglašenje 15 rodilišta «Prijateljski naklonjenim djeci» («Baby Friendly Hospital»)
- povećanje učestalosti stope dojenja u rodilištima,
- poboljšanje preživljavanja nedonoščadi najmanjih težinskih skupina,
a koje su se dogodile unatoč tomu što u hrvatskoj perinatologiji:
- još uvijek službeno nije provedena regionalizacija uz organizirani transport «in utero» i «k sebi», te povratni transport,
- postoji znakovit manjak osoblja i opreme,
- programi školovanja osoblja nisu prilagođeni europskim normama,
hrvatski perinatolozi na jubilarnim XX. Perinatalnim danima «Ante Dražančić», imajući u vidu Konvenciju o pravima djeteta Ujedinjenih naroda iz 1989. godine, Kodeksa medicinske etike Svjetske liječničke udruge iz 2000. godine, Deklaraciju iz Barcelone Svjetske udruge za perinatalnu medicinu iz 2001. godine, te Kodeks medicinske etike i deontologije Hrvatskog liječničkog zbora iz 2002. godine, donose slijedeću Rezoluciju:
Prava majki
1. Svaka žena i njezin partner imaju pravo dobiti odgovarajuću izobrazbu o reproduktivnom zdravlju, trudnoći, porodu, prirodnoj prehrani i njezi novorođenčeta. Zdravstveni sustav je obavezan pružati takve informacije, uz promicanje nazočnosti oba partnera na multidisciplinarnim pripremnim tečajevima za porođaj kao dijelu prenatalne zdravstvene zaštite.
2. Sve žene imaju pravo na odgovarajuću i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu tijekom trudnoće. Ta će se kvaliteta najbolje postići ako zdravstvenu zaštitu pružaju dobro educirani stručnjaci, među koje u našem sustavu svakako spadaju specijalisti ginekolozi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
3. Svaka žena ima pravo na odgovarajuće informacije o napretku dijagnostike i liječenja te tehnološkom napretku koji se odnose na trudnoću i porod. To se naročito odnosi na postupke prenatalne dijagnostike, o čijem izvođenju partneri moraju donijeti slobodnu i na informiranosti zasnovanu odluku, te na postupke tijekom poroda i babinja.
4. Pravo je žene da za vrijeme trudnoće ne dobije otkaz i da trudnoća predstavlja prepreku pri zapošljavanju. Trudnoća ne smije biti diskriminirajući činitelj u nijednom pravu iz radnog odnosa. Mora se poštivati pravo na porodiljski dopust, te na stanku za vrijeme dojenja, ako je dijete na prirodnoj prehrani. Naročitu pozornost posvetiti ostvarivanju prava majki visokorizične i hendikepirane djece.
5. Svaka žena ima pravo podijeliti odgovornost o pitanjima vezanim uz reproduktivno zdravlje s ocem djeteta. Očeva se odluka ogleda u poštivanju odluke majke. Sve žene imaju pravo da ih njihov partner ni na koji način ne prisiljava na bilo što povezano s majčinstvom. Odluke o reprodukciji prava su koja s podjednakom odgovornošću dijele oba partnera (muškarac i žena).
6. Svaka trudnica ima pravo na informaciju o dobrobitima dojenja, uz poticaj da s dojenjem započne neposredno nakon poroda tijekom kontakta «koža na kožu». Svaka žena ima slobodno pravo donijeti odluku o načinu prehrane svoga djeteta. Informirana odluka o umjetnoj prehrani ne smije biti diskriminirajuća ni za majku niti za dijete.
7. Omogućiti rodiljama slobodu kretanja i izbora položaja koji im odgovara za vrijeme rađanja, osim ako to ograničenje nije potrebno zbog preveniranja ili ispravljanja komplikacije tijekom poroda, ne potičući rađanje samo u položaju kad su leđa na ravnome, a noge podignute.
