Vidiš, dobro kažu. Da danas polažem prijemni na Filozofskom, di se, po novome, piše test iz "opće kulture" (whatever that is), možda bi bilo i ovo pitanje i ja ne bi znala, a sad znam :).Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
Printable View
Vidiš, dobro kažu. Da danas polažem prijemni na Filozofskom, di se, po novome, piše test iz "opće kulture" (whatever that is), možda bi bilo i ovo pitanje i ja ne bi znala, a sad znam :).Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
Ja se ne osjećam ugroženo zbog Amera. Nisu mi onako generalno simpatični ili bliski, ali se od njih štošta može naučiti.
I dalje mislim da je svaki čovjek kovač svoje sreće, kao i svaka država. Život ti da bolje ili lošije karte, a ti s njima napraviš najpametnije što znaš. Tako i u društvu i državi. Većina je u ovom društvu birala ovo što sad imamo- lopove na čelu države, polupismene gradonačelnike, kruha i igara...
Inače, mislim da je znati koju o dionicama danas stvar opće kulture.
A ljude cijenim isključivo po dobroti, poštenju i radišnosti (zvuči ofucano, ali je tako).
A sve ostalo je samo bonus, naravno da se svi družimo s ljudima s kojima imamo o čemu razgovarati.
I mislim da je malograđanski studirati ili učiti prvenstveno zato da bi se moglo razgovarati s intelektualcima i reći da si dr. mr. sc. štogod. Iako jako cijenim obrazovanje, a znanje još više. I mislim da ne bi trebali brkati pojmove inteligencija- pamet- kvizomanija- obrazovanje. Jer se jako razlikuju, iako će se često objediniti u istoj osobi. Recimo ja sam prilično sigurna da je naš guverner HNB-a i inteligentan i obrazovan i da ne bi ispao glup na kvizu. Inteligentna osoba će lakše steći nova znanja i sposobnosti itd.
A jako volim i gledati razne "zanatlije" kad dobro rade svoj posao. Sjećam se keramičara koji nam je postavljao pločice, kako čovjek to savršeno radi i objašnjava zašto i kako..., baš cijenim ljude koji dobro rade svoj posao. Više cijenim tog keramičara nego sveučilišnog profesora koji ima 5 kratica ispred imena, a predaje bez imalo žara i ljubavi prema studentima i svom predmetu.
kud si sada našla jednu od 3 hrvatske javne ličnosti na funkciji koja nam ne služi na sramotu
Meni je recimo latinski super došao na pravnom studiju. Nevjerojatno koliko pravnih maksima savršeno primjenjivih danas je najkraće i najjednostavnije postavljeno još u rimskom pravu. I liječnicima treba latinski.Citiraj:
krumpiric prvotno napisa
Ali slažem se s tobom i baš sam neki dan s MM-om razgovarala kako te naš obrazovni sustav tjera da učiš sve i svašta o svačemu, a na kraju 90% toga zaboraviš, a i radi se o informacijama koje se lako nađu u knjigama i nema potrebe učiti napamet.
Mislim da bi trebalo biti puno manje obaveznih predmeta, više izbornih, manje biflanja i više kritičkog promišljanja i raspravljanja. Naš obrazovni sustav danas kao da priprema ljude za Milijunaša. Ali našlo bi se gro roditelja koji bi graknuli na to, možda to i nazvali amerikanizacijom.
Tako je to kod nas čini mi se, ništa nam ne valja, sve bi mijenjali, a na svaku reformu se dignemo na zadnje noge.
Ima nešto u ovome od Zubić vile. Mislim, kad se sjetim svog biflanja povijesti, sve je isparilo, a i to što je isparilo je lako "gugljivo" - kad je bila koja bitka itd. Isto tako ovo za književnost - romantizam itd. Jer, na kraju, percipiraš pisce jer ti se svidjela neka njegova knjiga, a ne jer je pripadao ovome ili onome "-izmu". Na kraju, ono što me zanimalo, što mi je išlo, to sam zapamtila... I valjda tako svatko.
Imaš pravo krumpiric, guverner nije baš za primjer ako govorimo o ljudima na funkciji. Ali više sam ga uzela kao ilustraciju obrazovanog čovjeka koji "zna znanje". Mislim da većina takvih ljudi ima i neku širinu i opću kulturu.
A ovi "doktori" kao dr. Ivo S. , to je drugi par rukava. Takvi su i diplome stekli tako kako su vodili državu, sigurna sam u to.
