vertex :lol:
Printable View
vertex :lol:
Davore....da, tebi bedastoće a onom ko u tom začaranom krugu živi, život....to što sam se ovdje izjadala je upravo stoga što sam džentlmen pa ne pričam u krugu...jer bi svi :shock: il ovak :roll: ... nažalost... ovdje dobijem koliko toliko poglede iz različitih kuteva, iskustva pa i packe...
MGrubi.... :lol:
apricot i sl.... evo da probam objasnit naškrabat neki tijek... dakle, svidili se jedno drugom...pomalo ispijali kave, dijeli iste stvari...al, nikad nismo iskušali brak tj dijete prije samog konačnog vezivanja...tak da ne znam jesmo li se oboje promijenili il smo takvi uvik bili al nismo imali prilike pokazat jer nije bilo ovakvih okolnosti....prije poroda, okej znali smo imat koju svađicu, al ugl smo se međusobno štitili, čuvali, ljubili, hranili, spavali, smijali, plakali..... nakon poroda i mog cijelokupnog urušavanja (ko papiga sam mastitisi, astma, carski, upala pluća, ppd...) nisammogla smislit sebe a kamoli kog drugog a pogotovo neke lijeve komentare... a on? nikako se nije snašao...on je doslovce gledao di se ja rušim, al niš pravo nije učinio...valjd azato jer sam uglavnom ja bila neki pokretač...mene se pita oćemo livo desno, di parkirat, što kupit, kako ovo, ono...a meni to IDE na živce...daj budi mali muško! recimo tak....i sad kad sam bila full bespomoćna, on niš, da pomakne prstom kak spada...neg opet što da radim?!!!...eto, meni dojadilo crtat...i ja bi da mi čita misli!!! recimo sitnice: mali se ujutro probudi i kenjka, a on bi još spava, pa bi umirivanje malog bilo zatvorenih očiju i ššššš...mene i to živcira, što se nemreš dić i pronosat presvuć...pa uvik ispadne tako oko masu stvari...ja prigovorim, onda nakon bla bla on napravi.... il, koliko bi me sam puta zvao oko običnog mijenjanja pelene....a kog ja zvoem? il kad ide kupat malog triba mu 100 ruku, a ja sama mogu okupat....i onda sam mu ja kriva jer mu nisam dodala ručnik, a on nemre držat malog i uzet ručnik....1000takvih stvari...zašto ja mogu a on ne može.....ja danim nisam normalno jela, on na poslu...a danas zna reć pa niasm pojeo...pa što me to briga, mali je na prijestolju, pojest ćeš poslije...ko da sam ja jela!...sinoć, ajd stavi malog u noćnu pelenu, a on meni jesam li je pripremila...pa daj...
to bi čovik reka sva sitnice, al deruuuuu živce
pa ispadnem prvoklasna kokoš bar kad je u kokodakanju pitanje...i krivo mi je zbog toga...al više ko da si nemrem pomoć...sad ko da tražim sve krivo na njemu....
Koji kupus!!!
Sveopšta jadikovka....nije ni to loše, treba se izjadat s vremena na vrijeme... ali moram stat u obranu tog gnjusnog i degutantnog muškog roda! Svaka generalizacija je pogrešna pa tako i ona da su svi mužjaci isti! E pa nisu.
Čitam, čitam, i ne mogu se otet dojmu i ne prokomentirat da za dosta situacija u kojima ste se našle, zvuči ofucano i floskularno i napast će te me ali reći ću, NIJE KRIV NIKO OSIM VAS! Kako se postavite (u bilo kojoj životnoj situaciji pa tako i u partnerstvu mužjaka i ženke i roditeljstvu) najčešće će vam tako i biti!
Stekao sam dojam iz ovoga i dosta drugih topika da dosta žena ima problem sa svjesnom ili podsvjesnom posesivnosti nad djetetom. Krene nehotično, beba dođe doma, majčinski porivi i smjesa hormona na vrhuncu, reži se na svakoga pa i na mužjaka, ne pušta ga se blizu ili ako i pokuša onda se nad svakim pokretom strepi ko kobac i taj omraženi objekt prezira sve radi krivo. Što se dogodi? mužjak se povlači! Dođe razdoblje stagnacije, žena se ne buni zadovoljna je svojom nadmoći (odnosno ne primjećuje koja je situacija u igri), mužjak se još više udaljava (mnogima to i ne pada baš najteže na svijetu) i onda nakon 6-7 mjeseci voala! PAD SISTEMA! Žena (opravdano iscrpljena, na rubu fizičkih snaga i živčanog sloma) mužjak poslovično udaljen i sada već nezainteresiran u kombinaciji minimalnog kontakta sa bebom. I onda nakon 7 mjeseci ničega na mužjakovoj strani odjednom rafal ''ja se ni popišat ne stignem, na kavi jisam bila xy vremena, vidi podočnjake, trut jedan....'' i sve varijacije istoga! I tu odlazi sve u bananu....