8. Žena mora biti obaviještena o svim postupcima koji se obavljaju na njoj i njezinom novorođenčetu i o tome mora dati svoj pristanak. Svaka žena ima pravo biti sa svojim djetetom čitavo vrijeme boravka u bolnici pod uvjetom da ona to želi i da im zdravstveno stanje to omogućuje. Treba poticati i omogućiti rani kontakt ne samo zdravog već i bolesnog novorođenčeta i njegove majke.
10. Svaka žena ima pravo na svoju privatnost, a dužnost je zdravstvenog osoblja da joj to omogući.
Prava novorođenčeta
1. Dostojanstvo novorođenčeta kao ljudskoga bića je najveća vrednota. Novorođenče mora biti zaštićeno u skladu s Konvencijom o pravima djeteta.
2. Svako novorođenče ima pravo na život. To pravo moraju poštovati svi bez diskriminacije u odnosu na rasu, spol, imovinsko stanje, vjeru ili bilo koji drugi razlog. Moraju se poduzimati potrebne mjere zaštite djece od diskriminacije. Ono se može unaprijediti ako se provede regionalizacija perinatalne skrbi, te bi se tako smanjio udio donošene novorođenčadi u perinatalnoj smrtnosti, a povećala učestalost rađanja najnezrelije novorođenčadi u središtima najviše razine, gdje im se može pružiti bolja skrb.
3. Ne treba pokušavati pod svaku cijenu održati na životu nedonošče koje je nezrelije od najniže granice preživljavanja. U tim slučajevima kod primjene prava na ispravnost odluke, u obzir valja uzeti zemljopisni, socijalni i ekonomski položaj mjesta rođenja. U ekstremnim slučajevima valja obavijestiti roditelje, koji kad god je to moguće, moraju sudjelovati u odluci prije ili nakon rođenja djeteta. Takvom je novorođenčetu potrebno omogućiti najneophodniju skrb bez invazivnih postupaka («comfort care»), uz poštovanje njegovog dostojanstva i prava na dostojnu smrt.
4. Svako novorođenče ima pravo na pravilnu prehranu koja mu jamči pravilan rast i razvoj. Kontakt «koža na kožu» majke (ili oca) i novorođenčeta neposredno po porodu u trajanju od 30 minuta, stavljanjem na prsa treba omogućiti u svim rodilištima, što je od izuzetne važnosti za psihomotorički razvoj djeteta i uspostavu majčinstva. Majku valja poticati na dojenje i olakšati njegovu provedbu. Kad majka ne može dojiti zbog osobnih, fizičkih ili psiholoških razloga, valja omogućiti pravilnu umjetnu prehranu. Trebalo bi obnoviti postupak donošenja zakona o dojenju, čime bi se značajno unaprijedio prirodni način prehrane, te omogućio pravilan marketing zamjena za majčino mlijeko.
5. Sva novorođenčad ima pravo na odgovarajuću zdravstvenu zaštitu. Djeca imaju pravo na osiguranje najviše moguće razine zdravlja, te pristup svim vidovima zdravstvene zaštite, prevencije i rehabilitacije. Naročito je važno praćenja rasta i razvoja i provođenje preventivnih mjera. Pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su najpozvaniji pružati takvu skrb novorođenčadi i dojenčadi. Pri tome je za praćenje rasta i razvoja te pruženih mjera zdravstvene zaštite primjena Zdravstvene knjižice djeteta od izuzetnog nacionalnog značaja. Za skrb neurorizične novorođenčadi potrebno je osigurati multidisciplinarni i jedinstveni pristup za cijelu državu.
6. Novorođenče se ne smije odvajati od roditelja protiv njihove volje. To je naročito važno za vrijeme boravka novorođenčeta u bolnici. Rana uspostava kontakta roditelja sa zdravim a naročito bolesnim djetetom uz uvođenje prema obitelji usmjerene skrbi najvažnije su zadaće zdravstvenoga sustava u slijedećem razdoblju.