Ima kod nas puno pametnih ljudi, ali ne plivaju najbolje u ovom društvu gdje se 90% javnih funkcija puni kriterijem podobnosti. Nedavno je, mislim, Puhovski izjavio, da je problem hrvatske politike što se njome bave ljudi s manjkom sposobnosti i viškom ambicija. Istinita dijagnoza, svaka mu čast.
Mislim da nam fali Kaae na ovoj temi :mrgreen:
Inače, nisam nikad shvatila potrebu uspoređivanja sa susjedima u ovom kontekstu. Neš' ti satisfakcije gledati susjedu preko ramena i razmišljati kako su tvoja djeca obrazovanija, more plavije, a žene ljepše.
Drugo je uspoređivati gospodarstva, stupanj pismenosti (u %), udio visokoobrazovanih i sl.
Iako i tu treba biti oprezan - ne možemo mješati kruške i jabuke.
To često znaju iskorištavati novinari i nalijepiti neku analizu na naslovnicu, no i poneki koji guglaju pa selektivno prikazuju podatke.
a koje su to druge dvije :mrgreen:Citiraj:
krumpiric prvotno napisa
Mene zanima treća. Pretpostavljam da je druga predsjednik, moj dragi profesor, pravi renesansni čovjek. (Sigurno je i on griješio i griješit će na svojoj funkciji, ali ne vjerujem da nas takav čovjek ikad može osramotiti.)
tri je ono-jako NEkonzervativna pretpostavka :D
Mislim da je krumpiric spomenula, a ja cu nastaviti...
Sveopca korist, ili barem osobna korist, koja bi proizasla iz cinjenice da relativno dobro znam latinski, tecno govorim preko nekoliko jezika (ukljucujuci jezike koje prosjecni amerikanac ne moze smjestiti na kartu svijeta - jedan od njih bio bi i ovaj koji upravo pisem, jel), znam gdje je Burma, tko je zapoceo prvi svjetski rat i cijom zaslugom danas imamo penicilin jednaka je - nuli. Osim ako ne ubrajam cinjenicu da se svako toliko netko malo divi pa cujem jedno "Oooo." ili "Aaaa!" ili nesto slicno upuceno u mojem smjeru.
Ono sto ih je zanimalo bilo je moje radno iskustvo i, na svu srecu, imala sam ga vise nego dovoljno, na mjestima koja su bila voljna to i potvrditi (nece Amer samo tako zaposliti, jelte) pa sam uspjela i ovdje naci nesto. I sad radim - s glupima, ako cemo ih, prema ovom topicu, zvati glupima zato sto nemaju pojma gdje je ova nasa Hrvatska. Oni koji znaju, uglavnom pretpostavljaju da sam u kolovozu 2009. izbjegla jer je rat, tamo negdje.. [i]znate, tamo gdje nose one poveze i puske[i/] postao vise nego nesnosan. Kad sam odlazila kuci u ljeto 2010., pola firme me ispratilo sa suzama u ocima jer su se bojala da necu ziva iz rata stici. I nema veze sto sam probala objasniti; briga njih za neku tamo drzavicu u koju nikad nece ici ili iz koje nikad nista nece trebati. Zive oni sretno i zadovoljno i bez toga, kao i bez citanja Ane Karenjine ili razgledavanja Van Goghove izlozbe.
Profesori na faksu, moram priznati, znaju znanje. Neki ga predaju bolje od nasih, neki losije. Nisam ih pitala znaju li gdje se nalazi grad u kojem sam rodjena ili tko je naslikao Guernicu, nekako nismo nikad dosli do toga. Vjerujem da bi neki znali, a neki ne bi. Cude se, mahom, zato sto sam tzv. calculus odradila u osnovnoj i srednjoj skoli (bas kao i svi vi), zato sto su me mucili latinskim kad mi je bilo 15 godina, a nisam studirala, recimo, medicinu. Blejali su prijepis ocjena s Fakulteta politickih znanosti i cudili se, opet cudom, sto sam za jadnu i bijednu diplomu iz tamo nekakvog novinarstva, odnosa s javnoscu i cega vec trebala odslusati cetrdeset i kusur predmeta koji su pokrivali sve od statistike i prvog svjetskog rata do medjunarodnih politickih odnosa, antropologije i etike te nacina tiskanja nekakvih tamo novina (za koje nitko u modernom svijetu vise ni ne mari). Fakultet je ovdje puno laksi. Neizmjerno laksi, puno vise koncentriran na praksu (sad govorim iz iskustva, nakon dva puna odslusana semestra na postdiplomskom). Ne zanima ih govorim li ukrajinski i znam li konjugaciju glagola u latinskom, vec se iskljucivo bave time da mi usade znanje, i prakticno i teoretsko, samo i iskljucivo o ekonomiji. Zato sto sam tako odabrala.