Tu se još upliće faktor minimalne komunikacije među partnerima (sve guramo pod tepih do kuršlusa), visoke napetosti (zbog udaljenosti i manjaka keksa u odnosu - bliskosti), djelomične ljubomore (on ponekad i na djete jer je u drugom plani i on kao radi dva posla jedan za pare a drugi kao nakon posla - ona ljubomorna na njegovu slobodu, izlaske, kave, karte, nogomet, tekme.....) i još dodajte u smjesu cca. 52 kile ''majčinskog'' odgoja patrijahalnog tipa i 20 dkg faktora ne poznamo se (u smislu navika....baš najbolje) i eto ti dobitne kombinacije za lom!
Kod nas je krenulo krivo (djelomično) na početku jer nam je beba došla ko sportska disciplina sa poddisciplinama mjenjanje pelena (brzina i učinkovitost), pranje i previjanje pupka, uspavljivanje, zabavljanje - u stalno kvocanje i likovanje nad tuđim neuspjehom.... I onda smo stali na loptu skužili da to nema smisla otvoreno pričali i dogovorili se našli kompromis i napravili raspored ko u OŠ.
Funkcioniramo super, naravno ima lošijih i boljih dana, ali nekako vučemo jedan drugog. Nakon posla većina ''tehnikalija'' moja je obveza (naravno ne bilježi niko ko je kolko puta promjenio pelenu...), uspavljivanje je moje ako cika ne upali, dio popodneva zajedničko druženje (šetnja, kava i sve to uz puno razgovora...) a dio idividualana (ja i malac se družimo, a mama na rodi :mrgreen: ). U šoping idemo skupa, imamo zajednički krug ljudi s kojima se redovito družimo, kad je većina njezinih prijatelja u društvu ja se više posvetim bebi i obrnuto, idemo skupa na izletiće. Kućanske poslove djelimo ravno pola pola, vikendom npr. ja ribam kupaonu ona šeće sa najdražim nam genijalcem, sutradan ona pere podove/briše prašinu ja šetam. Suđe kako ko stigne ali na kraju dođe na 50:50. Uspjela je čak i izać 2 puta navečer (dok je još malonja spavao sa 2 buđenja), kad oće na friz nema beda....
Do svega smo došli postepeno uz obostrane korekcije i prilagodbe uz dosta žučnih riječkanja i nadmudrivanja i inaćenja i imamo još dosta stvari na kojima trebamo raditi, ali ide nam, uz RAZGOVOR i još razgovora i DOGOVOR!
Kažem ima i lošijih dana, kad je neko više živčan, neko više umoran...ali sve nekak dođe na svoje!
Uz moju osobnost situaciji kakva je (po meni super) najviše doprinosi stav i karakter MD. Da ja kažema da neću/ne znam.... pa bacila bi me s 3 kata :mrgreen: šalim se. RAZGOVOR, RAZGOVOR i JOŠ RAZGOVORA!!!
Smirite malo, ispušite se i popričajte sa vašim najdražima, bez vike i gnjeva, predbacivanja i kontrola i kovocanja....
Pozdrav od tate koji ima 24, koji od svoje 16 sebi pegla, kuha (neke stvari i bolje od mame :mrgreen: ), riba veceje i podove, po novom i sklapa namještaj, mjenja žarulje i neizmjerno voli i cijeni svoju dragu :heart: :* s kojom doslovno od 1 dana sve djeli!
Ispada ko hvalospjev samom sebi, ali to nije namjera, nego ukazat da nas ima drugačijih i da se može drugačije!
Nemojte pokušavat mjenjat drugu OSOBU, mjenjajte svoj stav i pristup prema njoj i pokušajte RAZGOVOROM korigirat NAVIKE te OSOBE!!
rado bih te potpisala, ali moramo prihvatiti da postoje i oni koji su potpuno drugačiji, a struktura ličnosti se, nažalost, ne mijenja razgovorom.
odgoj, krvna zrnca, socijalne prilike... učine koješta nepopravljivoga.
ili jako teško popravljivoga :/
Ja mogu potpisat KulDedija.
