Boljr razumijevanje je krajnji cilj, alda ne opterecujemo hrv topic mozes slobodno ako ti se da par primjera na pp, jer ti i tvoja sefica ocito imate razilazenje oko toga sto ce ciljana publika bolje skuzit tj sto je tocnije.
Printable View
Boljr razumijevanje je krajnji cilj, alda ne opterecujemo hrv topic mozes slobodno ako ti se da par primjera na pp, jer ti i tvoja sefica ocito imate razilazenje oko toga sto ce ciljana publika bolje skuzit tj sto je tocnije.
Zna li tko kada i zasto je promijenjeno da se redni broj kad je napisan rimskim brojem, pise s tockom? Kad sam ja isla u skolu pisalo se bez tocke. Samo su arapski isli s tockom.
Zaživjelo je vjerojatno s reprintom Babić-Finka-Moguševa "Hrvatskoga pravopisa" početkom devedesetih. A prvo izdanje je izašlo 1971. (samo što je bilo zabranjeno). Nema je u Anić-Silićevu pravopisu (ako se dobro sjećam). Dakle, nisu se nužno promijenila pravila, nego su se promijenili preporučeni pravopisi.
Hvala, Freja.
Imam jos dva pitanja, kakva interpunkcija bi trebala stajati u ovoj recenici izmedju "pitanja" i "kakva"?
Drugo je pitanje vezano uz sinonime standard ili norma. Tj. engleski standard se prevodi u njemacki die Norm. Postoji Zavod za norme i Normoteka u Vukovarskoj u ZG. Rijec standard se totalno izbacuje, buduci da podsjeca na Jugoslavenski standard, JUS. Istovremeno se hrvatski sluzbeni jezik naziva standardnim. Jesam li ja nesto pobrkala ili je to nasilno istiskivanje standarda i normiranje umjesto standardiziranja malo preradikalno?
Molim vas, sto je ispravno:
dva usta ili dvoja usta?
Dvoja usta.
Hvala!
Trebam pomoć.
Radi se o hrani, kada se u prehrambenoj industriji upotrebljavaju aditivi da bi se pokrila slaba kvaliteta osnovnih namirnica (što nije dopušteno), to se zove patvorenje. E sad, patvorenje je krivotvorenje, falsificiranje, no ne mogu za hranu reći da je krivotvorena (prije 3-4 godine sam imala isti taj termin i uopće se ne mogu sjetiti koji je na kraju izraz upotrijebljen).
Imate kakvu ideju kako bi se to dalo nazvati, svaka pomoć je dobro došla :)?
Drugo, članak na srpskome u kojemu stoji: Zrnastu hranu treba zamijeniti kabastom. Što upotrijebiti umjesto, kabasta (ajmo, moderatorice s dohrane koje ste dobre s jezikom :mrgreen:).
Koliko ja znam kabasto znaci nesto krupno,nezgrapno,predpostavljam da u se u ovom kontekstu misli na hranu koja je krupnija od zrnaste.
Znam, u Anićevom je rječniku, ali ne znam koji bih izraz upotrijebila a da dobro zvuči.
zašto ne bi smjela napisati da je hrana patvorena? za med se kaže da je patvoren.
Zato što prema našim rječnicima (savjetnicima) nije naša riječ, srbizam je. Točnije, ne da nije naša, nije standardna.
Mozda
Znastu hranu treba zamijeniti krupnijom?
Poznajem samo izraz kruta hrana. Kruta hrana je dosta netočan izraz. Prvo ne postoji kruto stanje, nego čvrsto stanje, a krutost je nešto drugo (otpor deformaciji pri naprezanju). A i zrno je u čvrstom stanju. Tj. zrno je često puno bliže čvrstom stanju, nego kuhani krumpir ili mrkva.