Netko je napisao da su usmjereni i to je bas tako, prava istina.
Glupi nisu. Nista gluplji od prosjecnog Hrvata, Bugara, Turcina ili Norvezanina.
Rade vise, zaradjuju vise i uglavnom ih ni za sto nije briga, a da se ne tice njihovog vlastitog dvorista.
Ponekad mi se cini da je teze pronaci nekog s kim bih se druzila i mozda pricala o Wertheru, vec spomenutoj Guernici ili Musoliniju (kad mi dodje, jelte), ali moram priznati da nisam bas o tome raspravljala na svakodnevnoj kavi s prijateljicama u Zagrebu. Dobro, sigurna sam da bi o navedenom znale vise nego prosjecni stanovnik Mankata, ali nije da o tome ovisi bilo ciji zivot.
U kratkim crtama, nakon poduze litanije - slazem se s onima koji smatraju generalizacije bezveznima. I ne mislim da treba uciti opcu kulturu tako da to samo sebi bude svrha. Osobno, MENI je bitno znati. Volim se snaci u raznim situacijama. Mom prvom americkom susjedu mozda nije. Ali nije bilo ni gospodji sa sedmog kata zgrade u Zagrebu gdje sam zivjela vecinu zivota.
potpuno se slazem da bi u obrazovanju djece jaci naglasak trebalo staviti na kriticko razmisljanje, razmisljanje uopce, sposobnost povezivanja razlicitih djelova u smislenu cjelinu. takode promatranja povjesnih razdoblja u cjelini u kojima se ispreplicu i drustvo kao takvo sa kulturom, znanoscu i inom.
takode bi se trebalo uzeti u obzir i internet, te opcenito medije koji su djeci danas dostupni na sasvim drugi nacin, nego u moje vrijeme.
medutim odredeni temelji, su bitni, naprosto zato jer su temelji i bez njih ne ide.
pa me zanima, te pitam sve one koji misle:
pa sto ce im latinski..
a svi oni integrali, ako ce recimo biti slikar,
a i kemija je jelte bezpotrebna: voda smeka ko voda pa da li je h2o ili z3d je svejedno
na kraju krajeva sto bi covjek znao da se oni zovu impresionisti kad recimo voli monet-a, a volio bi ga kada bi se recimo oni zvali dadisti ili kubisti...itd
kako vi mislite da djeca uopce pronadu sto im se svida, te sto ih zanima, ako to nigdje ne nauce?
da li svi sa 10 godina znaju sto zele postati, pa da kazu, ah ja cu biti fizicarka, sto ce mi ovo ili ono.
i sto ako sa 18 shvati da zeli studirati matematiku ili fiziku, ali eto svo znanje mu doseze do zbrajanja i oduzimanja, jer su mu roditelji mislili da matematika sluzi za kupovanje kruha i nicem drugom, pa dijete nema nikakve temelje.
osim toga nisu svi iz kuca obrazovanih roditelja, mozda ce mu posjeta muzeju gdje bi recimo vidio murtica, biti jedina moguca, jer s roditeljima ne ide.
Glasam za obrazovanje, poput naseg, nemam apsolutno nista protiv. Dapace. Kad i ako budu neka djeca u planu, ozbiljno razmisljamo da osnovnu i srednju skolu zavrse u Zagrebu jer ove ovdje nude prestrasno lose i usko znanje. Nakon toga, svakako fakultet negdje u ovim krajevima (uostalom, upravo to se sprema napraviti moj puno mladji brat).
Usprkos tome sto sam apsolutno pro znanja, ne mislim da su Amerikanci, ili bilo tko drugi, onako po defaultu glupi. Isto kao sto nitko nije, onako generalno, po defaultu pametan.
