"Dobar majstor" je jednako rijetka pojava kao i "izuzetan maturant" jer mu kvaliteta opet ovisi o talentu, količini uloženog rada, ima li dobrog vlasnika obrta koji će ga naučiti poslu itd.
Printable View
"Dobar majstor" je jednako rijetka pojava kao i "izuzetan maturant" jer mu kvaliteta opet ovisi o talentu, količini uloženog rada, ima li dobrog vlasnika obrta koji će ga naučiti poslu itd.
Kod nas se treba zaslužiti ocjena,lak i više od tog,nije sve u prosjeku. Baš mi jučer pričala sestra od moje kume ,kak njena mala MORA pisati godišnji test ako želi iz hrvatskog 5, a prosjek joj je 4.58,naravno ako opravda na ispitu da je dobiti 5, ako ne onda ...
Mala je 5. razred
Kod nas u školi su matematičari bilo koja postava jako strogi,sa puno projekata,eto moji su imali istu postavu prodala,a opet različiti od Liline male,i sve su radili ko i Lilina mala.
Usto dosta često su naši klinci na državnim prvenstvima,i osnovnoj i u srednjim školama,recimo kolega od klinke je ove godine završio na državnom iz nemwtematičkih razreda,a cure na državnom iz hrv
Evo, sasvim konkretan primjer - ako inače pametno dijete u nekom težem predmetu zaglavi zato što im se izmijenilo nekoliko učitelja tijekom godine (pa imaju i rupe dok se organizira stručna zamjena itd.) ili zato što je stalni učitelj nemaran/slab, što ja kao roditelj trebam poduzeti? Bi li bilo poželjno reći - koprcaj se sam kako znaš ili je mudrije nabaviti negdje sa strane zbirku zadataka s ispisanim postupcima i sugerirati djetetu da proba samo po zbirci raditi i shvatiti gradivo? (jer sam ja npr. truba za to)
Jesam li helikopter roditelj ako napravim ovo drugo? Hoću li mu napraviti dobro ako kažem - škola je tvoj problem, snađi se sam, pa u sljedeći razred ode s rupčagama u znanju?
ja pomognem klincima, ako traže. Naglasak TRAŽE! Veliki zna pitati, klinac isto, klinka jaaako rijetko, ali ona se snađe da pita velikog, ili uzme njegove stvari , pa po njima.
Ovo, traže. Naši dvoje su možda par puta nešto pitali. I obično im je mm odgovarao. To par je doslovno par.
Što ne znači da se nisu mučili u školi. I muče se još uvijek.
Ne znam, nisam se našla u situaciji, al vjerujem da ima takvih situacija isto kao što vjerujem da ima jako puno roditelja koja djeci "vise" za vratom.
Mislim da roditelji n često ne uskaču zbog rupa u znanju, neg "rupa" u ocjenama,. Jer imamo sustav kakav imamo
Teško je tu dati jednoznačno rješenje...Citiraj:
čokolada prvotno napisa
Kad se prisjetim generacije svog sina - zbog deficitarne nastave matematike u višim razredima osnovne škole, cijela njegova generacija bila je zakinuta. On je jedini iz generacije koji se upisao u mioc. Ne iz razreda, nego cijele generacije. Dio razloga svakako je izuzetno loša nastava matematike u tim godinama, ufff... Mlađi sin je već imao bolju situaciju. Osim toga, widim na web stranici škole da imaju par novih ljudi, pa vjerujem da je u međuvremenu stvar riješena.
Odgovor na pitanje:
Problem je za raspravu na informacijama, roditeljskom sastanku, pa i vijeću roditelja, ali često je rješenje neizvedivo, pogotovo pred kraj škg.
Ja bih probala ovakav pristup:
Prvo udžbenik i zbirka koju imaš, nakon toga dobra zbirka riješenih zadataka, a ako ne bi išlo, onda eventualno instrukcije. Postoji i međurješenje koje obožava moj mlađi sin, ali isto nije za svakoga - youtube kanali s predavanjima vrsta raznih (tako je naučio programirati, slušajući predavanja na engleskom, ali to je već bilo debelo u srednjoj školi). Ima toga i na hrvatskom - Toni Milun je najpoznatiji za matematiku, ali postoje i predavanja iz drugih predmeta, npr. fizike i kemije na youtube kanalu.
Problem je u tome što učenici (a i neki roditelji) ponekad ne mogu prepoznati deficite nastavnika, misle da znaju puno ako imaju dobre ocjene. Ja sam s mlađim sinom imala takav problem u nižim razredima OŠ (većina predmeta), sa starijim u višim razredima OŠ (matematika, izmijenilo im se najmanje pet nastavnika u četiri godine) i donekle u srednjoj (isto, jedne školske godine dobra matematičarka bila je na dugotrajnom bolovanju).
