početnik nastavnik ima 989 € neto, možeš si tu izračunati ako te zanima, ovo su novinari napuhali naravno kao i inače ili je to bruto možda
https://ucenici.com/kalkulator-place...odinu-u-eurima
Printable View
početnik nastavnik ima 989 € neto, možeš si tu izračunati ako te zanima, ovo su novinari napuhali naravno kao i inače ili je to bruto možda
https://ucenici.com/kalkulator-place...odinu-u-eurima
Vjerojatno nisam jedina koja poznaje nekoga tko je presao iz npr. IT sektora u neku školu. Kod mene se radi o majkama koje nisu stizale brinuti o svojoj djeci. Preporodile su se u skolama. Stres i kolicina rada je neusporediva s realnim sektorom. Place su im tada pale na 50% prijasnje. I sad su u IT-u place znacajno vise od 9 do 12K kuna, ali su IT mjesta u dobi od 50+ prilicno nestabilna/neodrživa. Tako da sad u sasvim novom svjetlu gledam prosvjetarska radna mjesta. To ce povoljno utjecati na to da ta radna mjesta postanu atraktivnija za jači kadar u deficitarnim predmetima.
Ne radi mi kalkulator na mobitelu.Citiraj:
Willow prvotno napisa
U novinama je pisalo da je to medijan neto place, tako da vecina zaradi toliko (ako je istina). 9 000 obicni, do 12 000 onaj neki najvisi, ne znam kako se zove, izvrsni ili tako nesto.
Zadnjih dvije godine sestra (inace profesorica u srednjoj skoli) i ja (nemam veze s prosvjetom) usporedjujemo kruske i jabuke, iliti prvi i drugi razred zagrebacke osnovne skole i kindergarten i prvi razred prosjecne javne americke skole. Djeca su u skoli jednaki broj sati, s tim da njezino dijete ide u ovo sto Peterlin zove produzeni boravak, a moje ima cjelodnevnu nastavu.
Programi su totalno nebo i zemlja. Ucitelji su vjerojatno slicno umorni. (Nasi su u skoli od 7:30 do 16h, od tog rade direktno s djecom od 8 - 2:30, uz pauzu za rucak. U vrijeme kad djeca idu na predmetnu nastavu pripremaju se za ostatak dana/tjedna itd.)
Sretna sam sto mi dijete za godinu dana izlazi iz skolskog sustava i sto nece biti niciji pokusni kunic.
Nasa djeca premalo borave u skoli?
To je razlog ove reforme? Koje ono po redu? Ministarstvo ispunjava formu prema necemu na sto su se obvezali ili samo moraju potrositi dobivena stedstva?
Ne znam samo kako ce prisiliti roditelje koji ne žele da im djeca nakon obaveznog dijela programa ostaju na dop,dod itd.?
Ja ovdje vidim prednost samo za razrednu nastavu i djecu koja trebaju boravak jer roditelji rade. Ok. A sto sa svim onima koji doma imaju baku,djeda, roditelja koji ne radi,na porodiljnom je, radi online i sl.i koji zele s tom djecom provoditi sto vise vremena?
Ucenje u skoli nakon nastave? For real? Ja prva trebam mir, svoju sobu i par metara mjesta za hodanje jer najbrze ucim naglas citajuci, ponavljajuci i hodajuci..:mrgreen: Plus takva sam da svaki dan trebam vrijeme za sebe i svojih par ljudi s kojima sam ja-ja.
Da me sustav prisiljavao da kao dijete od 8h-17h budem u skoli, prošvikala bih.
Vjerujem da ce A2 i B dio programa biti za one koji to zele.