Osobno sam izrod iz familije u kojoj zene uglavnom trebaju furat majice s natpisom Sve smo mi sluzavke.
Meni se dogodilo da mi je majka (udovica, da bude jasnije) odrzala govor kako se kad u zadnje vrijeme dodje kod mene osjeca ko sluzavka. :shock:
A dogodilo se to da ja uz troje djece jednostavno vise nemam vremena (a ni volje da budem iskrena) vadit nju iz te situacije. Prva 2 dana sve je ok. Treci dan mama vec gleda kome treba kuhat kavu, prat sudje, peglat, prat noge, brisat guzu, preslagivat parkete i slicno, pa onda i susjedi profitiraju...
Pokusavala sam joj reci da se opusti, da pusti tudje poslove na miru, ali onda sam nezahvalna.... Naporno je to objasnjavati uvijek iznova. Jednostavnije je i meni pustit ju da se muci, trudi, zrtvuje i slicno...
Inace apricot, ni ne treba (niti je moguce) strukturu licnosti mijenjati razgovorom, nego situaciju. A ako je situacija nepopravljiva, onda se treba iz nje maknuti.
ponekad je utjecaj okoline jači od volje pojedinca...Citiraj:
~Dedi Kul~ prvotno napisa
sve ostalo STOJI...
Je stoji sve to skupa i namam nešto pametno za dodat i naravno da je jako teško mjenjat OSOBU od 30 i kususr godina, ali još uvijek vjerujem da su ljudi većinom razumska bića i ako im se pravilno pristupi (a svaki partner bi trebao znati koji je ''pravi'' pristup onom drugom - nekome pali vika drugom nježnost, nakom prijetnja drugom dogovor....) da ne postoji NAVIKA koja se ne može promjeniti ni VJEŠTINA koja se ne može naučiti (barem ove tehnikalije oko kućanstva i bebe)....Citiraj:
apricot prvotno napisa
A ako neki mužjak, spletom onog što si navela, ima apriori stav ''žena sve radi a ja ladim testise jer eto tak je priroda htjela'', onda se moram vratin na tvoje pitanje iz prethodnih postova, šta vi drage žene (ako vam to ne paše i niste maštale da do kraja života budete pepeljuge iz prvog djela bajke) radite sa takvim osobama?!
Kod mene doma su starci uvjek djelili poslove po nekom ključu (neko nešto voli više radit, nekom nešto ide bolje...) ali uvijek su ih nekako djelili , u nekom omjeru.
Meni mama govorila (nije me tjerala, nego onako da se nauči, da probam) da treba znat sve radit i ne bit ovisan o nikome (ni o njoj, jer se uvijek nešto nenadano može dogodit) i da ako neke stvari ne naučim da me niti jedna žene neće htjet!! :lol:
I došla tamo negdje 15/16 (kao sad sam faca, ej, ja sam veliki) i onda iz dišpeta da dokažem da mogu ja plako počo radit sve po redu, zantiželja prvenstveno, a onda mi je bilo ispod časti da meni mama uz moje dve zdrave ruke pegla gaće (pa otud navika da nikad ne peglam donji veš :lol: )
naravno da nisu, ali kako reće moja psihijatrica na prvoj stranici moga kartona: bila je zaljubljena i nije vidjela...a ja samo dodajem: nisam vidjela dalje od svoga nosa.Citiraj:
apricot prvotno napisa
Dedi Kul sve ovo što ti pišeš meni stvarno savršeno ima smisla,no nije sve tako jednostavno da bi se moglo reći:pa kaj vi žene onda radite sa takvim osobama?
Ne znam baš da se može predvidjeti kako će se muškarac ponašati kada dođe beba?Kod nas stvarno nije bilo podjele,kućanski poslovi su se radili jednako,jednako se kuhalo,pralo,pospremalo...a onda je došla beba...jedna...druga...i situacija se blago rečeno zakomplicirala.
I nije se tada dogodio moj zaštitnički poriv zaštite mladunčeta i režanje na sve pa i na mužjaka....štoviše ja sam htjela pomoć,trebala mi je....no MM na primjer ima ajmo reći tvrd san,točnije spava ko klada...njega ni topovi ne bi probudili...i svejedno sam ga pokušala buditi da mi pomogne....no to mi je oduzimalo više vremena i energija nego presvlačenje/uspavljivanje bebe,i sve je palo na mene.i šta sam mogla?Svađati se do besvijesti....rastati se zbog toga.???Ona situacija koju je zmaj opisivala sa poluzatvorenim očima i ššššššš ko da je od mene preslikana...meni na to tlak skače ne na dvjesto već na petsto.