Meni nije bilo teško prepoznati deficite u znanju iz matematike, fizike i kemije, ali su mi drugi predmeti bili problem. Npr. promaknuo mi je deficit iz njemačkog (ista stvar - u osnovnoj školi profesorica je bila na višemjesečnom bolovanju, zamjene su bile traljave i to se nikako nije dalo nadoknaditi). To je mom starijem sinu bio najteži predmet u srednjoj školi, jer je morao pokrpati rupe iz osnovne. Bome smo se mm i ja otelili (morali učiti njemački po sinovim knjigama) ali nismo uzeli instrukcije. Da nije bilo poboljšanja, svakako bi to napravili.
***
Matematika, fizika i kemija - rješenje za homeschooling bio je Element https://element.hr/proizvod/matematika-8-1-dio/ (odlične zbirke riješenih zadataka - kupovali smo svaku, od petog osnovne do četvrtog razreda srednje, obično na Interliberu na popustu). Moja djeca nisu uživala da im mama i tata budu u ulozi predavača. Podnosili su roditeljske instrukcije negdje do četvrtog osnovne, a nakon toga, unatoč činjenici da smo mi znali gradivo - nije bilo šanse da im doma držimo predavanja. Naravno, to nije u kamen uklesano. Nekoj djeci dobro ide učenje iz knjiga i zbirki (moj stariji je tipičan primjer), a drugi cijelu školsku godinu knjige ni ne otvore, nego se oslanjaju na bilježnice i ppt prezentacije - e, takvima obično trebaju instrukcije.
Moji su za maturu obojica tražili da im organiziramo instrukcije iz hrvatskog, iz različitih razloga - jedan zbog toga što se u školi nije odradio cijeli program nastave koji je trebalo proći, a drugi je želio polagati A razinu (školski program bio je po B razini).
Faks - nema šanse da im sad pomognem, gradivo matematike, fizike i informatike preraslo je moje skromne mogućnosti.
Razredi bi trebali biti složeni po normalnoj raspodjeli( Gauss). Tako bi trebale biti i ocjene. Ako su ocjene previsoke treba sastavljati teže testove. Sve to ako je cilj znanje i napredak učenika. Upisivanje u srednje škole isključivo po ocjenama u Zg je potpuno poremetio sustav ocjenjivanja. Još je gore to što većina djece jedino ocjene doživljava važnima. E sad, angažirani roditelji mogu biti angažirani u nadgledanju stjecanja znanja ali i u nadgledanju ocjenjivanja.
A možda ocjene iz testova i jesu po Gaussu ?! Ali djeca danas imaju cijeli niz ocjena iz ovoga i onoga.
Premda moram priznati da mi je ocjenjivanje po Gaussu uvijek bilo čudno.
Ovo je vrlo čest problem.Citiraj:
Peterlin prvotno napisa
.
upravo to.Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
Slažem se, zato sam se poučena svojim gorkim iskustvom njemačkog jezika uvijek trudila malo propitati kakvo je stvarno znanje, bez obzira na ocjenu.Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
Za osnovnu školu eventualno bi ovo moglo biti tako. Za srednju - nema šanse.Citiraj:
cipelica prvotno napisa
Inače, Gauss bi se možda mogao primijeniti na generaciju. Na jedan razred - premali je uzorak.
Njemački u osnovnoj školi je posebna priča, jer ako nije prvi strani jezik, onda je izborni, s kojeg se moguće i ispisati, i često nastavnici dijele dobre ocjene kako bi zadržali učenike. Bar je takva situacija bila kod mojeg djeteta u OŠ (razrednica mu je bila iz njemačkog i otvoreno je više puta govorila kako ne može ona davati loše ocjene jer će joj se svi ispisati :roll:).Citiraj:
Mima prvotno napisa
Znam osobe koje su bile ispisane iz njemačkog,i mlađe pripadnike iste obitelji koji nisu ni upisani na njemački
Čak i kad je njemački prvi strani jezik (kako je bilo kod moje djece) situacija nije bila bitno drugačija. Razmjere problema otkrili smo tek u srednjoj školi. Ono što je meni još u osnovnoj zvonilo na uzbunu bio je veliki gubitak nastavnih sati, koji se nije nadoknađivao.
Veći je problem ako se nastava odradi, ali ne baš sjajno. Još ako učenici dobiju dobre ocjene - to je dugoročno vrlo tanak led. Vjerojatno ima puno učenika koji su tek u srednjoj školi otkrili rupe u znanju i iz brojnih ključnih predmeta, pogotovo ako doma nisu imali nikoga tko bi procijenio njihovo stvarno znanje u trenutku dok se još može nešto učiniti...
Kod nas se izmijenilo 4 nastavnice njemačkog u prvom polugodištu 5. razreda, obično bi našle bolje plaćen posao i otišle. Ja sam svoju ispisala jer je bilo besmisleno, ništa nije naučila.