Vezano za placu od 9000 kn: da, tolika je bez napredovanja nakon 20+rada u skoli i s jednim djetetom kao olaksicom. Za one koji tek misle uci u sustav je ispod 1000 eura .
rossa, slažem se u potpunosti :)
moji klinci - jedan uči naglas, drugi uči hodajući po sobi
nema šanse da išta nauče u školi
STEM-ovci sve čekaju u redu da se isprazne mjesta pa da se zaposle u školi :lol:
Rosa, Willow, slažem se u potpunosti
Apropos STEM-ovci i rad u skoli: kod mene ih je u zadnjih desetak godina prodefiliralo valjda 15-tak...vecina dođe jer su u privredi imali burnout i nadaju se da ce se spasiti...:roll: :mrgreen:
Kad im uvale 15+programa, polja učenja, za dosta strukovnih predmeta ne postoji udzbenik osim za osnove osnova, sretni su ako im predhodnik ostavi skripte...shvate da svaki tjedan imaju barem jedno razredno vijece koje je u drugoj smjeni, nastavnicka vijeca koja pocnu u 19h i traju satima...da im u vrijeme "praznika" nije godisnji nego obavezna edukacija u trajanju od 6 suncanih sati i tako vecinom 4 dana...pa upadne ZSV koji je na drugom kraju zupanije, a kao novi prosvjetar, pripravnik mora ici na sve to plus poloziti pedagoske predmete jer vecina su inzinjeri i nisu to na faksu slusali..plus kad shvate da kad uđu u razred pun klinaca od 16,17 godina...da vecinu te djece uopce ne impresionira niti njihovo znanje niti iskustvo i da je pedagoski rad prvi, a struka negdje usput.....vecina se gorko razocara i ode dalje.
Ne daj Boze da im uvale i razrednistvo....:trci:
Na ovaj projekt optimistično mogu gledati samo
- oni čija su djeca u vrtiću ili u 1., 2. r. OŠ,
- oni koji su se vratili iz inozemstva i tamo su im djeca već pohađala cjelodnevnu nastavu,
- oni koji nemaju blage veze kako kurikulum predmetne nastave izgleda (i kako pubertetlije preživljavaju 6. i 7. sat škole), kakav je prosječni sastav razreda i koliko divljaka/divljakuša po m² ima.
- oni koji misle da je 95% nastavnika visokostručno, motivirano, radišno, empatično i pedagoški talentirano.
A medijski spinovi o "prosječnim" plaćama i dalje su očito jako uspješni. Jedina informacija koja je važna glasi: kolika je početna plaća mladog nastavnika bez djece.
Tako je.Citiraj:
čokolada prvotno napisa
Placa nastavnika pocetnika je manja od place pomocnog (?!) kuhara u ZG-restoranu, provjereno.
Ono sto smatram dobrim u ovoj shemi cjelodnevne nastave je povecanje satnice HRV i MAT i konacno uvodenje obaveznog drugog stranog jezika.
(Ovo s jezikom su uveli valjda sekundu do 12 jer su tek nedavno uvidjeli da se na FF na jezike koji nisu ENG upisuje sve manje studenata koji imaju sve losije predzanje. Pa jasno kad vise ne postoji bazen iz kojeg ces crpiti te ljude. Skuzili konacno da ce za 10 godina svijecom traziti profesora jezika koji nije ENG..iako su se ulaskom u EU obvezali na visejezicnost, tek sad se zbrojili. Tako da taj drugi jezik vise nece biti izborni gdje se ne nauci nista jer svi moraju imati 5 inace ih roditelji ispisu jer im "kvari prosjek", u drugoj smjeni je itd...)
No zanimalo bi me, je li itko sto pitao roditelje, ucitelje i nastavnike, ravnatelje, strucne suradnike, asistente u nastavi pa, ako hocemo,mozda i samu djecu, barem ove od 5.-8.razreda, ili su sve doveli pred gotov cin?
Javna rasprava znamo cemu sluzi i znamo da se ne usvoji nista sto vec nisu zamislili.
Nadam se da bi djeca koja ima poteškoće bila izuzeta od ove debilane jer ne znam kad bi njima organizirali terapije u logopeda, edukacijskog rehabilitatora, možda noću? Ili bi to bilo organizirano isto u školi, poškaklji me, da se nasmijem. Inače od plana ionako neće biti ništa, primjer Splita, od 29 osnovnih škola, samo sedam radi u jednoj smjeni, 20 u dvije, a dvije u tri smjene. Osam osnvnih škola nema nikakvu dvoranu, 20 ih nema mogućnosti spremanja toplog obroka. Dakle za provedbu ovog plana, samo bi u Splitu trebalo izgraditi 10 škola, a otkad je Tita zsbolila noga, izgradila se jedna.