Stjecajem životnih okolnosti (posao) sada većinu vremena živim sama,sve je na meni,no bar se ne živciram. :/
što reći? glupo je razvodit se zbog "sitnica"...al, te sitnice su svakodnevne...nekako sam mislila ok duže mu treba, al naučit će...al ni baš tako...evo malo prije smo pričali i lpo mu kažem što me živira i obratno..i prizna on da je šlampav...ajd bar nešto...i prizna da se ne trudi koliko bi moga...ni ja se ne trudim oko nas koliko bi mogla...nekako mi se troše snage...pa sam umorna...a iiskreno, kako siutacija domiče, baš vrebam ko kobac na greške i odma spočitavam...kontam da smo toliko udaljili da više i nemamo neke želje za popravljanjem, odnosno kao da jedva čekamo prigovorit...i kad ti neš u tebi govori ne tako, nemoj ovo ti baš želiš...želiš povrijediti, jer si sam povrijeđen, jer želiš da i druga strana bar malo osjeti ono što ti sam osjećaš...
a opet, to stvarno nije riješenje...ja kontam minjaj sebe...oće li mi uspit?!.....
Ajd da malo i ja pretresem ovu temu, vidim da se ovaj problem u ovom ili onom obliku svako malo pojavljuje na forumu, na nekim temama sam vec dosta pisao ...
Zene, zalostan sam kad citam ove price i zelim vam svima dati jedan :love: ... u znak podrske, ali isto tako i jedan vritnjak kako biste krenule u akciju da popravite svoju poziciju .. jer ako to necete pokrenuti same, nece nitko drugi to napraviti za vas. Ako ste nezadovoljne (a jeste), krenite u akciju i razgovarajte sa vasim muzevima, ako treba do iznemoglosti, objasnite im gdje su problemi i krenite u zajednicko rjesavanje (ako postoji obostrana volja za time).
Slazem se sa svime sto je rekao DediKul (kako nastaju problemi i kako se rjesavaju), i sa onime sto je dodala Apri (zar se nije od pocetka vidjelo da su vam muzevi takvi?), a ja bih dodao da ima izlaza i kad vam se cini da ga nema, samo treba znati sto se hoce i imati vjeru u sebe.
Ispricat cu vam jednu pricicu iz mojeg roditeljskog doma: moji starci su se ozenili kad je moj stari imao 30 (i jedan kratki neuspjesan brak iza sebe, iz kojeg je izasao prepun ogorcenja), a stara 20. Stari potjece iz patrijarhalne seoske obitelji i, kao puno stariji od stare, uveo je u kucu sve tradicionalne obicaje, pa cak i do zeninog pranja nogu muzu navecer. Zivot se isto nastavio poznatim putem, otac je cijeli dan izvan kuce i radi, majka odgaja djecu, brine se o vrtu, radi usputne poslove ... klasicna prica u kojoj je majka nezadovoljna jer je pretrpana poslom i brigama, djeci nedostaje otac, a otac ne primjecuje da nesto ne valja jer "on se brine o obitelji, da svi imaju sve sto im treba".
I onda se desava "klik", ocev slom zivaca, psihicka bolest, faze alkoholizma, depresije, obitelj se raspada po savovima ... djeca nekako odrastaju i pokusavaju se izvuci iz takve kvaziobitelji i napokon uspijevaju ... i na kraju oni ostaju sami u kuci, muz i zena, sad vec u poznijim godinama. I tad pocinje njeno mijenjanje njihovog kucnog svijeta ... trajalo je, bilo je puno problema, ali je napredovalo ... nakon niza godina polaganog napretka vidjeli su se rezultati, iako je muz bio sve bolesniji i sve ovisniji o tudjoj pomoci, na kraju je i tragicno zavrsio njegov tuzan zivot ... a svjetlo u toj prici je to sto on nije tim putem povukao i svoju zenu, moju mamu (a mogao je da je ona bila slabiji karakter), vec se ona izborila za svoja prava i sad zivi pristojnim penzionerskim zivotom.