I ja ih znam jako puno jer u nasoj skoli se njemacki iako izborni tretira vrlo ozbiljno. Vec smo pisale na tu temu, u nasoj skoli je izborni njemacki jaci nego prvi jezik engleski.Citiraj:
jelena.O prvotno napisa
Obje profe su zakon, zahtjevne ali i nauce djecu jako puno.
Iz tog razloga se i ispisalo dosta djece jer im njemacki rusi prosjek ocjena.
Mojima je njemački prvi jezik
Ma dobro opet dodje na isto, ne rade se "ustupci" kod njemackog u nasoj skoli.
Zapravo su tvoji klinci jedini koje znam iz kvarta i skole da im je njemacki prvi jezik. Kod nas, svima je engleski prvi jezik.
Jer ste velika škola s dovoljno učenika da satnica nije ugrožena čak ni u slučaju ispisivanja.Citiraj:
Lili75 prvotno napisa
Tako je.Citiraj:
tanja_b prvotno napisa
800 ucenika, nece manjkat satnice. Sad imamo po novome i treću prof. njemackog.
Kod nas u kvartu (puno manja škola) obično su samo dva razreda po generaciji. Zato su i imali uvjet da je polovici učenika (jednom razredu) njemački jezik prvi izbor, jer u protivnom ne bi mogli zadržati njemački u ponudi uopće.Citiraj:
Lili75 prvotno napisa
Kod nas je moj veliki bio prva generacija njemačkog ( škola tad stara godinu dana), sami su stavili klince u određene razrede eksperimentalno,nitko ništa nije pitao,onda je par godina bilo svake dvije godine njemački,sad već 5-6 godina je svake godine,dok je to na početku bio najmanji razred ,sad su to nažalost najveći razredi,jer se puno ljudi sele,pa svi Nijemci kod mojih odmah hop u razred
Ne bih se iznenadila da je tako i u našoj kvartovskoj osnovnoj školi - zbog potresa imaju drugačije organiziranu nastavu nego prije, ali već dugo ne pratim to na dnevnoj bazi, samo tu i tamo doznam nešto slučajno od susjeda koji još imaju klince u toj školi.Citiraj:
jelena.O prvotno napisa
Uh, lijepi nas Zagreb grad...Citiraj:
Lili75 prvotno napisa
Na zapadu je velik broj novih naselja i mladog stanovništva, a većina škola su u istočnom dijelu šireg centra.
I to ne samo gimnazija, putuju djeca sa zapada na istok i u popularni Ruđer itd.
Druga stvar, Lucijanka je kvalitetna gimnazija i puno djece sa zapada ide tamo. Zbog toga je na Lucijanku
i toliko veliki pritisak, visok bodovni prag za upad, a i povećali su zadnjih godina broj pm razreda, baš zato da bi se donekle
ublažila ova suluda situacija...
Što se tiće zadnje rečenice, znam dosta roditelja koji su kad je upis bio još daleko mislili kak udaljenost nije presudna no
kad se on približi, napravi se test sa djetetom, ajmo po najvećoj gužvi putovat tam i natrag...najčešće su se stvari tako iskristalizirale.
A što se pješaćenja tiće, u našem dragom gradu ima fakat gradskim prijevozom nepovezanih točaka, kao što Peterlin kaže, da ti je bolje pješice.
Moji klinci godinama pješače do glazbene 15-20 tam i natrag, dakle od mlađe dobi, nakon što su odradili x sati redovne škole jer smo svi skupa skužili da nam tramvajem, a i autom u rush houru treba više.
Hvala puno na info.Citiraj:
anavi prvotno napisa
Znači zadovoljan je? Mi još uvijek važemo koliko nam se ta cijela dvojezična priča “isplati”.
Bojim se da će biti prezahtjevno, prelaz u gimnaziju, dijete još planira i srednju glazbenu...
a opet, mislim da je benefit velik
Da, problem je što se ovo koronsko i potresno vrijeme proteglo na već 2 sk. godine pa srednjoškolci (osobito mlađi) praktički nemaju ono puno iskustvo svega što pojedina škola daje u “normalnim” uvjetima.
Ali što je tu je...ja svojima kažem: i mi smo bili ratna djeca pa je sve nekak išlo,
a zapravo me srce boli što se povijest ponavlja
Tako je, dosta su zakinuta generacija i ni nemaju dojam kako bi bilo u normalnim uvjetima.Citiraj:
orange80 prvotno napisa
Mislim i u ovoj školi, kao i u svakoj, ima profesora i predmeta koji su top, ali ima ih koji daju manje, pogotovo online. Generalno, uspoređujući svoju školu i iskustva prijatelja po nekim drugim gimnazijama, on je zadovoljan.