Malčice bih se nadodala:Citiraj:
Strobery Shortcake prvotno napisa
Naše široko obrazovanje (kod nas u BiH, a vjerujem da ni u cijeloj regiji nisu baš nešto previše izmjenili predratne programe) nepotrebno opterećuje ljude (djecu) koja nemaju kapacitet ni interesovanje za toliku širinu, a poticanje kompetitivnosti u novom društvu takvu djecu još više ubija u pojam. Zbog toga mislim da je široko obrazovanje super, ali ne bi smjelo biti nametano. Na primjer, djeca bi trebala prvo naučiti kako se služiti računarom efikasno i sigurno, a ne učiti o mašinskom jeziku i kako se piše programski software. No to je moj lični stav.
Super mi je ovo sto spominje Strobery. Evo mene su u srednjoj skoli, tamo negdje ranih devedesetih, ucili pisati programe u Basicu. Pisala sam programe koji su crtali geometrijska tijela ili radili racunske operacije... k'o od sale. Jos uvijek, priznajem, ne znam zasto. U isto vrijeme, nitko nije niti spomenuo normalnu, svakodnevnu upotrebu racunala. Ono, napisati CV i isprintati ga... na primjer.
pa vjerojatno zato, da vjezbas razmisljanje, kombiniranje, inventivnost.Citiraj:
Kaae prvotno napisa
neko je dijete kroz to odlucilo postati programer.
netko je postao steve job ili bill gates. :mrgreen:
naravno da je uz to trebalo uciti i kako se kompjuterom sluziti.
razvoj nase civilizacije je usko povezan sa razvojem apastraktnog misljenja. pa se to i uci i vjezba.
ja se s tobom slazem. kad kritiziram intelektualni snobizam ne kritiziram obrazovanje samo po sebi.Citiraj:
seni prvotno napisa
ali po obrazovnom sustavu bi vec mogla oplesti :mrgreen:
Pokret? Joj nemoj me u pokret molim te...ja bježim glavom bez obzira od svih okvira, a ti mene pravo u pokret :mrgreen:Citiraj:
ina33 prvotno napisa
Ne znam dali sam spominjala rijeć "glupi" u svom uvodnom post-u, tema se tako zove jer je tako naziv utube filmića koji sam linkala. Ali ja prvenstveno mislim na opću obrazovanost. Mislim da Ameri ne prednjaće u njoj, mislim da uopće ne drže do nekog generalnog znanja, nego su fokusirani, kako smo već zaljučili, na svoje polje interesa. Pretpostavljam da je to tako jer im je školski sustav tako ustrojen da nemaju toliko puno biflanja u osnovnoj i srednjoj kao i mi. Domet im je Civilni rat + kako je netko rekao - nije im ni potreba, svi sviraju kako oni dirigiraju ionako, why bother. Moram priznat da sam ja nerijetko susrela i veoma bahate Amere, kako u USA tako i u Hrvatskoj gdje sam radila sa njima. Nevjerovatno mi je bilo kako su gledali na sve s visoka a u restoranu nisu znali zašto je rezervna vilica i nož, ili zašto je posudica s vodom i limunom na stolu, da ne ulazimo uopće u obrazovanje - a zanimacija: fakultetski profesor, taj baš jedan je bio gay a momak mu je bio veoma dobro plaćen odvjetnik, on pak nije znao da je Italija tu blizu, nego je mislio da je to jaako jaako daleko.
Još jedno osobno iskustvo. Radim ja u Americi i dolazi mi mušterija, pita: Where r u from? Ja: Croatia On: Oh Croatia, that's near Ohio right? Ja: Yes sir, near Ohio :roll:
I ne bi meni smetalo njihovo neznanje da nisu svjetska velesila koja diktira sve veće društvene, političke, ekonomske ištajaznamkakvesvene promjene na svijetu.
bi, bi i to ozbiljno. :mrgreen:Citiraj:
meda prvotno napisa
Pa naravno da je, to je i moja poanta. Vecini ljudi programiranje u Basicu nije trebalo. Zgodno, ako je zbog toga tek koje odlucilo u programerske vode. U isto vrijeme, sigurna sam da je gotovo svima trebalo osnovno znanje koristenja kompjutera. U skoli ga dobili nisu.Citiraj:
seni prvotno napisa
ako ima koja forumašica iz švicarske nek me slobodno ispravi, nisam sigurna jel sam dobro pohvatala od jedne prijateljice koja je učiteljica u švicarskoj.