Što se tiče drugog jezika imam primjer iz susjedstva frendičini nećaci
Prvi engleski, drugi kod dečka njemački, kad je nahrupili gradivo, mali se ispisao iz izbornog, kak bi to ugledalo da je obavezno?
Usto mali nema želju za ff!
Ne razumijem tvoju zadnju recenicu,moram priznati.Citiraj:
jelena.O prvotno napisa
A gle, moj vlastiti sin bi, da moze, kroz cijelo skolovanje sebi ostavio samo Povijest i TZK. Sa sveg ostalog bi se ispisao..:lol:
Tu bi se sad dalo raspravljati o osobnim preferencijama, no cinjenica je da smo mali narod koji zivi dobrim dijelom od turizma i trgovine i visejezicnost vecini moze biti samo prednost.
Uostalom, ako odrasli ljudi upisuju neke tecajeve jer vide da bi od toga mogli imati koristi, to su najcesce razni informaticki tecajevi i tecajevi stranih jezika.
Moj osobni primjer:Kemija...dvije godine u OŠ, 4 godine u gimnaziji. Nisam se makla od periodnog sustava elemenata, nekoliko spojeva i izraza. Nikad nisam bila u situaciji da sam pomislila :"Boze, da barem kuzim tu kemiju"..nikad. I da je bila izborna, ispisala bih se prvom prilikom...kao i s jos barem 5 drugih predmeta...al za njih mi je kasnije ipak bilo drago da imam neka znanja.:mrgreen:
Kad se već uvodi obavezni drugi strani jezik, nadam se da će se i poraditi na programu njemačkog. Na kraju osnovne djeca super znaju pričati engleski, a njemački ne znaju skoro ništa. Negdje je očito problem. Imam dojam da je u zadnjih 30 godina program engleskog promijenjen znatno na bolje, a program njemačkog je ostao na bubanju gramatike.
:lool:Citiraj:
naplavomzalu prvotno napisa
Mislim da je Jelena htjela reci da ne zeli na FF-filozofski fakultet.Citiraj:
rosa prvotno napisa
Moja djeca, a vjerojatno ni unuci, nece pohadjati hrvatsku skolu pa uglavnom samo lamentiram. Za osnovnu skolu, radi li stvarno toliko roditelja od kuce, ili su nezaposleni ili imaju bake da je stvarno nezamislivo da je dijete u organiziranom programu do kasnog poslijepodneva, odnosno otprilike kraja standardnog radnog vremena? Djeca koja odlaze kuci, pogotovo mladja, i tamo borave sama sa sobom, stvarno provode kvalitetno vrijeme koje bi svakako bilo steta izgubiti i zamijeniti (kvalitetnim) skolskim/organiziranim programom?
Ono s cim direktno imam iskustva s ove strane bare je cjelodnevna skola od kindergartena do kraja petog razreda. Nastavni satovi su prilagodjeni dobi, ne zvonu koje zvoni za sve (zvoni samo ujutro za pocetak nastave i prije vaznih obavijesti preko razglasa). Kod mladjih, cjeline traju 10-15 minuta, pa idu rotacije, odmor... Kod starijih, instrukcija traje dulje. Ovo je sinov raspored za cetvrti razred. Razredni ucitelj je slobodan u vrijeme specialsa, recess i lunch perioda. Kcer u prvom (druga godina skole) nema ovakav raspored jer se uciteljica puno vise prilagodjava stanju u razredu, od dana do dana. Jedino sto je kod njih fiksno je vrijeme rucka (zbog mjesta u cafeteriji) i specials, jer su kabineti i specials ucitelji raspolozivi, naravno, samo tad. Djeca koja pohadjaju nastavu prema prilagodjenom planu, pohadjaju nastavu prema... prilagodjenom planu, neki uz asistente, neki bez, ali omoguceno im je sve sto im treba da budu uspjesni, od drugacijeg nacina prezentiranja nastave, pisanja testova, do sjedenja/nesjedenja, vise odmora, odlazaka u druge ucionice gdje mogu raditi sa special education uciteljem jedan na jedan.... Djeca kojoj treba podrska u citanju i pisanju imaju dodatne satove, grupno ili jedan na jedan, u vrijeme nastave. Logopedi cesto dolaze u vrtice i skole, a ako nije izvedivo, onda dijete izostane iz skole da bi otislo na terapiju. Nije propast svijeta.