Iz engleskog se bulk prevodi s "u masi". Meni bi u ovom slucaju smisao bio time pogodjen, al ne znam tko je krajnji korisnik teksta. Bulk ima kompleksno znacenje. Za velik dio ljudi koji ga koriste, ako je nešto bulk, zanemaruje se utjecaj sučelja. To može biti i kada se rade neki numerički proračuni pa se neki kontrolni volumen promatra, može biti i kad razlikuješ svojstva nano od mikročestica, gdje je kod nano veliki omjer površine i volumena i sučelje ima veliki utjecaj. Ali ima i druga poznatija/razumljivija znacenja.
A za patvorenje lažiranje?
Ili prikrivanje nečega?
Slabo sam ti shvatila ovo :D ali što mi se više vrti po glavi čini mi se ok krupna hrana.
Na koga misliš pod krajnjim korisnikom teksta? članak je za stručni časopis, čitaju ga agronomi i veterinari.
A za patvorenje nisam pametna, što se mene tiče može i ostati kao stručni termin u tom području, no radi se o udžbeniku pa ne bih voljela zbrljati, bilo da ostavim tako bilo da zamijenim s nečim što nikako ne paše.
vikki, budući da hrana ne može biti patvorena (srbizam), može li biti "umjetna"?
E pa ako je strucni, mislim da bi bio dobar potez uvjezbavati ekipu u, za neke od njih, novi izraz :D
Primjer:
Nanočestice srebra imaju baktericidno djelovanje. Srebro u masi nema.
Silver nanoparticles have a bactericidal effect. Bulk silver does not.
Pošto prijevod riječi bulk totalno fali kod nas, cini mi se da ga ljudi rado prihvacaju, nisam primijetila otpor.
Ja sam shvatila da se kod nas koristi zrnato, krupnozrnato i sitnozrnato, a ne zrnasto, a vidim da medicinari koriste zrnasto i ako trazim analogije zrnasto ima vise smisla.
Zrnato i zrnasto nije isto, zrnato je nešto što se sastoji od puno zrna, a zrnasto je nešto što nalikuje na zrno (zrna). U ovom tekstu treba biti zrnato, a ne zrnasto.
Nije loš prijevod u masi, no ja kao laik ne bih shvatila o čemu se radi. Bez obzira na to što se radi o stručnom jeziku, trebao bi biti što razumljiviji širem čitateljstvu. Baš ću sutra pitati veterinare koji se bave prehranom životinja što misle o tom (i tvom prijedlogu).
Teice, mislim da ne bi moglo umjetna jer npr. ne možeš reći da je jogurt umjetan ako je malo lošije kvalitete pa su mu dodali šećera i ostalog da to prikriju. Ili možda i možeš, ali nisam čula još to.
Iako se za neke druge stvari kaže umjetno (umjetna koža umjesto prave u kožnoj galanteriji).
Najgore mi je kad mi nešto nije u uhu i mislim da ne valja, a uopće ne mora biti tako (tako sam bila uvjerena da ne postoji pridjev kunićji, a on je sasvim u redu).
Jogurt sa secerom je na bazi mlijeka i ima potrebne bakterije, bez obzira sto je "friziran". Umjetna koža je načinjena od polimernog materijala, obično je to poli(vinil-klorid), a sirovina je sol i nafta, a ne pajcek.
Ja se skroz slažem da treba ostati razumljivo skoro svima. Ipak, cesto me muci koliko se ulazi u netocnost zbog toga pa si mislim, mozda ljudi nauce nesto ako se koristi ispravan izraz, al s druge strane razmisljam dok govorim s npr. svojim roditeljima da ne ispadne da se pravim vazna jer razlikujem npr. otapanje i taljenje, hlapljenje i isparavanje, pa svjesno upotrijebim krivi izraz.
Da, zato ne bi bilo dobro umjetni.
Ja bih ovu recenicu u srebru prevela drugacije. Tj. dvije recenice:
Nanocestice srebra imaju baktericidno djelovanje. Srebro samo po sebi nema.