dakle, u švicarskoj osnovne škole se dijele na recimo tako laički, teške, srednje i lake. ove teške su predviđene za buduće gimnazijalce i one koji idu na fakultet, srednje za recimo neke stručne studije, a lake za recimo zanat.
iskreno, ne znam uopće što bih mislila o tome. kao, da se ne muče ovi što im ne ide škola. i ima neke logike. ali iskreno, onako intuitivno, meni se to ne sviđa. već s deset il kolko godina usmjeravati djecu, uskraćivati im znanje, na kraju krajeva - dijeliti ih.
kaže ona meni - neee, oni uopće tako ne gledaju na to.
a ja, da me ubiješ, valjda radi nekih kompleksa il štoveć, snobizma, nemam pojma :mrgreen: ne mogu drugačije gledati na to.
ne sviđa mi se i gotovo.
a sjećam se onih razmjena, kad su svi koji su čini mi se 3. razred gimnazije završavali u americi, bili svi do jednog glavne face. i sprdali se s njihovom jednom jedinom knjigom koju su morali naučiti - american history. :mrgreen:
e, al onda tu, na početku visokog obrazovanja - kreće drastična razlika.
fakulteti, uvjeti studiranja, mogućnosti, znanje, primjena znanja, kritičko razmišljanje - uuuu, gledajući po svom fakultetu, to su dvije jednostavno neusporedive stvari.
Citiraj:
Kaae prvotno napisa
evo još jedne koja je programirala u:
- fortranu
- pascalu
- dbase-u
- c-u
:mrgreen:
kaae, ovo što ti govoriš, pa meni je i ok da se u školi ne uči printanje. ne mogu reći da mi je to falilo, a sasvim sam solidno savladala i word i excel i najdraži od svih - poverpoint :mrgreen: iako, sad u osnovnoj školi uče upravo to - korištenje kompjutera.
to mi je kao kad završe ekonomiju i kažu, kao kritiku, cijeli faks nas nisu naučili napisati virman. e pa hebem ti takav faks koji uči pisanje virmana.
Cvijeta meni je to isto užas - mislim ako izuzmemo činjenicu da sam ja Pro Homeschooling i da mi je školsko obrazovanje kakvo je danas opčenito bezveze.
Ovo me sad podsjetilo na mog svekra koji dan danas priča kako je na tadašnjem ETFu pisao programe u kojim sve ne jezicima, a unatoč tome, danas naprijer ne zna čemu služi miš, a kamoli da se zna služiti bilo čime na računalu. da, to je tipična priča za ovo naše podnebljeCitiraj:
Kaae prvotno napisa
Pa to jedino ako u njegovo doba još nije bio izumljen miš.
Eee, zaboravila na Fortran i Pascal. Mislim da smo preskocili ova druga dva, ali tko ce ga znati. Nije me nikad zanimalo vise od... prolazne ocjene. :mrgreen:Citiraj:
cvijeta73 prvotno napisa
Ako je uzeti za primjer amerikance koji su prosli homeschooling, a da ih poznajem... apsolutno sam sigurna da je to zadnja stvar koju bih dozvolila svojem djetetu. Bozesacuvaj.
Nije žvaka za seljaka :mrgreen: (pod ovim mislim na amere)Citiraj:
Kaae prvotno napisa
Homeschooling- meni je to aluzija na kućni zatvor. Djetetu se oduzima najljepši dio djetinjstva, igra i učenje sa vršnjacima.
Osim toga, roditelj bi morao imati savršeno znanje (opće, pravopis, načitan, tehnički potkovan, glazbeno "udren"...), da djetetu prenese sve ono što inače nauči od mnogih profesora u školi.
A i roditelju dobro dođe onih par sati odmora od djeteta dok je ono u školi.
Sreća da toga kod nas nema( i da nismo toliko "napredni" ko Ameri po tom pitanju.)
Pa ne znam bas za koga je, sto se homeschoolinga tice.Citiraj:
RozaGroza prvotno napisa
Ne vidim kako bi itko bio sposoban pruziti djetetu ono sto osoba upravo skolovana za to moze. Da ne pricam o socijalizaciji.
Eno me Beti pretekla. Upravo sam to htjela reci.