Da ne radim, ili kad bih radila pola radnog vremena, skupljala bih ih iz skole u 2:50 (druge osnovne skole u distriktu zavrsavaju u 2:30). Nemam ni najmanju griznju savjesti ili bilo kakav osjecaj da bih, u slucaju da skola zavrsava u 11 ili 12, provodila super kvalitetno vrijeme s djecom, odnosno ona sama bez mene. Na sportove i slicno idemo poslije skole. U middle (6, 7, 8 razred) i high school postoje solidni, da ne kazem jaki, sportski programi u skoli, plus raznorazne aktivnosti koje djeca pohadjaju u vrijeme cjelodnevne nastave. Skola za middle i high zavrsava u 3:30 (pocinje kasnije od osnovnoskolaca zbog prijevoza autobusima -- nije svuda tako, neki gradovi mogu razvoziti sve u isto vrijeme).
Jasno mi je skroz da ovaj hrvatski plan ne izgleda ni priblizno ovako kako sam opisala, ali zelim reci da cjelodnevna skola ne mora, ni najmanje, biti mucenje i patnja. U krajnjem slucaju, recimo u srednjoj skoli, mi smo ostajali na nastavi do 20h u popodnevnoj smjeni, cesto od 13h. To je jednak broj sati kao i u danu lokalnog americkog srednjoskolca, samo sto ovaj ovdje ima puno kvalitetniji dan od onog kojeg sam imala ja).
Osnovna škola u koju je išao moj stariji...u Splitu, nema klime, nema dvorane, tjelesni se po kišnom vremenu odvijao na stepenicama škole, naravno da nema kuhinje niti ikakve mogućnosti kuhanja obroka niti da dolazi izvana jer se nema gdje jesti. Često u WC-u nije bilo toalet papira, on je nosio vlažni sa sobom u torbi. Dok ti neki osnovni uvjeti nisu zadovoljeni provesti pola dana u takvom okružju jest mučenje.
Škola u koju bi trebao moj mlađi je trenutno u 3 smjene, znači ništa osim izgradnje minimalno još jedne zgrade ne bi dovelo do mogućnosti cjelodnevnog boravka.
Ma, u takvom okruzenju, nazalost, nitko ne bi trebao biti ni pola dana. Izgraditi ili nadogradili kuhinju ili blagovaonicu, ok, treba prostora i novca (uz zelju), ali toaletni papir, sapun i rucnici, to mi nikad nije bilo jasno.
Nema to veze s nastavnim programom, nego više s izloženošću engleskom jeziku na internetu. Moji su sinovi učili njemački kao prvi strani jezik i na kraju engleski govore i pišu bolje, jer ga češće koriste.Citiraj:
ninaXY prvotno napisa
Moj mlađi je shvatio prednost znanja njemačkog tek na maturalnim putovanju, kad se zatekao na tom govornom području, negdje izvan velikih gradova... Tek tada mu je korisno poslužilo.
Upravo tako.Citiraj:
Peterlin prvotno napisa
Ja nekako ni ne pomisljam da netko zakljucuje da djeca bolje govore i razumiju engleski jer je program i metoda poucavanja tog jezika u nasim skolama bolja u odnosu na program i metodu ucenja njemackog.
Tolika izlozenost engleskom ga vise ne cini stranim jezikom. Mozda bas najvise kod engleskog jezika je cesto puta na natjecanjima nebitno tko je uceniku mentor, ionako vecinu spontano nauce sami.
A da bi klinci nakon 4 godine njemackog u OS trebali razumjeti i govoriti bolje, istina. No, kakva je to nastava? Uciteljice dijele petice da bi odrzale broj ucenika/svoje radno mjesto. Sat prije provjere rade iste zadatke koji ce biti na testu i onda jasno da svi dobiju 4 ili 5. Otuzno je to za obje strane.