Ne bih se doticala mase jer mi nije u duhu hrvatskoj jezika.
(Srebro u masi mi je, maltene, srebro u guzvi. Uguralo se medju ljudima.)
Iliti utopilo se u masi.
patvorenje=lažiranje ili umjetini ovisno o recienici
pa recimo lazira se umjetni okus. ili prikriva se umjetni okus.
ne znam, ali kod nas sigurno se cesto patvoreno koristi za med.
i sad sam isla u anica iz 1998 ima patvorina ž krivotvorina, falsifikat, imitacija tako da po meni se moze ostaviti.
Ali nanocestica srebra je isto "srebro samo po sebi", samo ima velik omjer povrsine i volumena. (osim sto mi nije bio cilj prevoditi te recenice, nego objasniti sto je bulk - kada mozes zanemariti sucelje, bila to nanocestica ili kontolni volumen iz prvog posta ili nesto trece)
Ovo je bio jednostavniji primjer, ali brzo bi se zapetljala s takvim obilazenjem izraza. On je naprosto nužan. Alternativa je da se koristi engleski izraz, cemu se ja ne protivim zestoko, ali nisam ni presretna.
Problem je sto vecini ljudi to nista ne znaci.
Mislim da je to sto veliki dio znanstvene zajednice koja treba tu rijec prihvaca taj izraz, sasvim OK.
Osobno napisem "srebro u masi (e. bulk)".
Lažira se zapravo proizvod, npr. napraviš džem od nezrelih marelica pa dodaš više boje i šećera nego što smiješ. A prikriva činjenica da si napravio to, a ne džem od zrelih, zdravih i sočnih marelica.
No, kako god, nemam ni ja ništa protiv patvorine, mislim da nema izraza koji točnije opisuje ovo gore, no znam da mi je jedna stara korektorica to ispravila u ne sjećam se koji izraz.
Što se Anića tiče, on jest rječnik hrv. jezika, ali ne i standardnog, u njemu ima dosta toga što nije standard.
Meni padaju na pamet samo dva izraza koji su poprilično nespretni.
Za patvoreno - oponašajuće :-|
Za kabasta - komadićasta
kabasta nije komadićasta
kabasta je... nespretna, nekako
akd je nešto kabasto za nositi, nespretno je za nositi jer mu oblik nije obujmljiv
Pa ne bi baš bilo...
Patvorina je zapravo krivotvorina. Ne krivotvore se samo novčanice i dokumenti, ali ako se radi o medu ili tako nečemu - to je patvorina. Lijepo je netko objasnio za pekmez, a meni je na pamet pao med. Proizvod za koji tvrdiš da je pravi i izvorni, a on to nije: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47046
Kabasto je nešto glomazno i nespretno, onako kako je apricot opisala.
Ovo je kontekst:Citiraj:
Zrnastu hranu treba zamijeniti kabastom
Meni lažirano baš leži ovdje umjesto patvorenog. Točno pogađa značenje.
Kabasta hrana - hrana u krupnijim komadima?
kabasta je meni vise za pakete nego za strukturu ili koezistneciju. mislim kabasta mi u tom kontekstu zvuci kao da ju je tesko s vilicom ili zlicom prenijeti do usta.
Što se kabaste hrane tiče, povlačim se s komentarom. To nema veze s tim što sam ja mislila. Engleski je to roughage, a njemački Raufutter i radi se o baliranom sijenu raznoraznog oblika. Vidim da su Bosanci u nekim stručnim tekstovima nazivali "voluminozna hrana".
Upravo to, Jelena, bravo, i kod nas sam sretala voluminozna, ali mi nije palo na pamet da bi to bilo suprotno od zrnata. Sigurna sam da je to ok, bas me zanima sto ce strucnjaci reci.
Vertex, slazem se da lazirano pogadja znacenje uz patvorinu, ne znam sto bi kroatistima bilo prihvatljivije :/
misle li na balastnu hranu
bogatu vlaknima?