Ocjene treba zaslužiti, ove godine će biti i popravnih kod njih. On prolazi s čvrtom četvorkom, da se malo više portudio mogao je i puno bolje, ali šta je tu je, valjda će izvući pouku za ubuduće. Ne bih rekla da je dvojezični program previše utjecao na zahtjevnost programa i gradiva, svaka gimnazija je zahjevna, a njima je engleski vrlo blizak jezik.
Iskreno se nadam da će barem slijedeća školska godina biti normalna i da će konačno osjetiti "pravi" srednjoškolski život i sve njegove benefite.
Da nije korone, već bi do sada pola Europe proputovali sa školom, profesori su stvarno voljni voditi ih. Tako im je propalo putovanje u Berlin s prof. povijesti u prvom razredu, putovanje u London i posjeta Cambridgeu u prvom ili drugom... plus standardni izleti poput Gardalanda i tko zna što bi im sve još organizirali.
A povijest se definitvno ponavlja, ja sam gimnaziju pohađala u Sisku za vrijeme rata, uzbuna i granata, i kad sve zbrojim, moj je dojam da smo imali više "normalne" nastave nego oni.
I moj završava 1. razred X. prirodoslovno-matematički smjer, i jako je zadovoljan školom sve u svemu. Malo je bio šok nakon osnovne, ali se sredio, nastavnici su zahtjevni ali mislim da će stvarno dobiti i dobro znanje zauzvrat. Ekipom iz razreda je posebno oduševljen :)
Pa to je i najvažnije ;-)Citiraj:
Angie75 prvotno napisa
Hvala puno
A što se paralele sa ratom tiče, evo jučer preko puta zgrade gimnazija u Križanićevoj
pao dio balkona na ulicu
zar se baš čeka da netko pogine :cupakosu:
Pitanje vezano uz XVI - da li imaju učeničke razmjene? Vidi da u IV i XVIII imaju…Kakva su iskustva? Naravno jasno mi je da tijekom prošlih godinu i pol nije bilo putovanja….
Imaju recimo Nijemci iz xvi,opet to ne idu svi
Jel vidite već bodove po školama?
Bok svima, samo bih htjela podijeliti info vezano oko upisa za 18. Jezičnu i dvojezičnu koga zanima. Za jezični smjer je bodovni prag 70 bodova i od jezika mogu birati francuski, njemački, talijanski, ruski, portugalski i španjolski, a ako će biti interesa bit će i češkog ove godine je bio interes no inače nema bas neki interes za njega. U dvojezičnom za francuski smjer će 30.6. U 13.00 učenici koji nemaju delf A2 polagati prijamni s gramatikom i tamo je bodovni prag 67 bodova. Ako imate delf A2 imate izravan upis pa 30.6. Trebate doći ili se online priključiti preko zooma na razgovor s profesoricom gdje se trebate predstaviti u nekih 10/15 rečenica i reći zašto želite u 18. Za dvojezični njemački je isto bodovni prag 67 bodova i ako imate položeni A2 certifikat isto imate izravan upis pa samo dođete na to kramto upoznavanje i predstavljanje od nekih 10 minuta sve ukupno no ako imate A2 i iz francuskog i iz njemačkog onda imate izravni.
Spomenuli su da će sljedeće godine kad se učenici cijepe ići 2 puta kao razred na ta putovanja a onda učenici samo biraju kad će na razmjenu od 6 dana do 2 mjeseca sve ovisi o vrsti razmjene.
I moj mali je nasao na instagramu super stranicu koja se bavi prikupljanjem podataka oko svake srednje pa tako ima jako puno o 18., 16., 4., 10., Lucijanki, miocu, Prelogu, HTŠ... a i napravili su grupe da se djeca upoznaju pa je moj već virtualno upoznao dio ekipe iz 18. I kaže da mu se čine super a tako za svaku srednju ima neka grupa.
Stranica se zove @srednjeuzagrebu_ i ima jako korisne informacije
Valjda ne i sve koji imaju namjeru?
Kod mog velikog čim su obznanili ko je primljen u školu,napravili su prvo školski wh,a ta koji dan odvojili po opća ,matematička
Bilo to pred 5 godina
Može se već sad prijaviti onih šest škola?Citiraj:
Cathy prvotno napisa
Ja sam mislila da to kreće 25.6.
Vidim da imate dosta informacija oko 18. gimnazije.Citiraj:
Klara M. prvotno napisa
Jel znate koji postotak profesora je cijepljen?
Je li i cijelo osoblje škole cijepljeno?
pretpostavljam da ti je ovaj podatak jako važan, ali ulazi se u privatne odluke nastavnikaCitiraj:
kajsa prvotno napisa
još uvijek cijepljenje nije obavezno tako da takav podatak se niti ne može znati, a niti ne smije (GDPR i sl.)