Svakom svoje - pošle ste OT ladies :)
Pa sto fali homeschoolingu kao temi? (Jesmo vec pricali o tome? :zaboravna:)
uuu, to uopće ne bi bila loša tema :mrgreen:Citiraj:
Kaae prvotno napisa
kaae, MRZILA sam programiranje, MRZILA!
i znate što je najbolje?
smijeh me sad hvata :lol:
morali smo program napisati na papir. :-o
i onda je prof to ukucavala u komp.
i onda il fercera il ne fercera :mrgreen:
a, imali smo i predmet koji se zvao obrada metala :lol:
u matematičkoj gimnaziji.
pa smo tokarili na tokarskom stroju :lol:
Mi nismo obradjivali metal u prirodoslovno-matematickoj. Ali jesmo secirali skampe i tamo neke ribe. I drljali nesto u kemijskom i labosu iz fizike.
Ako se ne varam, nismo ni mi imali dovoljno kompjutera pa smo predavali programe na papiru. I ista stvar - ili hoce, ili nece. :lol:
ajde ajde mi smo vježbali vi editor na unixu tako da je profesorica napisala VJEVERICA a mi smo morali promijeniti u VJERENICA.
(tko poznaje vi editor znat će da to uopće nije trivijalno :mrgreen:)
i evo - jel' mi sad ne bi koristio vi editor na poslu; radim na linuxu.
al što vrijedi, sve sam zaboravila :lol:
mi na satu informatike nismo ni imali racunalo. sjecam se da smo prvo polugodiste imali nekog tipa koji nam je cijelo vrijeme pisao na plocu nizove 1 i 0, a drugo nam je dosla zena, izdiktirala cijelu biljeznicu, kad smo odgovarali sizila na nase neznanje i svima podijelila petice:lol:
ok, mi smo bili kulturno-umjetnicka skola pa nas nisu gnjavili s tim stvarima. nego s odlascima na koncerte, izlozbe, kinoteku
a informatika na faksu. predavanje od 2 i pol sata kod Laszla na koje nikad nisam isla nego samo na zadnjih 15 min kad je trebalo predat neki zadatak koji je on tih dva sata pisao na ploci. a vjezbe, svaka 2 tjedna po 2 sata Saradadevii meni diktira s papira, ja pisem na racunalo zvjezdica, zagrada, razmak, zagrada, zvjezdica, razmak u beskonacnom broju kombinacija
Ja sam išla u MIOC pa smo assembler učili tako da smo napamet morali naučiti naredbe koje nitko nije razumio a profesorica najmanje.
Točno se sjećam kako iz principa nisam htjela odgovoriti što znači BCC - naime, znala sam da to znači branch if carry cleared, ali što je carry i tko da se grana - to nisam pojma imala.
Ma bezveze, i sad nek netko ne kaže da se naše školovanje ne svodi na biflanje. 17 obaveznih predmeta u gimnaziji? Mislim da smo toliko imali u 3. i 4. Uz toliko podataka i predmeta, nema vremena za ništa drugo osim biflanja. Mislim da apstraktno razmišljanje nije proizašlo iz tog školovanja nego iz toga što će se bistri umovi u svim okolnostima na neki način "snaći".
Jasno da je prerano da si dijete s 10 godina odabirom ili neodabirom izbornih predmeta zatvori neka vrata školovanja u budućnosti, ali bome po meni u srednjoj nije prerano. Ionako si odabirom srednje škole štošta zacrtavaš. Uostalom, ne možeš ni upisati srednju koju želiš nego sukladno ocjenama pa si već ocjenama u 7. razredu djeca kroje put za budućnost.
Ja sam išla u jezičnu gimnaziju i ne znam nikoga iz škole da je završio na prirodoslovnom ili tehničkom faksu. A uredno smo odslušali 4 godine fizike, kemije, matematike i obradili gradivo tih predmeta do takvih stručnih detalja da mi je muka. A danas se recimo ja odlikašica sjećam 3% tih informacija. Koliko bačenog vremena i muke, ajme meni. S druge strane, matematike, fizike i kemije iz osnovne se sjećam jer je taj dio gradiva zapravo opća kultura i nije suvišno znati da je voda H20, ponešto o kem. elementima, što je statički elektricitet i Pitagorin teorem. Iskrsnu ti podaci u životu, i lijepo je znati. Ali kad se sjetim kobasica od kemijskih formula iz 4. srednje- pitam se što mi je to trebalo ako sam za to vrijeme mogla pročitati još koju lektiru ili učiti povijest i filozofiju (što me recimo zanimalo, a i trebalo mi je na prijemnom za faks).