Eto, ako je uspjela ona ostvariti svoj vlastiti zivot, vjerujem da mozete uspjeti i sve vi ovdje, bilo unutar vaseg braka, ako cete se moci dogovoriti sa vasim muzevima, bilo nakon braka (ili u nekom novom braku).
A ovo je i primjer da iz patrijarhalno organiziranih obitelji ne moraju nuzno izaci djeca koja ce slijediti taj primjer - meni se sve to gadilo jos puno prije negoli sam se ozenio, dobio djecu ili pak poceo citati ovaj forum. Nas trenutni problem kod kuce je da nam je curica previse vezana uz mamu i da se trudimo (oboje) to uravnoteziti, na nasu obostranu zelju.
meni je jako teško pisati na ovakvim temama jer sam u potpuno drugačijoj situaciji.
a veza je trajala samo 3 mjeseca.
naravno, ne mogu se "isprobati" sve situacije u kojima ćemo se u životu naći: onda bi nam ovo sve, zapravo bila neka generalna proba nekog drugog života...
ali pretpostavljam da se neki pokazatelji mogu prepoznati.
možda smiješno, ali ja vjerujem u onu da se muževi prema nama ponašaju onako kako se ponašaju prema vlastitim majkama: da su i očekivanja i benefiti isti.
Za ovo postoji ona izreka: Ne s...i u vlastiti tanjur.Citiraj:
Davor prvotno napisa
A i gdje bi stigli muškarci kada bi toliko razbijali glavu o nama?
Ja bih baš htjela da i oni o nama ovako raspravljaju i da postanu svjesni problema. Još mi je gore kada sam nezadovoljna i hoću se svađati, a MM me samo tupo gleda. Još gore od ovog tupo je kada se hoću svađati, a on me zaljubljeno gleda i htio bi se maziti, a ja kipim - suđe stoji neoprano, roba razbacana, Filip kašlje već tjednima, kredit za auto neotplaćen, a para niotkuda, zato prašina je svugdje, glava me boli, usisavač ne radi kako treba, prozori ne dihtaju ili kako se to kaže, u kupaonici nešto curi, a i WC smrdi (iako ga perem svakodnevno). Bože koliko problema u životu, a on zadovoljan i sve mu super.
Prekrasno!Citiraj:
filipova mama prvotno napisa
Zamisli da ti prigovara što je suđe neoprano, a prašina neobrisana...
ili da skakuće po kući ko panični zec kukajući zbog Filipovog kašlja...
ili da bi se TI mazila, a on novinama futra nedihtajući prozor...
ili da hoda s kvačicom na nosu zbog nemirišljavog wc-a...
filipova mamo, jednom imaš ovoliko godina; uživaj u mužu i djetetu, krediti će se otplatiti kad tad, a sve ove usputne stvarčice se mogu riješiti skoro jednim potezom...
krpe.
to se ja u zadnje vrijeme pitam: kad metnem sve te (glupe) sitnice koje ti dizu zivac (losi majstori, nis ne stizes, nema para, auto u kvaru, racuni, treci kat bez lifta, prljavstina, nesanica... bla) sastrane, zakaj ja nisam zadovoljna? sta me to u mojoj glavi tjera da obracam paznju, cak ponekad trazim sve te gluposti? da se zivciram? kaj sam tak bedasta?
mislim da je kod mene hitna generalka. dan po dan. bitno da smo mali i ja zdravi. da mozemo jesti nekaj. sve ostalo se rijesi.
meni se dogodila jedna neočekivana olakotna okolnost:
naime, nekoliko godina smo živjeli u stanu u koji su mi svekar, svekrva, šogor, šogorica te njihova djeca upadali svakodnevno, neobavezno i učestalo... kako je vrijeme odmicalo tako sam se na njihove upade navikla, ali i nesvjesno se opteretila time da mi kuća mora biti u kakvom-takvom redu, jer mi je neugodno da mi gledaju u neoprano suđe od ručka na stolu... tako da sam često išla usisat ili oprat suđe kad sam mogla leć...
i onda, nedavno, šogor i šogorica odsele i više ne dolaze, te mi preselimo u stan na katu u koji svekrva koju boli koljeno zalazi samo kad i ako baš mora, dakle puno, puno rjeđe.
i ja skužim da sam se divno opustila - nema više one nelagode: mogao bi tko doći, moram to srediti... a bogme i zaključam vrata ponekad. :saint:
eto, mala stvar al čovjeka veseli.