Zato se nadam i vjerujem da ce ova promjena uvođenja obaveznog 2.stranog jezika ipak dugorocno donijeti napredak.
Dugorocno ce donjeti napredak profesorima stranih jezika koji ima puno na trzistu rada.
Sreca da mi djeca gotova sa osnivnim skolom. Tolika hrpetina sati i predmeta bez ikakve individualnosti . Ko da su nam djeca prazne ploce u koje moramo upisati sto vise podataka u tih osam godina. I sve to po zastarjelom sistemu , skcuci s predmeta na predmet , s teme na temu, trci se kroz godine ,kontinente, glagolska vremena ...
I po novom eksperimentu cijeli dan uz pauzu za rucak.
I onda još malu maturu
:mrgreen::roll:zanimljivo Kako je izgledala cjelodnevna nastava '70-ih? 'Imali smo dvije učiteljice, knjige smo kući nosili samo vikendom' (srednja.hr) , dvije škole u ćijem susjedstvu su u to vrijeme bile trosmjenske škole, recimo i moja, gdje smo hvatali učionu na sat dva, ili otišli u zbornicu opet na sat dva..
zašto se njihova zvala "cjelodnevna", samo zato jer ono što se sad još zove boravak i još i danas su te škole tako organizirane kao jednosmjenske, konkretno za moju i jednu susjednu školu je bilo pisanje zadaće ne u školi nego u prostoru između te dvije škole, s time da su đaci koji idu u boravak dolazili sami u taj prostor, pisali zadaćču i onda trčali na nastavu u svoju ppravu škola, koja je većinom ayr kod mene bila međusmjena, ali kad bi slučajno bila jutarnja, tada su poslije škole išli u taj prostor , kao i kad bi škola bila popodne oinda su imali ujutro boravak.
ako kažu da u Splitu bi trebalo sagraditi 10 škola da bi se to sve skupa moglo organizirati, moram reći da u širem kvartu gdje živim znači od mene do Jankomira bi trebalo sagraditi najmanje 3-4 škole da bi se isti plan mogao ostvariti, tio je pogled samo sa moje strane autoputa, da ne idem u širinu i preko Ilice!:roll::angel:
ali velim baš sreća što naša škola nema šanse za provođenje istog
a ako je bit ne imati instrukcije , tj da djeca sve nauče u školi, t definitivno mit, upravo iz jedne od tih škola sam imala dosta instrukcija, a ujedno znam par klinaca po privatnim školama ( znači nastava je strukturirana, pa opet ili starci rade s njima ili sa strane još imaju nekog...., treba malo više truda si dati da se nešto postigne nauči
, a što se tiče da je jedna od navedenih osoba rekla kak su pomagali se međusobno , to je i kod nas bilo i kružoci za učenje ( to smo imali i u osnovnoj , ali i u srednjoj)i za izradu ručnih radova, prodaje...., uz to i sa učiteljima i sami odlazili u šumu, potok, imali projekte u svezi ekosustava, skupljali papir, čistili okoliš, sadili drveća.......
po tome i mi smo imali cijelodnevni program nastave u 4-5 sati bivanja u školi:lol::ghug:
I ja sam išla u takvu cjelodnevnu nastavu, doduše ne 70-tih, nego malo kasnije. I ne četiri godine, nego srećom samo dvije, jer je škola bila pretrpana (mlado naselje, puno djece). Da ne evociram sad uspomene, reći ću samo da sam jedva dočekala da se riješim te cjelodnevne nastave i da počnem ići u normalnu smjensku školu, s 4-5 sati nastave dnevno, i da mogu zadaće i ostale školske obaveze obavljati svojim tempom, kod kuće, u mirnom okruženju :mrgreen:Citiraj:
jelena.O prvotno napisa
A to nas vraća na prve postove u ovoj temi, i razloge zašto to nije dobro rješenje za svu djecu - neka djeca se jednostavno ne osjećaju dobro u takvom okruženju kroz dugo vrijeme. Meni osobno nastava je bila laganica, ali odmori i vrijeme za "igranje" su mi bili beskrajno dugi, loše sam se osjećala u nestrukturiranoj sredini i trebalo mi je više vremena za boravak izvan škole kao institucije.
