Citiraj:
Članak 9.
Na ulici, javnoj površini, u parkovima te u prostorijama koje služe zgradi kao cjelini (stubište, ulaz, dizalo, dvorište i slično) pas se mora voditi na uzici tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje ljudi, drugih životinja i njihovo kretanje.
Psi koji su zbog svojih urođenih svojstava i agresivnog instinkta ili izvježbanosti opasni za sigurnost ljudi, a posebno dobermani, američki strafordski terijeri, bulterijeri, pitbul terijeri, rotwaileri, doge, njemački i belgijski ovčari, japanski borilački psi, veliki japanski špicevi, mastifi, šarplaninci i njihovi križanci, moraju se, na površinama iz stavka 1. ovog članka, voditi na uzici, obvezno s brnjicom.
Iznimno od stavka 2. ovog članka bordoške doge i napuljski mastifi vode se, na površinama iz stavka 1. ovog članka, na uzici, ali bez brnjice.
Tekst koji citirate je tekst gradskog pravilnika, a ne zakon i to grada Zagreba. Ili gradska skupština donose zakone!? ....i za svakoga koji se imalo razumije u kinologiju jasno je da ga nisu slagali nikakvi stručnjaci, već ljudi koji žive u strahu od nepoznatog ( pasa ).
Rotwaileri, njemački i belgijski ovčari su službeni psi koji nisu uzgojeni da bi bili agresivni već su uzgojno selektirani najstaloženije, najstabilnije jedinke koje ljudima pomažu u najsloženijim poslovima. Možete li zamisliti kako policajac s belgijskim ovčarom traži drogu, a ovaj ( pas ) se okrene i napadne prolaznika!!??
Psi koji spadaju u skupinu terijera su nepredvidivi i mušičavi te bi pri njihovu držanju trebalo biti na oprezu.
Slažem se da psi ne trebaju šetati po parkovima za djecu i da njihovi vlasnici trebaju za njima čistiti kakicu. No, na žalost i ljudi često svoje fiziološke potrebe obavljaju svoje fiziološke potrebe na neprikladnim mjestima i tu se ništa ne može učiniti. U Rimu sam pored samih zidina Vatikana vidjela kakač s papirom ( psi ne brišu guzu ), a o zagrebačkim vežama u centru grada da ne govorim. Stoga smatram da je sve do kulture pojedinca, pri čemu mislim čovjeka, pas nema ništa s tim.
Što se agresivnosti tiče cijeli sam život s različitim psima i odgovorno tvrdim da je opet sve na čovjeku. Jednom u životu me ugrizao pas ( križanac pudla i šnaucera ) i to je bila isključivo moja krivnja jer sam mu prišla na način zbog kojeg se on osjetio ugroženim. Poznavala sam nekoliko baš agresivnih pasa, no oni su bili takvi ili zato što su to vlasnici ciljano učinili od njih ili zbog nekih bolesti koje su preboljeli, a učinile su ih nestabilnima. Treća skupina su svakakvi mali terijeri koji nebrojeno puta pokušaju nekoga ugristi, no nitko ih ne shvaća ozbiljno jer su najčešće male kilaže, slatki i čupavi.
Živim s kujicom rottweilera i leonbergerom ( dlakavi telac ). Nikada u ovih deset godina nisam se našla u situaciji da bi ona napala psa, a kamoli čovjeka. Prije nekoliko godina imala sam provalu u kuću u kojoj je bila i ona. Na moju žalost, nije niti zalajala. Od prvog dana je među ljudima i ne doživljava ih kao opasnost. Kad je moj sin bio manji ljudi su me po ulici zaustavljali čudeći se da sam toliko luda da držim takvog psa i dijete kad je poznato da takvi psi kolju djecu! Koliko neznanja i predrasuda u ljudskim glavama i srcima. Moja je kuje dolaskom bebe u obitelj postala samo nešto opreznija jer je ljudsko štene bilo bespomoćno i trebalo ga je zaštititi! Sada je mali malo veći i često je " trenira ". Nikada baš nikada taj pas nije pokazao niti trunku agresivnosti niti prema njemu niti prema ikome drugome. Naš drugi pas je isto prava beba od šezdesetak kilograma. Od njega ljudi manje zaziru jer je čupav i puno svjetliji od mog " crnog vraga ".
Nitko na ovome svijetu ne može me uvjeriti da su psi opasni, potencijalno su opasni neodgovorni ljudi koji ih drže! Osim toga, otvorite stranice crne kronike i objektivno, statistički gledano, recite koliko ljudi ugrožava druge ljude!? Koliko bi ih trebalo staviti na povodnike, navući im luđačke košulje, odstraniti iz društva.... Unatoč tome što je čovjek čovjeku mnogo veća opasnost ( Homo homini lupus ) sasipajmo drvlje i kamenje na pse!
I na kraju priznajem, moji su psi agresivni, ponekad prenaporni u svojoj potrebi da ih se češka i svoje goste moram braniti od njihove potrebe za bliskim kontaktom:
(A jedino opasno po ljude na tom psu je smrad iz gubice.)
;)