znam već sam dosadna...no htjela bih prepričat današnji događaj...nakon što smo malkice pričali i ustvrdili koga što živcira, i ajd ne triba to tak bit i bla bla....i sad idem ja malo očistit stan...dođem do usisivanja, on oko malog. usisav većinu ostane mi dnevni boravak u kojem je on s malim pred prisvlačenjem...usisavam i kažem ajd ga izvedi odavde dok ne završim...kaže on triba ga prisvuč...reknem pa presvuci ga u sobi...i onda što je tebi važnije on il usisivanje?!¨!!! pa mislim ostanem :shock: :x :( ...a on se pokupi u sobu...lipo za njim i kažemmu da kak tak može uspoređivat, da što mu to znači...a on da sam ja ko diktator Castro na Kubi da sam ih mršnula a tribali su se prisvuč i da što ja nisam mogla pričekat da on uzme pelenu, stavi........
aj mi recite jesamli ja luda il što?? to mi je isto kad prigovori da nemre spavat, eto on se mora dignut rano i.....pa što bi ja onda tribala reć?? jednom sam se ponoći ukočila dojeć i nije tio niš pomoć neg samo dalje nastavio spat...ja ne prigovaram malom ni njem koliko puta se budim, dojim, koliko sam umorna...al, kad ovak neš dođe onda ga želim "opametit" i reć čekaj malo pa ja dojim...al on niš....
mislim cure i dečki a baš sam se skontala ajd u boj za dobro i opet pljus... eto sam da znate postate se s Fidelom kojem je važniji usisivač!!!!!
oćeš iskreno? :mrgreen:Citiraj:
zmaj prvotno napisa
da sam ja na njegovom mjestu - ja bih ti ostavila i usisavač, i dijete i pelenu - i otišla bi se van proluftat... u pidžami i šlapama ako treba...
daj pojasni!!! nisam valjda taki diktatorić?? :lol: to je bilo iza 12h... bar je bio obučen!! :mrgreen:
pa dala si detaljan opis situacije.
sad fino razmisli i reci mi:
koliko je STVARNO bilo važno to usisavanje? da li si mogla zastati - i uživati u zajedničkom trenutku oca i djeteta?
što bi se dogodilo da si zastala s usisavanjem, pogledala ih s osmjehom i rekla: kako vas je lijepo vidjeti :love: ...
a kad bi ga presvukao - ti bi npr. rekla: evo, sad možete malo uživati u sobi, daleko od mene i ove prašine - i vratit se u čisto kad se poigrate.
ti bi završila svoj posao, dijete bi bilo u miru presvučeno, tata bi bio zadovoljan - a najviše od svega - SEBE BI POŠTEDILA BESPOTREBNOG UZRUJAVANJA.
koliko bi te to koštalo? pa, recimo - nekih 5 minuta tvog vremena...
jel skupo? :P
okej. ima smisa to što govoriš. ja sam kontala vako: čistim, on čuva. on zna to. dobro. još dođe na red samo dnevni boravak. on zna to. al, ne. on sad iće presvuć baš tu, a ne 5m dalje. i nazvoe me diktatorom kojem je važniji usisivač!!! nei je to šokantno! da je to moga reć. jako uvredljivo, ej važniji usisivač...il Roda...il 100drugih stvari.. eto ne znam kak je mali uspio narast il kak me uopće pozna kad me je sve drugo važnije...tak ja kontam
tako kontaš, ha? .... mašala... :nope:
veži sve pokretno, da ti ne pobjegne iz kuće... ;)
ajmo ovako:
podijelili ste posao: ti čistiš, on čuva dijete.
zašto si ga uvjeravala (fidel kastrirala) da je tvoj posao VAŽNIJI?
da li su ti poslovi mogli biti (uvjetno rečeno) JEDNAKO važni?
on čuva / presvuče / makne se
ti usisavaš / pričekaš / nastaviš
daklem, baš mi je zanimljivo kad neko vako komentira. hvala ti, ozbiljno. još ću pojasnit: ako dakle čistoim, i imam još dnevni. zar je on taman kad sam ja ušla u to područje mora reć "ne ja ću sad presvalačit"? zar se nije mogao dignut otić 5m dalje drugu sobu? zar to nije bilo lakše neg nazvat me FC Kubom? i usisivačem??! ta nemamo 2m stana i 5m vani snijega da nije moga otić i dr sobu i prisvuć i dalje se igrat dok ja čistim? neg, ajd on će prisvuć pa će onda dalje?!
nisam ga uvjeraval da je moj posao važniji, neg sam jednostavno rekla da čistim i da ionak tirba otić u dr sobu dok ja dižem prašinu!! u tom trenutku jednako je važno. i ne vidim zašto nije mogao mrdnut guzicom 5koraka dalje. kad već čistim kontinuirano!