7. Svako novorođenče ima pravo iskoristiti mjere socijalne zaštite i sigurnosti. Ovo se u jednakoj mjeri odnosi na mjere zdravstvene zaštite i njege i na pravnu zaštitu. Pri tome je od izuzetne važnosti uloga Pravobranitelja za djecu.
8. Svako novorođenče ima pravo na visoku razinu učinkovite društvene skrbi, koja će mu omogućiti optimalan fizički, mentalni, duhovni, moralni i socijalni razvoj. Društvo je odgovorno za razvoj svih pretpostavki da se ovo pravo može ostvariti. Bez pisanog pristanka roditelja ne smije se učiniti bilo kakav medicinski postupak koji bi ograničio autonomiju novorođenčeta, te samo u hitnim situacijama može postojati izuzetak od toga principa, kad liječnik mora djelovati u obrani najboljeg djetetova interesa, te kad nema nikakve mogućnosti kontaktiranja roditelja ili staratelja.
9. U slučaju posvajanja, svako novorođenče ima pravo biti posvojeno uz najviše moguće garancije. Djetetov interes mora uvijek biti na prvome mjestu, te valja imati sve potrebne garancije koje jamče da je usvajanje prihvatljivo.
Novorođenče je osoba sa specifičnim pravima koja ono samo ne može tražiti zbog svoje fizičke i mentalne nezrelosti. Ova prava povlače niz obaveza i odgovornosti za društvo u cjelini, a provođenje navedenih prava i obaveza moraju osigurati zakonodavna i izvršna tijela zemlje.
Zdravstveni djelatnici ne bi smjeli prihvatiti nedostatak sredstava kao izgovor nepoštovanja gore proklamiranih prava majki i novorođenčadi.
Puno ti hvala na ovome, Vedrana.
No ja se bojim da ovi na SD misle da rooming-inom ispunjavaju navedene uvjete i da razdvajanje nakon poroda i za vizite i nije neka trauma.
H. mi je rekao da podoj i kontakt nakon poroda nije problem, znači neće mi zgrabiti dijete iste sekunde i pobjeći s njim, problematičan dio mojih zahtjeva odnosi se na vizite i sl, jer nje to, kao, "kratko" razdoblje. Ja ne mislim da će tih pola sata poremetiti dojenje, bojim se razdvajanja iz drugih razloga, ali opet, vidim da se prema ovom dokumentu mogu pozvati na svoja roditeljska prava - ovaj dio mi je posebno ohrabrujući:
Novorođenče se ne smije odvajati od roditelja protiv njihove volje.
evo ja sam na brzinu preletila ovaj topic pa cu malo ko padobranac...marka sam rodila na carski, prvi put sam ga dobila nakon skoro 48 sati (prije toga na tri min za "upoznavanje") donosili su ga i odnosili kako su htjeli a mm je bas kao sto je rekla Luna bio doma sam i jadan i trcao je svaki dan da ga pogleda na dvije sekunde kroz ono staklo u hodniku :cry:
tada nisam znala nista o tome, danas znam....ja bih isla u rijeku, pogotovo sa prvim djetetom. kad ti je prvo i nema toliko puno tehnickih poteskoca...osim sto je skupo jer ipak moras prvobitno neki smjestaj isl. ali ja bih to dozivjela kao avanturu...i sa bebicom i mm-om bila po citav dan zajedno i sretna u rodilistu. uvjerena sam da je depresija koja te ulovi taj treci dan puno blaza nego kad si sam i jadan. za drugo je ponesto teze jer ipak onda starijem djetetu remetis red i ritam i sl. ali ozbiljno razmisljam o toj soluciji za drugo dijete ako se do tad u zgb nista ne promjeni. osobito ako tada budem si to mogla financijski priustit.
Mene zanima kako točno izgleda taj rooming na SD, jel bebe imaju svoj krevetac uz majčin ili nešto drugo?
Jer npr. u Rjeci su te kolijevke odmah uz veliki krevet i apsolutno nema nikakvog razloga da beba recimo ne leži u toj kolijevci pored tebe za vrijeme vizite, illi da je se tamo pedijatrijski ne pregleda.