Ali kod jedne od navedenih škola je to bilo i 70-90 i sad pred koju godinu, za sve koji su željeli ići
Vidim da ovdje ima i zaposlenika škola. Zanima me procedura prijave i odabira škola na natječaju za eksperimentalni program koji za odabrane kreće već od iduće godine.
Tko točno odlučuje da se škola javlja?
Ravnatelj i Školski odbor?
Tko pita roditelje čija djeca pohađaju školu žele li biti dio eksperimenta? Nemojte reći da u Školskom odboru roditelji imaju predstavnika roditelja, ja osobno ne znam ni kada ni kako je izabran u Odbor. No recimo da je osoba zaista izabrana nekom većinom roditelja, treba li škola, prije objave službene kandidature, zatražit od predstavnika ŠO, mišljenje i Roditeljskog Vijeća?
Koja su naša roditeljska prava da zaštitimo djecu od eksperimenta?
Imamo li pravo žalbe ukoliko škola bude izabrana? I koja je procedura?
Pa sad...ako je ravnatelj normalan, prvo će se dobro raspitati u ministarstvu i potražiti odgovore na sva pitanja (sudeći po medijima, nema mu tko na njih odgovoriti).
Zatim sazvati učiteljsko i radničko vijeće pa izložiti planove i mogućnosti, dati zaposlenima da iznesu mišljenje. Predstavnici škole u ŠO trebali bi zaista predstavljati glas onih koji su ih izabrali, isto tako i predstavnik roditelja.
Ali! Tko zna kako će se postaviti ravnatelji kad im je ministarstvo bacilo fini mamac od 300.000 € za opremu škole (tj. za sve ono za što im NE treba građevinska dozvola), kao i finu povišicu ravnateljske plaće od 25%.
Vidiš da je HUROŠ (udruga oš ravnatelja) oduševljen.
Roditelji? Njih se ne pita, žao mi je.
Odnosno pita ih se preko svih predstavnika u VR, ali osoba u školskom odboru uglavnom glasa onako kako je netko obradi.
To ti je stvarno tako. Nisam bila u ŠO, ali sam dugo godina sjedila u Vijeću roditelja. Nemaš puno slobode... Imaš Zakon o odgoju i obrazovanju u kojem piše kako se sastavlja školski odbor (9 članova je bilo u našoj OŠ). U Školski odbor ulazi samo jedan predstavnik roditelja (ako se dobro sjećam, taj ne smije biti zaposlenik škole) ali ostali su predstavnici državne uprave, lokalne samouprave i osoblje škole. Treba pročitati zakon, ali sve se svodi na mišljenje Ministarstva i lokalne samouprave, jer taj jedan roditelj ne može puno utjecati. U pravilu je to osoba koja Vijeće roditelja informira o odlukama. Može imati eventualno neki utjecaj ako se glasa o nekim odlukama (jer je broj članova neparan) pa taj roditeljski glas može pretegnuti u ovu ili onu stranu. Samo mi to pada na pamet.Citiraj:
kvizorama prvotno napisa
Školskom odboru se možeš i žaliti, ali u pravilu to dođe do MZOŠ. Odluke se u praksi kroje na višoj razini, a za ove eksperimentalne programe svakako trebaju biti ispunjeni i neki uvjeti koje nema svaka škola.
Inače, ne vidim razlog zašto bi se čovjek išao žaliti na odluku da škola uđe u program. Treba se žaliti na cjelokupni koncept, koji je nedorađen i nedorečen. Ako se puno školskih odbora bude žalilo, dobili ste na vremenu. Sretno.
Uvijek se roditelji mogu sami organizirati i odbiti eksperiment, naravno ako su većinom protiv. Ne zam, nemam osjećaj kako roditelji većinom 'dišu' po ovom pitanju. Ovako čitajući rasprave po forumima mi se čini da nisu protiv.
Iskreno i mislim da je to sve dogovoreno.
Vidim da je u radnoj skupini učiteljica razredne nastave koja je zaposlenik škole i bilo bi čudno da se ne jave.
Škola već godinama nudi produženi boravak u 4.razredu. Torbe se ne nose kući, škola ima ormariće s ključem i za više razrede. Ručak je organiziran za sve razrede. Imaju dvoranu. Jedna smjena.
Zanimalo me trebaju li roditelji prije 28.04.dobiti obavijest, poziv ili natruhu mogućnosti rasprave oko uvođenja djece u nešto što se i ne zna kako će izgledati.
Iz svih javnodostupnih dokumenata nigdje se ne navodi suglasnost roditelja za sudjelovanje djece u eksperimentalnom programu iduće 4 godine. Inače nas u školi traže suglasnost za brojne jednokratne događaje. Za izborne predmete traže suglasnost oba roditelja.
Ovako je i sa mojima, ne odgovara svoj djeci ovakav koncept. Od mojih troje, samo srednja cura je obožavala boravak i biti što duže u školi na svemu što se nudilo. Stariji je jedva čekao treći razred da završi s tom pričom, a i mlađi sad ide njegovim stopama. Vole raditi zadaće na miru, svojim tempom doma, imati vremena za svoje aktivnosti van škole i učiti na način kako njima odgovara a ne sa 30+ djece u učionici (da, trenutno ih je 35 u razredu kod mlađeg za vrijeme boravka).Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
Ova priča o obavljanju svih obaveza u školi u višim razredima (učenje, pomoć u učenju i sl. do 16h i poslije sloboda) ne pije vodu ni u puno uređenijim školskim sustavima a kamoli u našem. Nećak ide u školu u Švicarskoj i imao je točno ovakav sustav kakav je tu zamišljen. Ništa od učenja za ispite u višim razredima OŠ a pogotovo sad u gimnaziji, jer je i njima gradivo tolikog opsega da ne stignu to savladat u skoli (iako ima za 1/3 manje predmeta od nasih): napisao bi zadacu u skoli, to stoji, ali učenje ostaje za doma gdje dodje tek iza 17.30, polumrtav. Uglavnom, u 2. razredu srednje odustao je od svih vanškolskih aktivnosti jer nije stizao nista osim skole i ucenja (nakon 18h).
Davno, prije 12 godina se netko sjetio da napravi eksperimentalni razred za naprednu djecu u našoj OŠ.
Roditelje i djecu nije nitko ništa pitao.
Krajem lipnja je poštom došla obavijest da moja kći od jeseni ne ide više u svoj razred, već ide u novi.
Meni se to nije svidjelo i pokušala sam telefonski doći do informacija, no uzalud.
Rečeno mi je da je odluka donešena i da je konačna.
I onda kreće šou, kad se pročulo po gradu o tome, taj razred je proglašen elitnim i odjednom bi svi u taj razred i vrše pritisak na školu.
...
Ono što je najvažnije, a to su djeca i njihovi benefiti i to je izostalo jer niti su radili po kakvom posebnom programu, niti je program zaživio.
Eksperiment propao.
kod nas su roditelji i djeca zgroženi, ravnatelj razmatra da se prijavi :kbell:
na e-savjetovanju su samo i jedino negativni komentari, uključite se, evo ja se prvi put u životu registrirala i ostavila komentar
Strukturiranje dokumenta (gov.hr)
Ovo boldano je provjereno?Citiraj:
čokolada prvotno napisa
Jer ja sam uspjela citati samo da se povecava placa svim djelatnicima skole koje ulaze u ovo za cca 4,5% ,nemojte me hvatati za promil..tu negdje, no ovo za 25%povecanja je max koji mogu dobiti nastavnici koji ce raditi vise, u A2 i B1 dijelu programa.
Isto tako,ne znam sto je s nenastavnim i tehnickim osobljem,njih po obicaju svi zaborave, nase domare i spremacice, pocevsi od sindikata na dalje.
Ako ravnatelj doista dobiva 25%na placu, nije cudo da ce biti jagma, ako skola iole ima uvjete (vise od 100 ucenika, dovoljno ucionica i kuhinju).
Tako je rekao Fuchs. Ravnateljima direktno +25%
Za nastavnike je kvaka u tome što im se tih 25% ne računa u plaću (samo ovih 4,5%), nego u ekstra dodatak za puno više posla u nastavi. A dosad su se prekovremeni plaćali puno više nego ovo što će sada dobiti.