U tom slućaju najbolje bi bilo poslati dijete baki,djedu ili nekom bližnjem na čuvanje, a muža zatvoriti u sobu,dobro osigurati brave i "iskoristit" ga do besvjesti da mu takvo nekaj nikad više nebi palo na pamet.
I uopće se ne šalim.
zmaj, i ja bih popi.dila na tvom mjestu, ako te to tješi. ako čistim gledam da počistim i završim već jednom, umorna, zajapurena, vjerojatno i gladna i nije mi do romantičnih pauza i prizora.
ionako me čeka još 101 stvar nakon tog usisavanja.
sad - možda si mogla malo poraditi na tonu i lijepo ga zamoliti ili kroz šalu predložiti da se povuku u drugu rezidenciju, ali... razumijem i ako nisi.
na temelju čega zaključuješ da je ON trebao napraviti sve što si ti imala planirano u svojoj glavi?Citiraj:
zmaj prvotno napisa
naravno da ga nisi "uvjeravala". ti si mu "jednostavno" rekla. i nakon toga si mu otišla još toga reći.. za slučaj da nije shvatio / zapamtio.Citiraj:
zmaj prvotno napisa
zmajček...
ja te ne napadam, ne moraš mi objašnjavati ZAŠTO si to napravila.
ja nastojim sagledati stvari iz druge perspektive. potaknuti te na razmišljanje o tome da li je uvijek najbolje ono što TI misliš... da li postoji mogućnost da nekako promijeniš svoje ponašanje na način da oboma bude bolje...
nisi mi odgovorila na pitanje:
što bi se dogodilo da si zastala s usisavanjem, pogledala ih s osmjehom i rekla: kako vas je lijepo vidjeti ... :love:
zanimljiv način razmišljanja :mrgreen: .Citiraj:
aleta prvotno napisa
ja kad sam umorna, zajapurena i gladna - operem ruke, sjednem i nešto gricnem. i odmah sam bolje volje. ;)
nakon toga mogu nastaviti spremati, pa mi ni ona 101 stvar ne predstavlja problem. :mrgreen:
a sad nagradno pitanje: što će se dogoditi ako PRESTANETE USISAVATI NA 5 MINUTA???
oće mi netko odgovoriti???? :?
ja kad prestanem usisavat na 5 minuta, vise se ni ne vracam usisavacu. njih je strah da se ni one ne bi vratile i ko bi to onda usisao. NITKO, sigurno se ne bi samo usisalo. a usisat se mora sad il nikad. jer inace....
(tu sad ide muzika iz zone sumraka, ono: tiruliru - tiruliru)
:mrgreen:
bojim se da ne kužim :mrgreen:Citiraj:
rinama prvotno napisa
eto, ja cu odgovorit.
ne bi se dogodilo nista. ustvari, dogodilo bi se to da bismo svi bili mirni, stalozeni, zadovoljni, sretni.
al', hebiga, i ja bih reagirala kao zmaj. :(
al' stvarno, ponekad, treba gledat i s druge strane.
citala sam cijeli topic, pronasla se u svemu, a onda se opako zamislila nad onim sto su decki napisali.
da, ja sam ga birala.
da, znala sam za neke njegove mane.
da, propisno sam zivcana.
da, i ja grijsim.
i, da, trebam poradit malo na sebi. jos samo da mi ovaj prvi dio potpisa poraste, a drugi da bude dobar kako su ovo dvoje bili i ja sam na konju. za jedno 3 godine, najranije!!
:mrgreen:
inače - kaj?Citiraj:
marta prvotno napisa
doći će mali zeleni i sve vas pojesti? :P
tko je od nas 24h na poslu? (da li je osam sati dovoljno za završiti neki posao - ili ga nastavljate drugi dan?)
da li nekad stanete na dužem putu i popijete kavu? (jel znate voziti nakon toga? :? )
itd...
ja imam usisavač doma. povremeno ga koristim. usišem pola sobe, i sjednem. npr. - zanimljiv mi film. ili sam gladna. ili se sjetim da bi mogla virnut na forum. ili...
i kad to napravim - usišem do kraja.