Mislim da ima, ali da je stvar uređena tako da beba ima vizitu kad i ti - znači, doktor dođe u sobu gdje su rodilje, a za to vrijeme uzmu bebe koje idu na svoju vizitu. Tako da ne možeš s njima ni ako želiš, jer moraš biti na svojoj viziti :/Citiraj:
mamma Juanita prvotno napisa
Nezgodno. Oni, navodno, takve neke stroge protokole imaju zbog nedostatka financija, ali meni se više čini da je zbog komocije.
To je inače i meni bila glavna enigma, što ih za vrijeme vizite smeta bebica koja leži u krevetiću do.
U Čakovcu ne uzimaju bebe za vrijeme vizite - nakon vizite rodilja, otprilike pola sata kasnije u sobu dolazi vizita beba (pedijatrice). I to je to.Citiraj:
Luna Rocco prvotno napisa
Jedino što moraš bebu otkopčati sa zize kako bi se, khm... jel'te, lakše rodilja namjestila za pokazivanje, khm...
Pa to je onda stvarno besmisleno! Kakve to veze ima s uvjetima?!! Ako mogu u Rijeci i Čakovcu doći vizite i za mame i za bebe u sobu, zašto ne bi mogli i na SD?Citiraj:
Mislim da ima, ali da je stvar uređena tako da beba ima vizitu kad i ti - znači, doktor dođe u sobu gdje su rodilje, a za to vrijeme uzmu bebe koje idu na svoju vizitu.
Mislim, u čem je problem nakon ginekološke vizite da odmah ped. pogleda i dijete? Ako bi im to stvaralo gužvu, pa nek se rasporede pola sata jedni nakon drugih.
Sve to skupa mi nema nikakve veze s logikom.
Ma nema tu volje, u tom je problem...
A zašto ti tražiš logiku u tome?
MJ, vidim da bi skupa trebale ići boriti se protiv vjetrenjača, jer ima otprilike isto smisla kao i pokušati naći logički slijed u hladnom bolničkom protokolu.
Vedrana :mrgreen: .Citiraj:
VedranaV prvotno napisa
Ma nekako mi se čini da se ljudi jednostavno pomire s nekim takvim protokolima za koje im se, kao da je snimljeno na traku, papagajski ponavlja da je tako zbog nedostatka novca.
Pa onda pokušavam ne odbaciti to a priori, nego istražiti ima li trunke istine u tome.
I ponovo zaključim da nema, jer za te preinake novci uopće nisu bitni.
LR, pa to i radimo ;) .Citiraj:
MJ, vidim da bi skupa trebale ići boriti se protiv vjetrenjača, jer ima otprilike isto smisla kao i pokušati naći logički slijed u hladnom bolničkom protokolu
Luna, tebi će izgleda biti najbolje put pod noge pa u Rijeku. pa makar ne rodila u vodi.
A kad uvide da im žene iz Zagreba počinju odlaziti u Rijeku i to ne samo radi poroda u vodi i da taj postotak raste, možda se malo i zamisle.
Iako, opet se ograđujem, ne znam, kako je baš točno sve u Rijeci, ali prema prikazanom, očito je bolje.
Ja još uvijek imam i tu opciju. Više SD, ali ovo mi je as u rukavu. Meni je malo olakotna okolnost što će biti ljeto pa mi je tako svejedno gdje smo sa starijim djetetom na moru :) . Možemo na ljetovanje i u Rijeku, Opatiju... :mrgreen:
Ja razmišljam isto kao i Luna. NE ŽELIM da mi uzimaju dijete, čak niti za vrijeme vizite. Isto planiram roditi na SD. Razmišljam i o Rijeci. Koliko košta porod u Rijeci?
Nikolko :).
Košta ti sterilna odjeća za tatu :roll:, ne znam koliko točno (400 kuna?).
I košta put i nekakav smještaj.