vjerovala ili ne - NITI JEDAN usisavač mi nije pobjegao iz kuće... dva sam čak morala izbaciti... :lol:
Citiraj:
sorciere prvotno napisa
ne znam ti rec. kod mene se ne dogodi nista. al ko zna sta kod njih bude :/
da mnogo toga ja planiram!! za info, nisam nit povisila ton nit iš, kad sam ušla u dnevni. jednostavno rekoh, kao što je i očito, kao što i zna - jer čisith i ostalo sobe, da se tribaju maknut! vrlo jednostavno! uzrujalo me najviše to o tom kak mi je sin na drugom mjestu. pogotovo jer dobro zna da to nije istina i jer sam dušu isplakala u rodilištu zbog carskog, dojenja, mastitisa i "susretljivih" sestara. a i kući kasnije. i sad on nađe reć da mi je neš dr važnije!! a ja samo čistila....
ne bi niš bilo da sam pričekala 5min! dapače, to bi bio znak vrlo velikog zauzdavanje mog karaktera, jer bi značilo da činim u tom trenutku ono što je njemu milo. umisto, kak ja kontam, obostrane koristi: ja čistim on presvlači. sad o tehničkom djelu: dal bi se vratila usisivaču...diskutabilno, jer ne volim ostavljat posa usred žiže... teško se natrat vratit
pa i onak bi 3sek poslije otiša u dr sobu!
Uh ja to ne bi mogla.Ne bi mogla nikako.Citiraj:
sorciere prvotno napisa
Ne znam,možda sam i neurotična,no sigurna sam da bi me to kopkalo dok posao ne završim.
Ono,stalno bih pogledavala taj mrski objekt i ne bih se mogla skoncentrirati na npr.film. :mrgreen:
stan mi izgleda koma...
danas cijeli dan imam migrenu i krepavam ,čak sam i povraćala....kad mi bude bolje mm i ja ćemo skupa počistiti,
danas mu nisam dala da usisava jer znam koliko je umoran, bolje da se odmori
kad Marko poraste on će usisavati :mrgreen:
dok ne pobjegne glabom bez obzira
i da, vrlo cijenim vaše odgovore, zaista. jer ne znam s kim bi ovako iscrpno razgovarala. s ukućanima? sam bi rekli "ah ti i tvoj mozak". s prijateljicom? sve oped dođe na isto il "ti muški" il "šuti i trpi" i sl
Ovako meni mama moja kaže kad joj pričam da smo se posvađali i to mi je tak glupo.Pa šta smo došli do toga da ja njega moram i lijepo molit da bi on nešto napravio :shock: ?Ma dajte,molim vas.Pa ko mene zamoli da skuham, očistim,operem wc....Nitko!To se podrazumjeva da ja MORAM napravit jer on jadan radi na poslu i doma u fušu a ja samo hodam za njim i kokodačem i njemu to ide na živce!Ma pazi,molim te!Pa šta nebi ti sam trebao primjetit da neke stvari po kući treba napraviz?!?I ne,nisam znala da će biti tako.Hodali smo skoro 8 god. prije braka i nismo živjeli skupa.Znao je moj stav o svemu i obečavao da će mi pomagati.Da se razumijemo,nije baš da ništa ne radi,ali...Mislim da je problem u tome da je njemu sve LAKO ĆEMO,a ja sam tip koji bi kad nešto treba napravit,napravi sad.U početku braka sam ja radila u firmi,on doma u radioni.I tak bi mu teško bilo skuhat tjesteninu i podgrijat saft!To sam ja MORALA,jer je on jadničak zatrpan poslom.A ja sam bila na balu;valjda,pa sam odmorna :x .To mi dopi...,počela sam prigovarat,e onda je znao i ručak skuhat,i očistit....Ostala ja trudna,na bolovanje otišla,on u međuvremenu dobio posao i sad ja ponekad imam osječaj da je njemu "krivo" što sam ja doma,a on radi 2 posla.I opet je sve po starom;neuredan do zla boga,nemre stavit tanjur u perilicu(za kog sam je đavla onda kupila ako je suđe vječito vani),ja samo što nisam rodila a kinderbet več 2 mjeseca čeka da ga on postavi....I stalno se svađamo oko toga jer njemu treba 100 puta nešto reći dok to ne napravi!A ja poludim na to.Joj,puno bi ja još toga imala za reči....Citiraj:
aleta prvotno napisa
Al volimo se,izgalamimo se jedno na drugo,velimo kaj imamo i opet ja sve napravim jer nemrem gledat nered. :lol: :lol: :lol: